Bac



Pitoma vojvođanska varoš, znamenito istorijsko mesto, Bač, nalazi se na krajnjem jugozapadu Bačke, nedaleko od Dunava, u graničnom pojasu prema Hrvatskoj, 62 kilometra severozapadno od Novog Sada a 140 kilometara od Beograda. Po njemu je čitav prostor Vojvodine između Tise i Dunava nazvan Bačka. Po popisu stanovništva iz 2011. godine u opštini Bač živi 14.150 stanovnika, dok u samom Baču živi 5.390 stanovnika. I Bač je kao većina drugih mesta u Vojvodini multietnička sredina. Većinsko stanovništvo čine Srbi koji u ukupnom broju stanovnika opštine učestvuju sa oko 65 odsto, Slovaka ima oko 20 odsto, Hrvata osam odsto, Mađara šest odsto, Rumuna oko tri odsto, te pripadnika drugih nacija. Opština Bač je jedna od nekoliko opština Vojvodine u kojoj živi veći broj Slovaka. Oni čine 90 odsto stanovnika Selenče, koja po popisu stanovništva iz 2011. ima 2.815 žitelja.


Sa svojih 367 kvadratnih kilometara površine, opština Bač spada u red opština srednje veličine u Vojvodini. Obuhvata šest naseljenih mesta - Bač, Bačko Novo Selo, Plavno, Bođane Vajsku i Selenču. Teritorija opštine je na jugu i zapadu oivičena Dunavom, odnosno graaničnom linijom sa Hrvatskom, na severu se graniči sa opštinom Odžaci a na istoku sa opštinom Bačka Palanka. Bač je dobro saobraćajno povezan sa svojom okolinom i drugim mestima Vojvodine i Srbije. Magistralnim putem je preko Bačke Palanke na jugu povezan sa Novim Sadom, a preko Odžaka na severu sa Somborom i Vrbasom. Dunav teritorijom opštine Bač teče dužinom od 43 kilometra, ali zbog nepostojanja pristana na ovom delu njegovog toka vodeni saobraćaj je nedostupan građanima opštine Bač. Teritorijom Bača teče i kanal Karavukovo - Bački Petrovac koji je deo hidrosistema "Dunav-Tisa-Dunav". U ovaj kanal je jednim delom uključena rečica Mostonga koja ima značajno mesto u istoriji Bača, koja je danas gotovo presahla.


U ravničarskom reljefu opštine Bač zastupljene su tri morfološke celine: lesna terasa - prostor istočno od Bača, aluvijalna terasa Dunava - prostor zapadno od Bača i inundaciona (plavna) ravan Dunava širine do 10 kilometara. Nadmorska visina područja kreće se od 80 do 90 metara. Područje opštine Bač karakteriše umereno-kontinentalna klima. Srednja godišnja temperatura iznosi 11 oC.

Istorija bitisanja ljudi na području Bača, drevnog grada na reci Mostongi, seže u daleku praistoriju, što nedvosmisleno potvrđuje mač pronađen u okolini Bača koji potiče iz bronzanog doba. Arheološka iskopavanja su pokazala da je na području današnjeg Bača postojala veća rimska naseobina koja je stradala pred naletima varavara. Prvi pisani pomen Bača nalazi se u pismu rimskog cara Justinijana iz 535. godine. Sloveni su ovo područje naselili u VI veku, a Mađari u IX veka kada su ga uključili u sastav svoga kraljevstva. Prema nekim letopisima u Baču je 873. godine postojalo zemljano avarsko utvrđenje, što sama reč "bać" to i znači. Na prelazu prvog milenijuma u drugi, Bač je bio utvrđeni grad. Ugari su u njega bili smestili sedište nadbiskupije. Mesto je postalo poznato u kraljevini i rado su ga posećivali evropski vladari i vlastela. Sredinom XII veka Bač je bi toliko poznat da ga je arapski geograf Idrizi upisao na Rožeovu mapu sveta uz opis da se u njemu nalaze "pijace, trgovačke radnje, zanatlije i grčki naučnici" i da se u njemu bogato živi.


Početak formiranja tvrđave čiji su delovi sačuvani do današnjih dana, smešta se u period između 1338. i 1342. godine kada je ugarski kralj Karlo Anžujski utvrđivao južne granice države. Gradnju tvrđave dovršio je nadbiskup Petrus de Varda između 1495. i 1501. godine. U ruke Turaka Bač je pao nakon bitke na Mohaču 1526. godine, koji su u njemu ostali narednih vek i po, do 1686. godine. U svojim putopisima utvrđeni grad Bač opisao je i poznati turski putopisac Evlija Čelebija, zapisavši da je to "divna tvrđava na jednom jezeru koje dobiva vodu iz Dunava". U vreme ugarske pobune protiv Habzburgovaca početkom XVIII veka, pod vođstvom Ferenca II Rakocija, tvrđava Bač je spaljena, razrušena i napuštena, nakon čega je izgubila raniji značaj i prestižno mesto na mapi evropskih utvrđenih gradova. Posle velike seobe Srba pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem 1690. godine, stanovništvo područja današnje opštine Bač čine uglavnom Srbi i Hrvati (Šokci). Sa ulaskom bačkog područja u sastav Habzburške monarhije, na razmeđu XVII i XVIII veka, u većem broju se doseljavaju Nemci i Mađari, a zatim Slovaci 1760. godine koji podižu naselje Selenču. Nakon Drugog svetskog rata ove prostore je, kao i celu Vojvodinu, napustilo nemačko stanovništvo a naselilo srpsko stanovništvo iz Bosne i Hercegovine.

Bač ima dobre preduslove za više vrsta turizma; počev od nautičkog turizma na Dunavu koji područjem opštine teče dužinom od 43 kilometara duž čije obele se nižu prelepi pejzaži, rukavci, peščane plaže, ritovi i bare (Bačko Novo Selo je dobilo mesto na međunarodnoj karti Dunava kao jedno od najatraktivnijih odredišta na Dunavu gde pristaje i međunarodna Dunavska regata), preko turizma posebnih interesa kao što su ribolov na Dunavu, jezeru Provala, na više rečica i kanala koji su uključeni u hidrosistem "Dunav-Tisa-Dunav", zatim lov u pet organizovanih lovišta; u Podunavskom lovištu "Plavna", Lovištu "Ristovača", Lovištu "Karađorđevo" čije se šume "Guvnište" i "Vranjak" nalaze na teritoriji opštine Bač, Lovištu "Bođanski rit" i u Lovišu "Mostonga-Ribnjak", potom biciklizam rutom Međunarodne biciklističke staze Euro velo 6, koja se teritorijom opštine Bač uz Dunav proteže u dužini od 43 kilometra i u čiji sastav je uključeno i nekoliko lokalnih biciklističkih staza koje vode do turističkih vrednosti Bača i njegove okoline (kulturno-istorijskih spomenika, znamenitih mesta i ugostiteljsko-turističkih objekata). Svi posetioci Bača i njegove okoline uživaće i u obilasku starih zdanja i sakralnih građevina koje predstavljaju vredne kulturno-istorijske spomenike i spomenike arhitekture, počev od znamenite tvrđave Bač iz XIV veka koja svedoči o slavnoj srednjovekovnioj prošlosti Bača, preko Franjevačkog samostana iz XII veka u kojem su vidljivi ostaci romanike, gotike, turskog graditeljstva i baroka,.zatim tursko kupatilo-hamam iz 1529. godine koje podseća na boravak Turaka u Baču i predstavlja jednu od retkih sačuvanih građevina islamske kulture na prostoru Vojvodine, do srpskog manastira Bođani iz XV veka sa freskama Hristifora Žefaroviča, začetnika srpskog baroka.

Svi ljubitelji prirode, odmora i rekreacije u njoj, koji posete Bač, uživaće u obilasku više izletišta u priobalju Dunava i na jezeru Provala. Gosti Bača se neće pokajati ako posete neku od brojnih zabavno-turističkih i kulturnih manifestacija koje se svake godine organizuju u gradu, bačkim selima i na obali Dunava, kao što su: "Bački kotlić", prestižna zabavno-turistička manifestacija sa nadmetanjem u pripremanju najboljeg kotlica i sa bogatim zabavnim sadržajima koja se održava svake godine polovinom avgusta u Baču, zatim "Dani Dunava", kulturno-zabavna manifestacija koja se održava krajem juna, početkom jula u Bačkom Novom Selu, te Festival slovacke zabavne muzike "Zlatni ključ" na kome se takmiče komopozitori, tekstopisci, aranžeri i izvođaci slovačkih novih zabavnih pesama koji se održava polovinom oktobra u Selenči. Nezaboravne trenutke zabave, odmora, dobre hrane i kapljice pružaju i brojni bački restorani i čarde na Dunavu nadaleko poznate po ribljim specijalitetima. Svi posetioci Bača smeštaj mogu naći u hotelu "Centaluks", u etno-restoranu "Didina kuća", u motelu "Provala" na jezeru Provala, te u Lovačkoj kući "Plavna", u pansionu "Ranč" u Bođanima i u još nekoliko restorana sa prenoćištem.