Backa Topola



Pitoma vojvođanska varoš Bačka Topola nalazi se na severu Bačke, 69 kilometara severno od Novog Sada a 146 kilometara od Beograda. Smestila se u dolini rečice Krivaje, u središnjem delu Telečke lesne zaravni i na severnom kraku međunarodnog saobraćajnog koridora 10 Beograd-Novi Sad-Budimpesta. Od Subotice je udaljena 32 kilometra južno. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u opštini Bačka Topola živi 33.268 stanovnika, dok u gradu Bačka Topola živi 14.596 stanovnika. Bačka Topola je kao i većina drugih opština Vojvodine multietnička sredina. Većinsko stanovništvo čine Mađari koji u ukupnom broju stanovnika opštine učestvuju sa oko 60 odsto, Srba ima oko 30 odsto, dok pripadnici ostalih nacija ne učestvuju sa više od dva odsto u ukupnom broju stanovnika opštine.


Sa svojih 596 kvadratnih kilometara površine, opština Bačka Topola spada u grupu opština srednje veličine u Vojvodini. Obuhvata grad Bačku Topolu i još 22 naseljena mesta. Pored Bačke Topole, veća opštinska naselja su Stara Moravica sa pet hiljada žitelja, Pačir sa oko dve i po hiljade žitelja, te naselja Bajša i Novo Orahovo sa po oko dve hiljade stanovnika. Opština administrativno pripada Severnobačkom upravnom okrugu. Na jugu se graniči sa opštinama Kula, Mali Iđoš i Bečej, na istoku sa opštinama Ada i Senta, na severu sa područjem grada Subotice, a na zapadu sa područjem grada Sombora.
Bačka Topola je više nego dobro saobraćajno povezana sa svojom okolinom i drugim mestima Vojvodine i Srbije. Nalazi se na severnom kraku međunarodnog drumskog i železničkog koridora 10 Beograd-Novi Sad-Budimpešta. Kroz Bačku Topolu prolazi i stari magistralni put Beograd-Novi Sad-Subotica, koji danas predstavlja alternativni putni pravac međunarodnom auto putu E-75 Beograd-Budimpešta. Kroz Bačku Topolu prolaze i regionalni putevi Bajmok-Bečej i Senta-Kula.


Sva naseljena mesta opštine Bačka Topola prostiru se na centralnom delu blago zatalasane Telečke lesne zaravni, sa depresijama, predolicama i vrtačama, čija se nadmorska visina kreće od 93 do 125 metara. Grad Bačka Topola leži na 110 metara nadmorske visine. Područjem opštine i kroz samo naselje Bačka Topola teče rečica Krivaja, koju karakteriše relativno širok vodotok male dubine, sporog protoka vode i izraženog meandriranja. Vodno bogatstvo područja čini i nekoliko veštačkih jezera, od kojih je najpoznatije Zobnatičko jezero.

Bačka Topola ima umereno-kontinetalna klima nizijskog tipa, sa toplim letima i hladnim zimama. Najtopliji mesec je jul sa prosečnom temperaturom 21,2o C, a najhladniji januar sa prosečnom temperaturom -5o C. Srednja godišnja temperatura bačkotopolske opštine iznosi 10,8o C. U pisanim izvorima bačkotopolski kraj prvi put se pominje 1462. godine kao feudalni posed, dok se naselje sa nazivom Topola (Topoly) prvi put pominje u popisu mesta Kaločke nadbiskupije iz 1543. godine. Kao naselje sa 65 kuća Topola se beleži u spisku poreskih zaduženja prvog austrijskog popisa iz 1686. godine. Smatra se da je današnje naselje Bačka Topola nastalo 1750. godine kada je upravnik komorskih carskih dobara grof Antun Grašalković iz Sombora dao naređenje da se naseli topolska pustara. Do kraja XVIII veka bačkotopolski kraj naseljavaju Mađari, Srbi, Slovaci i Rusini. Godine 1772. Topoli je pripojena susedna pustara Emušić, a 1792. godine stanovnici novcem uspevaju da otkupe obavezni kuluk. Status varoši Topola je stekla 1806. godine. Tokom XIX veka u Bačkoj Topoli se intenzivno razvija poljoprivreda, zanatstvo, trgovina i industrija. Veliki zamajac razvoju dala je železnička pruga Novi Sad- Subotica koja je kroz Toplu prošla 1883. godine. Početkom XX veka Topola stasava u napredno i razvijeno mesto.


Bačka Topola kao retko koje mesto Vojvodine i Srbije ima dobre uslove za više vrsta turizma; počev od tranzitnog turizma koji će zadovoljiti sve iskrene ljubitelje stare arhitekture bilo da se radi o starim raskošnim letnjikovcima i dvorcima, o znamenitim starim crkvama ili pak o građevinama narodnog graditeljstva, kao i sve ljubitelje muzeja koji u Bačkoj Topoli mogu posetiti Gradski muzej, staru vetrenjaču koja predstavlja redak muzej mlinarstva, staru kovačko-kolarsku radionicu koja je uređena kao nesvakidašnji muzej kovačko-kolarskog zanata, te muzej konjarstva u Zobnatici, preko turizma posebnih interesa kao što su lov i ribolov u lovištima i na veštačkim jezerima bačkotopolske opštine i na reci Krivaji, do seoskog turizma u više sela opštine sa hotelskim i motelskim smeštajnim kapacitetima i bogatim vanpansionskim sadržajima, od kojih je najpoznatije Zobnatica u kojoj se nalazi nesvakidašnji poljoprivredno-turistički kompleks sa nadaleko čuvenom ergelom konja.

paunpress-

Slične teme: