Dogodilo se na dan, 1. jun

1198. Vizantijski car Aleksije III Anđeo odobrio srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu, monahu Savi, da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir Svete Gore, Hilandar.

1479. Osnovan univerzitet u Kopenhagenu.

1562. Rimski car Ferdinand I i turski sultan Sulejman II Veličanstveni potpisali mirovni sporazum kojim se Ferdinand odrekao Erdelja, današnji Banat, u korist turskog vazala Jovana Zapolje.

1671. Turska je objavila rat Poljskoj.

1780. Rođen ruski general Karl Marija fon Klauzevic, jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara XIX veka. U Napoleonovim ratovima bio u službi ruske vojske.

1803. Rođen ruski kompozitor Mihail Ivanović Glinka. Njegova dva glavna dela, opere "Život za cara" i "Ruslan i Ljudmila", odredile potonji razvoj opere u Rusiji.

1839. Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao u korist sina Milana i napustio Srbiju. Posle smrti Milana, nekoliko nedelja po preuzimanju vlasti, knez postao mlađi sin Mihailo. Miloš se vratio u Srbiju 1859. da preuzme vlast po zbacivanju kneza Aleksandra Karađorđevića i vladao do smrti, 1860.

1869. Španija donela novi Ustav kojim je proglašena sloboda veroispovesti i štampe, uveden sud s porotom i građanski brak.

1880. U SAD instalirana prva javna telefonska kabina u svetu, u zgradi "Jejl banke" u Nju Hejvenu.


1907. Rođen je engleski pronalažač Frenk Vitl, koji je 1930. patentirao turbo mlazni motor.

1926. Rođena je američka filmska glumica Norma Džin Mortenson, poznata kao Merilin Monro, jedna od najvećih zvezda i seks simbola američkog filma 1950-ih godina ("Džungla na asfaltu", "Reka bez povratka", "Sedam godina vernosti", "Neki to vole vruće"). Nađena je mrtva 1962. godine.

1929. - Rođen je Džejms Hedli Bilington, istoričar i filolof, direktor Kongresne biblioteke SAD, autor više knjiga iz oblasti istorije i kulture Rusije.

1936. - Italijanski kralj Viktor Emanuel III proglasio se carem Etiopije.

1938. - Izašao je prvi broj strip-časopisa "Action Comics", u kom se pojavio i jedan od najpoznatijih strip junaka svih vremena - Supermen. Časopis je koštao deset centi.

1939. - Prvi put je televizija prenosila jedan boks-meč teške kategorije. Bio je to meč između Max Baera i Lou Nova.

1941. - Nemci su zabranili sve publikacije katoličke crkve.

1941. Nemci su u Drugom svetskom ratu potukli britanske trupe i osvojili Krit, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi. Britanci su se povukli s velikim gubicima, a prilikom evakuacije poginulo je i oko 3.000 Australijanaca.

1944. Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević potpisao je ukaz o imenovanju bivšeg hrvatskog bana Ivana Šubašića za predsednika jugoslovenske vlade u izbeglištvu.

1946. Pogubljen je rumunski general Jon Antonesku. Godine 1940. prisilio je na abdikaciju kralja Karola II, proglasio se vođom i zaveo diktaturu podredivši Rumuniju u Drugom svetskom ratu nacističkoj Nemačkoj. Posle rata osuđen je na smrt i streljan.

1948. Umro je srpski političar i pisac Jaša Prodanović, jedan od osnivača i lider Republikanske stranke, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U kraljevini Srbiji bio je ministar prosvete i ministar privrede, a posle Drugog svetskog rata potpredsednik Skupštine FNRJ.

1949. - Prvi magazin na mikrofilmu ponuđen je pretplatnicima časopisa "Newsweek".

1958. General Šarl de Gol postao je francuski premijer u jeku krize oko budućnosti francuskih kolonija u severnoj Africi. U decembru te godine De Gol je prvi put izabran za predsednika države. Drugi predsednički mandat dobio je na izborima 1965.

1969. Kandidat degolista Žorž Pompidu izabran je za predsednika Francuske pošto je Šarl de Gol podneo ostavku.

1973. Britanski Honduras je promenio naziv u Belize.

1973. Predsednik diktatorske vojne vlade Grčke Georgios Papadopulos ukinuo je monarhiju i proglasio republiku.

1980. Američka kablovska TV mreža CNN počela sa radom.

1987. U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim se prevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen je libanski premijer Rašid Karami.

1990. Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i o uništavanju tog oružja do kraja 1992.

1993. Smenjen je predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, prvi predsednik SRJ izabran u junu 1992. Njegovo smenjivanje izazvalo je revolt nekoliko hiljada Beograđana okupljenih ispred zgrade Skupštine. Pod optužbom da su izazvali nerede, u kojima je poginuo jedan policajac, a više ljudi ranjeno, uhapšeni su lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Pušteni su 9. jula abolicijom predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Novi predsednik SRJ postao je 25. juna visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije Zoran Lilić.

1994. Južna Afrika se nakon 33 godine ponovo vratila u Komonvelt.

1994. Armando Kalderon Sol postao je prvi predsednik Salvadora posle decenije građanskog rata.

1997. Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobedila udružena levica, a premijer postao lider Socijalističke partije Lionel Žospen.

1999. - Poginuo je srpski general-pukovnik pilot Ljubiša Veličković, pomoćnik načelnika Štaba Vrhovne komande za Ratno vazduhoplovstvo i Protivvazdušnu odbranu (RV i PVO) Vojske Jugoslavije, u trenutku kad je obilazio jedinice na prvoj liniji odbrane od agresije NATO na Jugoslaviju; Veličković je inače jedini general koji je poginuo tokom agresije. On je i prvi Srbin koji je leteo avionom "MiG 29".

2000. Haški tribunal za zločine počinjene u Ruandi 1994. osudio belgijskog novinara na 12 godina zatvora jer je podsticao zločine u svojim radio-emisijama.

2001. Nepalski prestolonaslednik, princ Dipendra, u palati u Katmanduu ubio roditelje, kralja Birendru i kraljicu Ajsvaraju, i šest članova porodice, a potom izvršio samoubistvo. Državna komisija saopštila da je princ bio pod uticajem alkohola i droge.

2001. U eksploziji bombe u noćnom klubu u Tel Avivu, koju je aktivirao palestinski bombaš-samoubica, poginula 21 osoba.

2003. Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u posetu Velikoj Britaniji na poziv britanske kraljice Elizabete Druge. On je prvi šef ruske države koji je kao zvanični gost ušao u kraljevsku palatu u Londonu, posle cara Aleksandra Drugog 1874.

2006. Umrla je španska pevačica i glumica Rosio Hurado poznata kao "Velika mama" ili "Najveća".

2008. Umro je Iv Sen Loran jedan od najvećih modnih kreatora 20. veka.

2012. Posle više od 20 godina obnovljen je avionski saobraćaj između Beograda i Splita, prekinut zbog raspada Jugoslavije i rata.