Dogodilo se na dan - 30. april

313 - Rimski car Konstantin I Veliki izdao je Milanski edikt kojim je legalizovano hrišćanstvo u Rimskom carstvu.

1722. - Prvi put se pominje igra pod nazivom bilijar.

1777 - Rodjen je nemački matematičar i astronom Karl Fridrih Gaus (Carl Friedrić Gauš), pronalazač više metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji (Gausov algoritam, Gausova konstanta, Gausova krivina, Gaus-Krigerova projekcija). Smatra se jednim od najvećih matematičara svih vremena.

1789 - DŽordž Vašington (Georges Washington) izabran je za prvog predsednika SAD. Nakon dva predsednička mandata, u septembru 1796. godine uputio je američkom narodu oproštajnu poruku (Farewell Ađreš) i povukao se na svoje imanje.

1803 - SAD su od Napoleona Bonaparte, za 15 miliona dolara kupile Luizijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav američke države kao njena 18. članica.

1804 - U borbama u Surinamu Britanci su prvi put upotrebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu (Henry Shrapnel).

1808. - Italijan Pellegrini Turri konstruisao je prvu mašinu za kucanje.

1828. - Ubijen je kralj Šaka Zulu.

1864. - U državi Njujork prvi put se uvodi praksa izdavanja i naplaćivanja dozvola za lov

1870 - Rodjen je austrijski kompozitor madjarskog porekla Franc Lehar (Franz), najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini 20. veka ("Vesela udovica", "Zemlja smeška").

1883 - Umro je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet), jedan od začetnika impresionizma ("Doručak na travi", "Bal u Foli-Beržeru", "Balkon", "Olimpija").

1883 - Rodjen je češki pisac Jaroslav Hašek, autor romana "Doživljaji dobrog vojnika Švejka".

1893 - Rodjen je Joahim fon Ribentrop (Joaćim von Ribbentrop) šef diplomatije nacističke Nemačke. Medjunarodni sud u Nirnbergu osudio
ga je na smrt zbog zločina u Drugom svetskom ratu. Smrtna kazna vešanjem izvršena je 1946.

1895 - Svečano je otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji, koja je vremenom postala najveća smotra savremene likovne umetnosti u svetu, poznata kao Venecijanski bijenale.

1900 - Havaji su postali sastavni deo SAD.

1909 - Rodjena je holandska kraljica Julijana. Kraljica je postala 1948, a 1980. je abdicirala u korist starije kćerke Beatrise (Beatrix).

1915 - U Parizu je osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih emigranata iz Austro-Ugarske koja je u vreme Prvog svetskog rata vodila akcije za oslobadjanje južnoslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.

1934 - Austrija je donela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa (Dollfuš).

1941 - Nezavisna Država Hrvatska donela je zakon o rasnoj pripadnosti na osnovu kojeg su počeli progoni Srba, Jevreja i Roma.

1945 - Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili su samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle su u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije, dok su savezničke trupe osvojile Minhen, a francuske ušle u Austriju.

1945. - Delovi 45. divizije Jugoslovenske armije koji su progonili već razbijene nemačke i hrvatske jedinice, u Drugom svetskom ratu oslobodili su ustaški koncentracioni logor Jasenovac, u kojem je likvidirano najmanje 700.000 Srba, Jevreja i Roma. Prilikom povlačenja, ustaše su masakrirale logoraše, tako da ih je jedva stotinak dočekalo oslobodioce. Jasenovac je tokom rata bio najveća "fabrika smrti" na Balkanu, "fabrika" koja je punom parom radila od leta 1941, pri čemu je jedinice pod komandom Josipa Broza nisu ni najmanje ometale.

1953. - U Beogradu je za posetioce otvoren Železnički muzej, prvi te vrste u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950.

1955. - Pronađen je hemijski element mendeljevijum, aktinid dobijen veštačkim putem. Redni broj mu je 101, a oznaka Mv.

1970. - Američke trupe izvršile su invaziju na Kambodžu.

1973 - Predsednik SAD Ričard Nikson (Rićard Nixon) prihvatio je odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u Votergejtu 1972, što je dovelo do njegove ostavke u avgustu 1974. godine.

1975 - Padom Sajgona (Ho Ši Min) u koji su ušle snage Severnog Vijetnama, okončan je vijetnamski rat. U tridesetgodišnjem ratu poginulo je oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila.

1989 - Umro je italijanski filmski režiser Serdjo Leone (Sergio) autor "špageti" vesterna ("Za šaku dolara", "Zovem se Niko", "Bilo jednom na Divljem zapadu", "Dogodilo se u Americi").

1991 - U ciklonu u Bangladešu je poginulo najmanje 125.000 ljudi.

1993. - Na teniskom terenu u Hamburgu prvu zvezdu svetskog tenisa, Moniku Seleš, tada Jugoslovenku, nožem je ubo navodno umno poremećeni navijač nemačke teniserke Štefi Graf. Napadač je ostao nekažnjen, zahvaljujući skandaloznim presudama nemačkog suda.

1995 - Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) naložio je prekid trgovine s Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava medjunarodni terorizam.

1999 - U vazdušnim napadima NATO na SR Jugoslaviju pogodjene su zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije u užem centru Beograda.

2000 - Preminuo bivši premijer Danske Pol Hartling, koji je 1978. godine postao Visoki komesar UN za izbeglice, a 1981. dobio Nobelovu nagradu za mir.

2002 - Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio je vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi. Kriza sa hranom nastupila je usled suše, ali i zbog zatvaranja farmi koje su drzali belci.

2003 - SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično su objavile "mapu" za mirovno pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005.

2005 - Na jugu Iraka medjunarodni istražitelji su otkrili masovnu grobnicu sa 1.500 tela, za koju se veruje da su većinom ubijeni Kurdi, koji su tokom 80-tih godina prošlog veka, u vreme režima Sadama Huseina, bili primorani da napuste svoje domove na severu zemlje.

2010 - Umrla je američka kabaretska pevačica Suzan Rid (Susan Reed) koju je časopis Lajf (Life) 1955. nazvao vodećom ličnošću ere folk muzike.