Vino i sve sto ste zeleli o njemu da saznate



Vino je prehrambeni proizvod, koji se dobija potpunom ili ne potpunom fermentacijom grožđa. Osim vinove loze, vino se može praviti od ječma, pirindža, meda i nekih kineskih biljaka. Predpostavlja se da vinova loza potiče sa današnjih prostora Irana ili Gruzije. Vina osim po boji razlikuju se po vremenu fermentacije. Boja vina se kreće od svetlo crvene do purpurne nijanse.

Vino kroz istoriju
Podaci o ovoj dragocenoj tečnosti sežu još iz doba neolita 4000. godina pre nove ere, kada su tadašnji ljudi pukom slučajnosti otkrili fermentaciju grožđa. Zbog ne higijenskih uslova, vrlo bizo su oboljevali zbog zaražene vode. Proučavanjem su otkrili da prilikom konzumacije vina umesto vode ne oboljevaju, pa je tako vino postalo jedina tečnost koju su unosili u svoj organizam. Kroz mnogobrojna poglavlja istorije vino, kao i vinova loza imala su zapaženu ulogu. Pored grobnica egipatskih faraona, a u srebrnim posudama pronalaženi su kalemi tadašnjih najboljih sorta vinove loze. Faraoni su verovali da će im kalemi trebati u budućem životu. U Staroj Grčkoj, 650. godina pre nove ere, Drako, tadašnji veleposednik, upotrebu vina regulisao je zakonom, koji su u istoriji poznatiji kao Drakonovi zakonici. Neke od odredba tog zakona glasile su da se vino pije razblaženo 2:1, sem u slučaju da lekar propiše drugačije, a krađa grožđa kažnjava se smrtnom kaznom. Grčki filozofi Plutarh i Aristotel u svojiim manifestima pisali su o lekovitim svojstvima vina. Značajnu ulogu vino ima u starom ili novom zavetu. Nauka koja se bavi pročavanjem vina naziva se enologija.

Vrste vinove loze
Postoji mnogo sorta grožđa,a neka od popularnijih su:

• Cabernet Sauvignon ,najpopunarnija vrsta vinove loze za pravljenje crnog vina,

• Merlot , od ove sorte grožđa pravi se najskuplje crno vino na svetu,

• Nebbiolo , vinova loza koja isključivo se gaji na krečnjačkim predelima,

• Pinot noir , vinova loza od koje se pravi čuveno vino « Borgunac »,

• Syrah , vinova loza koja daje najviše prinosa, ali ima slabiji kvalitet,

• Sangiovese , ova vrsta grožđa najkasnije sazreva, i uspeva isključivo u Argentini,

• Chardonnay , najtražnija vrsta grožđa u svetu, koja uspeva i na siromašnom tlu,

• Chenin blanc ,vrsta vinove loze od koga se pravi vino koje se može odmah konzumirati,

• Gewurztraminer , vinova loza od koje najčešće prave roza vina,.

• Risling , vrsta vinove loze od koje se prave slabija vina,

• Sauvignon blanc , vrsta vinove loze koja najranije sazreva,

• Semillon , vrsta vinove loze od koje se prave slatka vina.

Svakako, ovaj spisak nije konačan. Svake godine svet je bogatiji za 10 novih sorti vinove loze.

Podela vina
Najćešća podela vina je na:

• Crvena vina,

• Bela vina,

• Penušava vina,

• Roze vina,

• Desertna vina.

Pravljenje vina
Zrno grožđa u sebi sadrži voćne prirodne šećere, vodu i oko 22. vrste bakterija. Samo zrno obavijeno je opnom koja se u zavisnosti od vrste vina koje zeli da se dobije, odstranja mehanički u različitim fazama fermentacije, odnosno vrenja. U slučaju pravljenja skupljih vina, opna zrna se ručno odstranja.

Crvena vina

Vrenje se vrši bez dodavanja ikakvih aroma, šećera, enzima ili bilo kojih drugih supstanci, koje izazivaju fermentaciju. Fermentacija traje između dve ili tri nedelje, a prilikom tog procesa se oslobađa etanol, šećer i ugljen dioksid. Temperatura fermentacije iznosi od 29 0 C do 30 0 C, u zavisnosti od vrste vinove loze. Posle fermentacije dobijeno „mlado“ vino se pretače u burad, ostavlja da odstoji. Najpoznatija crvena vina su:

• Merlot,

• Cabernet Sauvignon,

• Pinot Noir,

• Syrah,

• Barbera,

• Gamay,

• Sangiovese,

• Malbec,

• GSM vina,

• Petit Sirah,

• Pinotage,

• Nibbiolo,

• Tempranillo

• Zin Fandel.

Bela vina

Zrno grožđa od kojih se prave bele vrste vina, tretira se na drugačiji način od zrna grožđa za pravljenje crvenog vina. Zrna se prvo samelju, i odmah se odvaja opna. U dobijeni sok se stavljaju određene vrste prirodnih bakterija, koja regulišu aromu i boju vina. Sok sa dodatim suplementima (bakterijama), stavlja se u posude u kojima će se izvršiti fermentacija. Ovde se fermentacija vrši nad sokom, a ne nad zrnom, kako imamo kod crvenog grožđa. Fermentacija traje oko 6. nedelja. U drugoj nedelji dodaje se još suplemenata kako bi se regulisala kiselost. Temperatura fermentacije kreće se od 15 0 C do 18 0 C. Veće temperaturre izazvale bi veću gubitak arome. Nakon obavljene fermentacije, vino se pretače isključivo u hrastove ili limene burade, i ostavlja da odstoji par meseci. Bela vina su:

• Chardonnay,

• Albarino,

• Chenin Blanc,

• Gewurztraminer,

• Muscat,

• Pinot Blanc,

• Riesling,

• Roussanne,

• Viognier,

• Semillon,

• Muller Thurgay.

Penušava vina

Penušava vina u narodu su poznatija pod imenom šampanjaci. Ona se dobijaju mešanjem nepotpuno zrelog grožđa najčešće sorta Shardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier. Prilikom njihovog dobijanja dešava se dvostruko vrenje. Prvo vrenje obavlja se tradicionalnim putem, dok za drugo vrenje karakteristično je da se obavlja u svakoj pojedinačnoj flaši. Penušava vina se razlikuju, pa od dužine dvostrukog vrenja zavisi i njihova cena. Karakteristično za penušava vina jesu mnogobrojne podele, pa ih tako možemo podeliti prema etiketi, berbi. Najpoznatija penušava vina su:

• Extra Brut

• Brut

• Extra Dry

• Sec,

• Demi Sec,

• Doux.

Roza vina

Postoji dva načina dobijanja ovog vina. Prvi, jeste da se pomeša belo vino sa manjom količinom crvenog vina, ali takav način dobijanja rozeg vina, u većini država je zakonom zabranjen. Drugi način, jeste pravljenjim od crvenih sorti grožđa. U tom slučaju, fermentacija se konstaltno nagleda. U određenom trenutku opna grožđa se uklanja, a sama fermentacija se završava bez nje. U toku fermentacije dodaju se bakterije kvasca, čije su ćelije na kraju fermentacije mrtve. Pri kraju fermentacije u hladnijim predelima dodaje se šećer, koji mora da se fermentiše do samog kraja, dok u toplijim predelima dodaje se vinska kiselina. Ovo se radi zbog nedovoljne jačine dobijenog vina i popravljanja ukusa. Sam postupak dodavanja vinske kiseline ili šećera stručno se naziva acidifikacija. Najpoznatije vino iz ove grupe je Travel Roze. A najčešće sorte grožđa od kojih se pravi ova vrsta vina su:

• Grenache,

• Sangiovese,

• Nebbiolo .

Desertna vina

Desertna vina su takozvana „pojačana“ vina, jer procenat sadržaja alkohola u njima kreće se u rasponu od 16% do 25%. Ova vina se tretiraju na visokim temperaturama. Takođe, ova vina se mešaju vrlo često sa drugim alkoholnim pićima. Ova vina još nazivaju i „neuništivim“, a mogu se čuvati u bilo kojoj ambalaži. Najpoznatija desertna vina su:

• Madera,

• Porto,

• Šeri,

• Specijalna vina,

• Voćna vina.

Zanimljivosti
Najskuplje vino na svetu prodato je na aukciji za neverovatnih 224.000 evra, 17. Novembra 2010., a dotira iz 1947. godine, iz malog sela u pokrajni Bordou, u Francuskoj, nepoznatom Švajcarskom kolekcionaru. Flaša nosi naziv „Cheval Blanc“ i zapremine je 6 L.

Najveći broj vinograda nalaze se u Francuskoj, Italiji, Argentini, Južnoj Africi, Australiji, Nemačkoj, Rumuniji.

Naučnici tvrde da čaša vina dnevno popravlja krvnu sliku.

U Iranu je zabranjena proizvodnja vina.

valor.