Ćuprija



U podnožju Kučajskih planina, u srcu Pomoravlja, nalazi se jedan od najstarijih gradova u Srbiji - Ćuprija. To je grad mostova, grad muzike, grad atletike, grad zdravstva, grad koji je kroz vekove nebrojeno puta rušen i svaki put iznova podizan. Od Beograda je udaljena 147 km i do njega se stiže glavnom železničkim i putnim pravcem Beograd-Niš. Ćuprija je središte opštine sa 17 naseljenih mesta u kojoj živi oko 33.000 stanovnika. Sam grad ima 22.000 stanovnika. Ćuprija je podignuta uz desnu obalu Velike Morave, kod ušca njene desne pritoke Ravanice. Ona je ujedno i najizrazitiji "moravski grad", jer jedina među moravskim gradovima leži neposredno uz reku. Sa razlogom se kaže da je Ćuprija grad mostova. Nekada jedan koji je obeležio njenu istoriju, a danas devet koji tu tradiciju nastavljaju. Putevi iz Ćuprije razilaze se u više pravaca, što joj daje izuzetnu saobraćajnu povezanost.

Ćuprija je grad u dolini sa umereno kontinentalnom klimom. Okružena je planinama i pri različitim temperaturama ovde se stvara jezero toplog ili hladnog vazduha. Ono što karakteriše ovo područje jesu ekstremno niske temperature zimi i izuzetno visoke temperature leti. Srednja godišnja temperatura iznosi 10,8 0C. Ćuprija se nalazi na nadmorskoj visini od 119. metara.

Zahvaljujuci povoljnom geografskom i geostrategijskom položaju, ovo područje bilo je nastanjeno još u kameno doba. O tome govore mnogobrojna oruda, oružja i predmeti od keramike pronadeni na širem području Ćuprije. U gvozdeno doba ovu oblast nastanjivali su Tračani. U IV veku pre nove ere u ove krajeve su došli Kelti. Njihova vladavina nije dugo trajala, jer su se na zapadu Balkana pojavili Rimljani. U vreme vladavine Rimljana za grad na Moravi nastupilo je sasvim novo doba, period punog procvata. Tada je na ušcu reke Ravanice u Veliku Moravu podignut rimski grad Horeum Margi (Žitnica Morave), glavna stanica na rimskom vojnom putu Viminacijum-Naissus (Kostolac-Niš).

Huni su u V veku opljačkali i srušili Horeum Margi. U srednjem veku se na tom mestu pominje srpsko ime mesta Ravno, u kome je 1189. godine Stefan Nemanja, veliki župan Srbije, dočekao krstaše Fridriha Barbarose na III krstaškom pohodu Turci u vreme svoje vladavine obnavljaju naselje Ravno, davši mu ime Morava-Hisar (Morava varoš), a na temeljima starog rimskog mosta Mehmed paša Ćuprilić 1660. godine podiže drveni most-ćupriju, po kome je grad i dobio sadašnji naziv. Zahvaljujuci svom položaju pored mosta i glavnog carigradskog druma, Ćuprija polako počinje da se razvija. Godine 1890. postaje centar moravskog okruga.

paunpress.