Korisni sastojci hrane u ishrani psa

Psu je za zdrav i dug život potrebna hrana koja se sastoji od belančevina, ugljenih hidrata, masti, minerala i vitamina. Belančevine su osnovni sastojci građe tela, ugljeni hidrati i masti su glavni izvori energije, dok se sve promene u varenju hrane događaju delovanjem enzima uz pomoć određenih vitamina i minerala.

Belančevine

Meso je osnovni izvor belančevina. Osim u mesu, belančevina ima i u jajima, mleku i mlečnim proizvodima a pomalo i u biljkama. Belančevine se međusobno razlikuju po količini aminokiselinama i njihovom sastavu. Neki delovi mesa imaju više ili manje aminokiselina, što je vrlo bitno ukoliko se radi o esencijalnim aminokiselinama. Zato je potrebno što više menjati vrstu mesa kojom hranimo svog psa kako bi mu organizam dobio što više različitih aminokiselina. Osim belančevina, meso sadrži i masti, ugljene hidrate, minerale i vitamine.

Međutim, nije svako meso jednako hranljivo. Teleće meso je siromašno nekim esencijalnim aminokiselinama i mineralima, dok svinjsko meso sadrži previše masti. Takođe, ne sadrže ni svi delovi jedne iste životinje sve potrebne sastojke u dovoljnoj količini. Tako na primer, sirova pluća bogata su vitaminom C, ali su siromašna belančevinama i mastima. Slezina je bogata gvožđem, ali može sadržati i neke štetne sastojke koji mogu dovesti do teških i dugotrajnih proliva. Jetra je najbogatija esencijalnim aminokiselinama, takođe sadrži velike količine vitamina i minerala, kao i ugljenih hidrata.

Potreba za belančevinama u ishrani nije kod svih pasa ista. Ona zavisi od starosti psa. Mladim psima u vreme rasta i razvoja, potrebno je više belančevina od odraslih, kao i starijim psima jer im zbog procesa starenja probavni organi sporije rade.Povećanu količinu belančevina u ishrani zahtevaju i gravidne kuje. Povećana je potreba i tokom bolesti, kao i u fazi oporavka nakon bolesti kada organizam nadoknađuje izgubljenu težinu i energiju.

Sledeća tablica prikazuje iskorišćenost belančevina iz različitih izvora hrane životinjskog porekla:

Meso: više od 95%
Sveže iznutrice (pluća, jetra): 90%-95%
Hrskavica: 94%
Riblje brašno: 83-89%
Mleko i mlečni proizvodi: 95%
Jaja: 50-70%

Ugljeni hidrati

Ugljeni hidrati su glavni nosioci aktivne energije potrebne da organizam vrši neki rad. Rad nije samo kretanje, već i kucanje srca, disanje, stvaranje i lučenje mokraće. I misaoni procesi u mozgu predstavljaju rad. A svaki rad troši energiju. Ugljene hidrate pas dobija uglavnom iz biljne hrane. To su žitarice i povrće, odnosno testenina, riža, zobne pahuljice, ječmena kaša kao i variva od blitve, španata, zelja.

Ovom hranom pas dobija određenu količinu biljnih belančevina, biljne masti različitih minerala, a sa povrćem i veću količinu vitamina. Treba naglasiti, da hrana biljnog porekla mora poslužiti kao dopuna mesnoj hrani, za uravnoteženje dnevnog obroka, a nikako kao osnovna ishrana.

Masti i vitamini

Mast je sastavni deo hrane, a organizmu je potrebna prvenstveno za stvaranje energije, odnosno zaliha. U mastima se nalaze i vitamini, rastvorni u mastima - A, D, E i K.

Vitamini A i D su veoma važni u razvojnom periodu mladog psa, vitamin E je potreban za razvoj mišića, a vitamin K za održavanje normalne funkcije zgrušavanja krvi. Vitamine rastvorne u vodi, pas dobija iz povrća.

To su: vitamin C i vitamini iz grupe B. Ove vitamine pas može sam stvarati, uz pomoć bakterija koje žive u debelom crevu. Mast u hrani psi dobro podnose i uopšteno se smatra da pas zdravog probavnog sistema može bez ikakvih posledica dobiti do 20% masti u hrani, bilo životinjskog ili biljnog porekla.

Minerali

Važni za mnoge životne funkcije. Većina minerala je psu potrebna u malim količinama, osim kalcijuma i fosfora, koji su potrebni u većim količinama jer su od njih izgrađene samo kosti psa. Fosfora ima u kostima i u ljusci jajeta, a kalcijuma u mleku i kiselo mlečnim proizvodima. Važno je napomenuti da kosti ne služe za hranu već isključivo za mineralizaciju hrane psima koji su u razvoju.

Voda

Pas uvek mora imati dovoljno čiste, pitke vode! Pas mnogo lakše podnosi glad, nego žeđ. Nedostatak vode u organizmu, posebno u vreme letnjih meseci, može prouzrokavati bolesti pojedinih vitalnih organa, pa čak i smrt (kod mladih pasa za samo nekoliko sati, a kod odraslih za nekoliko dana). Pas težak deset kilograma treba dnevno popiti oko 3,5 dcl vode.

Zanimljivo je da psi koji borave u dvorištu, od žeđi više pate zimi nego leti. Zimi se voda u posudi brzo zamrzne, pa ukoliko nema snega pas nema drugih izvora vode.

Izvor:mojaoaza.com