Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Rezultati 1 do 3 od 3

Tema: Laza Kostić

  1. Font Size
    #1
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Post Laza Kostić

    Laza Kostić (Kovilj, 31. januar/12. februar 1841 — Beč, 26. novembar 1910) je bio srpski književnik, pesnik, novinar, dramski pisac i estetičar.

    Biografija

    Rođen je 1841. god. u Kovilju, u Bačkoj, u vojničkoj porodici. Osnovnu školu je učio u mestu rođenja, gimnaziju u Novom Sadu, Pančevu i Budimu, a prava i doktorat prava na Peštanskom univerzitetu. Službovanje je počeo kao gimnazijski nastavnik u Novom Sadu; zatim postaje advokat, veliki beležnik i predsednik suda. Sve je to trajalo oko osam godina, a potom se, sve do smrti, isključivo bavi književnošću, novinarstvom, politikom i javnim nacionalnim poslovima. Dvaput je dopao zatvora u Pešti: prvi put zbog lažne dostave da je učestvovao u ubistvu kneza Mihaila i drugi put zbog borbenog i antiaustrijskog govora u Beogradu na svečanosti prilikom proglašenja punoletstva kneza Milana. Kad je oslobođen, u znak priznanja, bio je izabran za poslanika Ugarskog sabora, gde je, kao jedan od najboljih saradnika Svetozara Miletića, živo i smelo radio za srpsku stvar. Potom živi u Beogradu i uređuje „Srpsku nezavisnost“, ali pod pritiskom reakcionarne vlade morao je da napusti Srbiju. Na poziv kneza Nikole odlazi u Crnu Goru i tu ostaje oko pet godina, kao urednik zvaničnih crnogorskih novina i politički saradnik knežev. No i tu dođe do sukoba, pa se vrati u Bačku. U Somboru je proveo ostatak života relativno mirno. Umro je 1910. god. u Beču a sahranjen je na Velikom Pravoslavnom groblju u Somboru. Ostaće zapamćen kao jedan od najznačajnijih književnika srpskog romantizma.

    Izabran je za člana Srpskog učenog društva 27. februara 1883, a za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 26. januara 1909.

    Jedna novobeogradska škola od 2005. nosi ime po Lazi Kostiću.

    Njemu u čast ustanovljena je Nagrada Laza Kostić.

    Književni rad
    Kao politički čovek i javni radnik Kostić je vršio snažan uticaj na srpsko društvo svoga vremena. On je jedan od osnivača i vođa „Ujedinjene omladine“, pokretač i urednik mnogih književnih i političkih listova, intiman saradnik Svetozara Miletića. On se u Austriji borio protiv klerikalizma i reakcije, a u Srbiji protiv birokratske stege i dinastičara. Kad je zašao u godine, napustio je svoju raniju borbenost i slobodoumlje, pa je to bio razlog što se i njegov književni rad stao potcenjivati.

    Kostić je svoje književno stvaranje počeo u jeku romantizma, pored Zmaja, Jakšića i drugih vrlo istaknutih pisaca. Pa ipak, za nepunih deset godina stvaranja on je istaknut u red najvećih pesnika i postao najpoznatiji predstavnik srpskog romantizma. Napisao je oko 150 lirskih i dvaestak epskih pesama, balada i romansi;

    tri drame:

    Maksim Crnojević, (napisana 1863, objavljena 1868)
    Pera Segedinac (1882) i
    Uskokova ljuba ili Gordana (1890);
    estetičku raspravu:

    Osnova lepote u svetu s osobenim obzirom na srpske narodne pesme (1880),
    filosofski traktat:

    Osnovno načelo, Kritički uvod u opštu filosofiju (1884),
    i veliku monografiju:

    O Jovanu Jovanoviću Zmaju (Zmajovi), njegovom pevanju, mišljenju i pisanju, i njegovom dobu (1902).
    Pored većeg broja članaka polemičnog karaktera, predavanja, skica i feljtona. Od prevodilačkog rada najznačajniji su njegovi prevodi Šekspira: „Hamlet“, „Romeo i Julija“ i „Ričard III“. U prozi je napisao i nekoliko pripovedaka („Čedo vilino“, „Maharadža“, „Mučenica“). Jedna od najpoznatijih dela su mu „Među javom i med snom“, kao i „Santa Maria della Salute“.

    Wikipedija

     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #2
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Laza Kostić

    Među javom i međ snom

    Srce moje samohrano,
    ko te dozva u moj dom?
    neumorna pletisanko,
    što pletivo pleteš tanko
    među javom i međ snom.
    Srce moje, srce ludo,
    šta ti misliš s pletivom?
    k’o pletilja ona stara,
    dan što plete, noć opara,
    među javom i međ snom.
    Srce moje, srce kivno,
    ubio te živi grom!
    što se ne daš meni živu
    razabrati u pletivu
    među javom i međ snom!

     
     
  4. Font Size
    #3
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Laza Kostić

    Oprosti mi…

    Oprosti mi!
    Pritegnu me teret tuge,
    nad tobom sam mor`o da se nagnem,
    rukom da se taknem
    tvoje ruke;
    al` ti se svetiš, svete moj,
    pretrnu mi ruka u tvojoj,
    i da kaje svoje grehe
    u tvojojzi nestade je,
    nikad više
    vitim perom da zapiše,
    da se maši za mač britak-
    nikad- nikad!
    Oprosti mi! Oprosti mi oku mome,
    oku mome željanome,
    što ti upi sunce, tvoje lice;
    al` to lice, osvetniče,
    sazeglo mi oba oka,
    da ne vidim ništa
    od neba visoka
    do pusta zemljišta-
    ništa- ništa!
    Oprosti mi!Oh, oprosti!
    Oprosti mi reči u milosti,
    što te moli`
    da mi vratiš što me boli,
    da mi vratiš moju ruku,
    da mi moje vratiš oči,
    pored sunca da nisam u noći,
    pod melemom da ne trpim muku;
    moje krvi ust`ma mi se pope
    oh, skini ga, nemoj da se tope
    u poljupci`, u slasti golemoj,-
    nemoj- nemoj!
    Što me gledaš?
    Hoj, ta sto me štediš?
    Pritisni me na grudi ozorene,
    odjedanput da izgori sve od mene,
    da sašuši-
    sat ostane štogod- da te svetu tuži!
    Bar toliko, da te čuti može,-
    mili bože!
    Tek iz tvojih usta pokajku da primi:
    oprosti mi!

     
     

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta