Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Rezultati 1 do 3 od 3

Tema: Kragujevac

  1. Font Size
    #1
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Post Kragujevac

    Kragujevac je sa 150.835 stanovnika, prema popisu iz 2011. četvrti grad po veličini u Srbiji, i sedište Šumadijskog okruga, a nalazi se oko 120 km južno od Beograda.

    Kragujevac je značajan privredni, kulturni, obrazovni i zdravstveni centar Šumadije, Pomoravlja i susednih regiona. Makroregionalni je centar za regione: Čačka, Kraljeva, Užica, Jagodine, Kruševca, Smedereva, Požarevca i severnog Kosova. Početkom 1990-ih godina grad postaje jedan od siromašnijih gradova u Srbiji. Danas je Kragujevac ponovo jedan od najjačih administrativnih, kulturnih, finansijskih, industrijskih i političkih centara u Srbiji.


    Naziv Kragujevac je izvedeno od imena ptice Kraguj koja se u srednjem veku upotrebljavala za lov. U Lepeničkoj oblasti bilo je dosta šuma gde su živele ove ptice.

    Kragujevac je u turskim izvorima poznat pod nazivima Karagovindža i Karađofodža, ali ti nazivi nisu ništa drugo nego prevodi naziva Kragujevac na turski jezik. Glavni deo reči u nazivu Karagufdža je karagu što je u prevodu sa turskog kraguj, a u nazivu Karagovinča glavni deo reči je karago (karagu–kraguj). Druga teorija je da naziv grada potiče od muškog imena Kraguj, koje je bilo veoma retko.

    Grad Kragujevac se nalazi u centralnom delu Srbije, na stotinak kilometara južno od Beograda. Kragujevac je podignut na obalama reke Lepenice, u kotlini između krajnjih ogranaka Rudnika, Crnog vrha i Gledićkih planina. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 173 - 220 m, sa matematičko-geografskim položajem +44° 22' ; +20° 56'.

    Područje grada prostire se na površini od 835 km², okružen obroncima planina Rudnik i Crni Vrh, a dolinom reke Lepenice otvoren je prema dolini Velike Morave.

    Šumadiju karakteriše brežuljkasto - brdovito zemljište, blago zatalasano. Rudnik je najveća planina u Šumadiji sa najvišim vrhom od 1.132 m. Ovaj kraj ima razuđenu mrežu rečnih tokova, ali bez većih reka. Zbog nedostatka reka i ograničenih padavina za snabdevanje grada vodom izgrađene su veštačke akumulacije. Tako su nastala Grošničko, Gružansko jezero i Dulensko jezero, kao i jezero u Šumaricama. Takođe veliki značaj ima i Bubanj. Kragujevac ima razvijenu saobraćajnu infrastrukturu.

    U Kragujevcu vlada umereno-kontinentalna klima. Klimu Kragujevca odlikuju relativno hladne zime i topla leta. Najhladniji mesec je januar, a najtopliji jun. Maj i jun su meseci sa najviše padavina, a najmanje ih ima u januaru, februaru i martu. Suma godišnjih padavina iznosi 550 mm. Najčešće duvaju jugozapadni i severozapadni vetrovi, a u periodu januar-mart i jugoistočini (košava). Prosečan broj dana sa snegom iznosi 30, maglom 20, a gradom 2 dana.

     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #2
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Kragujevac

    Turska vladavina

    Pretpostavlja se da je Kragujevac kao naseljeno mesto postojao i pre Nemanjićke države. Kragujevac je prvi put spomenut u turskom popisnom defteru iz 1476. godine kao „Kragujfoča“, bivši trg sa 32 kuće. Ime je dobio po ptici kraguj (vrsti jastreba) koja je u srednjem veku korišćena za lov, a danas zauzima počasno mesto na gradskom grbu.

    Šumadija je krajem XV i u XIV veku bila porobljena i spaljena od strane Turaka. Tadašnji putopisci navode da je bila toliko velika pustoš da se moglo putovati čitav dan, a da se ne naiđe na selo. Zemlja je bila napuštena i neobrađena, a stanovništvo se dosta proredilo. Krajem XVI veka Turci su počeli da izgrađuju novo naselje na prostoru gde je nekada bio trg i gde se prostirao Kragujevac na obe strane Lepenice. Pravljena je po uzoru na turske palanke sa uskim i krivudavim ulicama, drvenim kućama pokrivenim slamom i ograđene visokim zidovima. Jedan deo varoši predstavljao je trgovački centar. Na levoj obali Lepenice u blizini kamenog mosta podignuta je džamija sa minaretom.

    Kragujevac je u dva navrata krajem XVI i u prvoj polovini XVII veka potpadao pod austrijsku i tursku vlast. Prvo je to bilo za vreme Velikog turskog rata 1689–1690. godine kada su Turci bili proterani do Skoplja, ali su ubrzo ponovo povratili izgubljeno. Drugi put nakon Austrijsko-turskog rata (1716—1718), kada su Požarevačkim mirom ovi krajevi potpali pod Austrijsku vlast. Austrijanci su se ovde zadržali do 1739. godine, a Kragujevac je u tom periodu bio pretvoren u vojno utvrđenje sa jakom vojničkom posadom. Nakon povratka Turci su doselili muslimansko stanovništvo i preuzeli imanja i vlast. Turci su ostali u varoši do 4. aprila 1804. godine kada je Karađorđe sa svojim ustanicima zauzeo Kragujevac. Kragujevac nije igrao važnu ulogu tokom Prvog srpskog ustanka. Kragujevac je 1813. nakon sloma ustanka kao i cela Srbija ponovo potapao pod Tursku vlast, a ponovo je oslobođen 1815. za vreme Drugog srpskog ustanka.

    Prestonica kneževine Srbije (1818–1841)

    Kragujevac je 1818. godine postao prestonica Kneževine Srbije što je prouzrokovalo brži razvoj varoši. U Kragujevcu je bilo sedište kneževe kancelarije, kao i opšte-narodni sud. Kada je Srbija dobila autonomiju Hatišerifom iz 1830. godine, Kragujevac je počeo da se izgrađuje kao centar društvenog, političkog i kulturnog života Srbije.

    Za to vreme je podignuto nekoliko većih zgrada: knežev konak, konak knjeginje Ljubice, Amidžin konak. Ceo ovaj dvorski kompleks bio je ograđen jakom ogradom od hrastovog drveta. U blizini je bila suva kruška na kojoj su vešani kriminalci. Knežev konak je bila jednospratna građevina od drveta izgrađena u turskom stilu. Ona je služila za stanovanje kneza, kao i za upravljanje kneževinom. Građani su znali kada knez Miloš ruča i večera pošto je to objavljivano zvonom. Konak knjeginje Ljubice je takođe bila jednospratna građevina u kojoj su živeli knjeginja Ljubica i njena deca. Izgrađena je od drveta, a unutrašnjost je bila išarana slikama neveštog slikara. Zbog toga je bio poznat i kao šareni konak.
    Amidžin konak je bilo mesto koje je služilo za smeštaj nahijskih knezova. Nalazilo se na mestu gde je vežbala kneževa garda.
    Svu vlast u svojim rukama držao je knez Miloš Obrenović koji je vladao apsolutistički. U Kragujevac je 1820. godine došao Vuk Stefanović Karadžić kako bi naučio kneza da čita i piše i sa namerom da otvori školu u tu svrhu. Ljudi oko kneza su se plašili da Vuk ne stekne veliki uticaj na njega i uspeli su da nagovore Miloša da ga otera iz Kragujevca. Knez Miloš je bio nezadovoljan što se u trećoj knjizi narodnih pesama koja je izdata u Lajpcigu u pesmi Boj na Čačku ne prikazuje u najboljem svetlu i što te pesme više slave Karađorđa. Zbog toga je naredio da se svih 400 knjiga spali 1823. godine.
    Zbog velikih kazni za krađu, bezbednost je u gradu bila velika. Joakim Vujić 1826. godine o tome piše:
    "U srpskim varošima kroz koje sam prolazio, video sam na dućanima samo jedan gvozdeni kušak, a rezu drvenu, pa kroz rezu metne se samo jedno drvce, i eto to ti je ceo zatvor, pa opet zato nisam mogao čuti ili videti da je koga trgovca dućan poharan ili pokraden bio."

     
     
  4. Font Size
    #3
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Post Odg: Kragujevac

    Po mnogo čemu ovaj grad možemo nazvati „prvim u Srbiji“. „Knjaževsko–srpska banda” je predstavljala početak muzičke umetnosti, jer je pre toga u Srbiji bila samo narodna muzika. Imala je zadatak da svira na svečanostima, balovima i bila je svuda gde je knez. Prva gimnazija u Srbiji je osnovana 1833. godine. Godinu dana kasnije iz Beograda je prebačena štamparija i počinju da se štampaju Novine serbske, a urednik je bio Dimitrije Davidović.

    Prvo Knjaževsko-srpski teatar na čelu sa upravnikom Joakimom Vujićem je otvoren 1835. godine. Prve predstave održane su deset godina ranije, a njih su pripremali učitelji osnovnih škola. Te iste godine je otvorena i prva apoteka, a godinu dana kasnije i vojna bolnica. Preteča Visoke škole i kasnijeg Beogradskog univerziteta je Licej nastao 1838. godine, a uz Licej je osnovana i biblioteka.

    Gradska uprava

    Gradska uprava obavlja upravne poslove u okviru prava i dužnosti grada kragujevca i određene stručne poslove za potrebe skupštine grada, gradonačelnika i gradskog veća.

    Načelnik gradske uprave, koga postavlja skupština grada na predlog gradonačelnika, rukovodi radom gradske uprave. Načelnik gradske uprave može imati zamenika koji se postavlja i razrešava na isti način kao i načelnik.

    Gradske uprave Kragujevca:

    Uprava za finansije
    Poreska uprava
    Uprava za investicije
    Uprava za imovinu
    Uprava za prostorno planiranje, urbanizam, izgradnju i zaštitu životne sredine
    Uprava za upravljanje projektima, održivi i ravnomerni razvoj
    Uprava za za opšte i zajedničke poslove
    Uprava za privredu
    Uprava za vanprivredne delatnosti
    Uprava za zdravstvenu i socijalnu zaštitu
    Uprava za komunalne i inspekcijske poslove
    Uprava za poslove gradonačelnika i Gradskog veća
    Uprava za javne nabavke


    Wikipedija.

     
     

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta