Bačka Palanka



Pitoma vojvođanska varoš Bačka Palanka nalazi se na samom jugozapadu Bačke, na levoj obali Dunava, uz granicu sa Hrvatskom. Od Novog Sada je udaljena 45 kilometara zapadno, a od Beograda 122 kilometra severozapadno. Bačkopalanačka opština se prostire i na desnu, sremsku obalu Dunava, u područje severnog Srema u kome joj pripadaju naselja Vizić i Neštin. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u opštini Bačka Palanka živi 55.361 stanovnik, dok u samom gradu Bačka Palanka živi 27.924 stanovnika. Bačka Palanka je kao i većina drugih mesta u Vojvodini višenacionalna sredina. Većinsko stanovništvo su Srbi koji čine blizu 80 odsto stanovnika opštine, Slovaka ima oko 10 odsto, Mađara blizu tri odsto, dok pripadnici ostalih nacija ne učestvuju sa više od dva odsto u ukupnom broju stanovnika.


Sa svojih 579 kvadratnih kilometara površine, opština Bačka Palanka spada u red većih opština Vojvodine. Obuhvata grad Bačku Palanku i još 13 naseljenih mesta: Čelarevo, Nova Gajdobra, Gajdobra, Silbaš, Despotovo, Pivnice, Parage, Tovariševo, Mladenovo, Karađorđevo, Obrovac i mesta Neštin i Vizić na desnoj strani Dunava u Sremu. Teritorija opštine je na jugu oivičena Dunavom, graničnom linijom sa Hrvatskom i područjem grada Sremske Mitrovice i opštine Šid, na zapadu se graniči sa opštinama Beočin i Bački Petrovac, na severu sa opštinom Vrbas, a na zapadu sa opštinom Odžaci i Bač.

Bačka Palanka je dobro saobraćajno povezana sa svojom okolinom i drugim mestima Vojvodine i Srbije. Sa Novim Sadom na istoku je povezana magistralnim putem koji se u njoj račva na južni krak koji preko Dunava void ka Šidu i autoputu Beograd-Zagreb na jugu, kao i prema Hrvatskoj preko Iloka, dok severni krak ovog puta vodi preko Bača i Odžaka prema Vrbasu i Somboru na severu. Svako ko kreće iz Bačke Palanke preko Dunava u Srem i u bačkopalanačka sela Neštin i Vizić treba da zna da mora da prođe kroz uzak pojas hrvatske teritorije što podrazumeva dvostruku graničnu saobraćajnu proceduru. Veza preko reke ide mostom "25. maj" koji je podignut 1974. godine i koji je povezao Bačku Palanku i Ilok, odnosno Srbiju i Hrvatsku. Kada se radi o železničkom saobraćaju, područjem opštine Bačka Palanka prolazi železnička pruga Novi Sad-Odžaci-Sombor. Iako se nalazi neposredno na obali Dunava, Bačka Palanka usled niskog dunavskog priobalja ugroženog visokim vodama nema rečno pristanište.

Područje Bačke Palanke ima umereno-kontinentalnu klimu sa odlikama nizijske klime. Srednja godišnja temperatura iznosi 11o C. Zime znaju da budu jako hladne, a leta jako topla. Prosečna letnja temperatura iznosi 23o C. Reljef područja opštine Bačka Palanka je izrazito ravničarskog karaktera, sa lesnom terasom na severu i aluvijalnom ravni Dunava na jugu. Nadmorska visina aluvijalne ravni iznosi 80 metara i to je najniži teren u reljefu Vojvodine. Na jednoj od aluvijalnih terasa uz Dunav izgrađena je Bačka Palanka na nadmorskoj visini od 80 metara. U severnom delu opštine, na nadmorskoj visini od 85 do 88 metara, prostire se lesna terasa koja je deo prostrane bačke lesne terase. Dunav područjem opštine Bačka Palanka teče dužinom od 29 kilometara, od ušća rečice Mostonge do Čelareva. Na ovom području Dunav nailazi na planinski masiv Fruške gore i menja pravac svog toka iz pretežno južnog u istočni pravac. Levu bačku stranu Dunava na području bačkoplanačke opštine karakteriše nisko priobalje ugroženo visokim dunavskim vodama, pa istorija Bačke Palanke beleži brojne poplave. Uski pojas uz reku, širine od pola kilometra do dva kilometra, je ritskog karaktera, sa brojnim rečnim rukavcima, manjim jezerima, barama i mrtvajama Teritorijom opštine Bačka Palanka protežu se i dva kanala integrisana u hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav; pravcem istok-zapad kanal Bački Petrovac-Karavukovo, a pravcem sever-jug kanal Savino Selo-Novi Sad. Pored Mladenova, jugozapadnim područjem opštine, teče kanalisana recica Mostonga, a severoistočnim područjem, od Despotova, kanalisana rečica Jegrička. Povoljan geografski položaj i blizina Dunava uticali su da ljudi područje Bačke Palanke naseljavaju još od praistorije, počev od mezolita, neolita i bronzanog doba, preko Kelta i Rimljana na razmeđu stare i nove ere, pa do srednjeg veka i doseljavanja Srba i Ugara. Tokom srednjeg veka područje Bačke Palanke nalazilo se u sastavu ugarskog kraljevstva.

Turci su ovo područje zauzeli sredinom XVI veka i u njemu ostali sve do 1699. godine kada su po odredbama Karlovačkog mira područje Bačke prepustili Austriji. Nakon uključivanja u sastav Habzburške monarhije, ove krajeve početkom XVIII veka naseljava srpsko, nemačko, slovačko i mađarsko stanovništvo, čime je počeo novi period njegovog razvoja obeležen ukupnim društvenim, kulturnim i ekonomskim napretkom. Osnivaju se prva preduzeća - ciglana 1765. godine, skladište duvana 1766, zatim radionice za preradu drveta, kudelje, svile, prva pošta je osnovana 1828, železnica je u grad došla 1856. godine, pristanište je izgrađeno 1867, telegraf je počeo da rade 1869, a prva štamparija 1881. godine. Na prostoru današnje Bačke Palanke tokom XIX veka postojala su tri naselja kao posebne opštine; Stara, Nova i Nemačka Palanka. Nakon Prvog svetskog rata došlo je do spajanja ovih naselja u jedno, koje je ponelo ime Bačka Palanka.

Tokom prve polovine XX veka u novoformiranoj državi južnoslovenskih naroda nastavljen je dalji razvoj naselja koji je do punog izražaja došao u periodu posle Drugog svetskog rata kada je Bačka Palanka izrasla u jedan od najnaprednijih gradova Vojvodine i Srbije sa razvijenom trgovinom, industrijom i poljoprivredom. Posle Drugog svetskog rata došlo je i do velikih demografskih promena u Bačkoj Palanci - nemačko stanovništvo se iselilo a srpsko stanovništvo sa prostora Hrvatske i Bosne i Hercegovine se u velikom broju doselilo u naselja bačkopalanačke opštine. Sinonimi uspešnog razvoja i sveopšteg napretka Bačke Palanke danas su kompanija "Sintelon" integrisana u međunarodnu kompaniju "Tarkett", Pivara "Čelarevo" deo svetske pivarske grupacije "Carlsberg", te vodeći domaći proizvođač sokova "Nectar". Pored zavidnog privrednog i ekonomskog napretka, ostvaren je i značajan kulturni razvoj grada čiji su danas glavni nosioci Kulturni centar sa muzejskom postavkom grada, Biblioteka "Veljko Petrović", Književni klub "DIS", te brojna kulturno-umetnička društva.

Bačka Palanka kao retko koji grad Vojvodine i Srbije ima dobre uslove za više vrsta turizma; počev od nautičkog turizma na Dunavu koji područjem opštine teče dužinom od 29 kilometara duž čije obele se od ušća rečice Mostonge na zapadu do Čelareva na istoku nižu prelepi pejzaži, rukavci, ade, peščane plaže, ritovi i bare, preko turizma posebnih interesa kao što su lov i ribolov na Dunavu, jezerima Tikvara i Bager, Bukinskom ritu, te u lovištima Karađorđevo i Palanački rit, zatim biciklizam deonicom Transevropske biciklističke maršrute "EuroVelo 6", do seoskog turizma na salašima pretvorenim u specifične ugostiteljsko-turističke objekte sa raznovrsnim etno-sadržajima u više sela bačkopalanačke opštine. Svi posetioci Bačke Palanke i njene okoline uživaće u obilasku starih zdanja i sakralnih građevina koje predstavljaju vredne kulturno-istorijske spomenike i spomenike arhitekture. Sa drevnom prošlošću i istorijom bačkoplanačkog kraja turisti se mogu upoznati na više arheoloških lokaliteta kojih je na teritoriji opštine do sada evidentirano 33, među kojima su najviše istraženi neolitsko naselje u selu Vizić - lokalitet "Golokut" i rano srednjovekovno naselje i nekropola u Čelarevu - lokalitet "Ciglana", zatim u gradskom muzeju pri Kulturnom centru ili u sremskoj etmo-kući u selu Neštinu. Nezaboravne trenutke zabave, odmora, dobre hrane i vina pružaju brojni bačkopalanački restorani i čarde na Dunavu nadaleko poznate po muzici tamburaša, dobrom vinu i ribljim specijalitetima. Svim ljubiteljima prirode, odmora i rekreacije u njoj, Bačka Palanka nudi više izletišta; u priobalju Dunava, na jezerima Tikvara i Bager, u šumi "Bagremaru", te izletište "Poloj" - "Čipska šuma" kod Čelareva, kao i nadaleko čuveno Karađorđevo sa lovištem i ergelom konja. Gosti Bačke Palanke se neće pokajati ako posete neku od brojnih zabavno-turističkih i kulturnih manifestacija koje se svake godine organizuju u gradu, bačkopalanačkim selima i na obali Dunava, kao što su recimo Festival izvornih slovačkih pesama Vojvodine "Susreti u pivničkim poljima" u selu Pivnice, manifestacija vinogradara "Sveti Trifun" u Neštinu, "Kočićevi dani" u Čelarevu, junski džez i bluz festivala u Bačkoj Palanci, "Dani Dunava", Festivala tradicionalnog stvaralaštva "Etno šor", Bostanijada u Silbašu, te jesenje manifestacije "Zlatni kotlić Dunava", "Dani Abraševića" i druge brojne manifestacije.

paunpress.