Planina Avala



Avala je planina koja se nalazi 17 km jugoistočno od Beograda, na putu Beograd – Kragujevac. Nadmorska visina Avale iznosi 511 metara, kojih 11 metara je određuje kao planinu i čine je najnižom planinom centralne Srbije, među planinama koje se spuštaju prema Beogradu. Avala je dobro pošumljena samoniklim drvećem, a jednim delom je pod zasađenom borovom šumom. Ime “avala” je orijentalnog porekla i potiče od reči “havala”, što znači “vidikovac”, odnosno mesto ili objekat koji ima pred sobom dobar vidik i dominira okolinom.

Nastanak utvrđenog grada a Avali zalazi u mnogo davna vremena kada su na ovim prostorima boravili Kelti, stari narod koji je ovde vadio rudu i podigao malo utvrđenje. Nema mnogo podataka o boravku ovog naroda, ali se zna da su se mešali sa Srbima i vremenom je nastao novi naraštaj Skordisci. Smatra se da je još u rimsko doba na vrhu Avale postojalo vojničko utvrđenje, u svrhu osmatranja Singidunuma, ali i zaštite rudnika iz kojih su vadili rudu, a bilo ih je nekoliko na obroncima Avale. U srednjem veku na vrhu Avale je bio srpski grad Žrnov, koji su 1442. godine izgradili Turci, kako bi mogli pratiti kretanje Mađara oko Beograda, u to vreme predvođenih neustrašivim Jankom Hunjadijem – Sibinjanim Jankom. Sa vrha ovog utvrđnog grada na Avali se pružao širok pogled na celu oblast do Dunava, što je veoma koristilo Turcima u dugotrajnom planiranju opsade Beograda, koji su konačno osvojili 1521. godine.

Ruševine grada Žrnova su nažalost uklonjene 1934. godine i tu je podignut Spomenik Neznanom junaku, poznatog vajara Ivana Meštrovića. Mineral avalit dobio je ime po Avali na kojoj je pronađen. Posle Prvog svetskog rata, lokalno stanovništvo pronašlo je na Avali veći broj grobova srpskih vojnika poginulih u Prvom svetskom ratu, među kojima i grob jednog neznanog srpskog vojnika. Narod okolnih sela je 1922. godine tom vojniku podigao skromni spomenik. Kasnije je Državni odbor za podizanje spomenika Neznanom junaku odlučio da mu se na vrhu Avale podigne reprezentativniji spomenik. Projekt za spomenik na Avali izradio je vajar Ivan Meštrović, u obliku mauzoleja sa ogromnim karijatidama na ulazu, koje predstavljaju žene u narodnim nošnjama iz svih krajeva Jugoslavije. Spomenik je građen od jablaničkog granita, u periodu od 1934. do 1938. godine. Za potrebe građenja ovog spomenika 1934. godine dinamitom su razrušeni ostaci srednjevekovnog grada Žrnova, što i danas nailazi na oštru osudu među istoričarima. Srbija se razlikuje od svih zemalja učesnica Prvog svetskog rata po tome što sve druge zemlje imaju spomenike Neznanom vojniku, a samo Srbija slavi Neznanog junaka. U neposrednoj blizini vrha Avale je i Spomenik tridesettrojici sovjetskih ratnih veterana, koji su tu poginuli u avionskoj nesreći 19. oktobra 1964. godine, pri dolasku na proslavu dvadesetogodišnjice oslobođenja Boegrada. Među poginulima je bio i Maršal Birjuzov.

Na Avali se nalazi TV toranj, koji je jedan od simbola Beograda, porušen u NATO bombardovanju 1999. godine. Novi TV toranj je izgrađen velikom akcijom sakupljanja donacija među stanovništom Srbije, koju su pokrenuli umetnici Beograda, kako bi izgradili novi TV toranj, na mestu nekadašnjeg. Avalski toranj jedan je od najlepših remek dela arhitekture, toranj ima dva lifta i restoran na 119. metru odnosno vidikovac na 122-om metru visine. Avala je prijatno i zanimiljivo turističko mesto i omiljeno izletište Beograđana i posetilaca Beograda.

panacomp.