Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Strana 1 od 14 12311 ... PoslednjaPoslednja
Rezultati 1 do 10 od 135

Tema: Dogodilo se na danasnji dan

Hibridni pregled

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. Font Size
    #1
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Smile Dogodilo se na danasnji dan

    26.01.2020

    1699. - Potpisan je Karlovački mir, kojim je posle 16 godina okončan austrijsko-turski rat. Mirom koji su u Sremskim Karlovcima s Otomanskim carstvom sklopile Austrija, Rusija, Poljska i Venecija, Turci su izgubili Ugarsku, Slavoniju, Liku i Baniju, zadržavši preko Save samo Banat i deo Srema do Mitrovice. Venecija je dobila srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku do Risna i Moreju (Peloponez).

    1905. - U Južnoj Afrrici pronađen je dijamant od 3.106 karata, nazvan "Cullinan". To je bio najveći dijamant do tada pronađen. Ovaj dijamant isekao je Joseph Asscher na 106 manjih dijamanata procenjenih na milione dolara. Najveći od njih, "Zvezda Afrike 1", od čak 530 karata, predstavlja najveći obrađeni dijamant na svetu. Južnoafrička provincija Transval odlučila je da ovaj dragi kamen, zajedno sa manjim, "Zvezda Afrike 2", pokloni britanskom kralju Edvardu VII.

    1924. - Petrograd je promenio ime u Lenjingrad. Posle prestonice Moskve, to je najznačajniji ruski grad i verovatno jedan od najlepših gradova na svetu, smešten na ušću Neve u Finski zaliv. Grad je osnovao 1703. godine car Petar Veliki i prvobitno se zvao Sankt Petersburg, kako se zove i danas.

    1939. - Počelo je snimanje filma "Prohujalo sa vihorom".

    1950. - Stupio je na snagu ustav Indije, a time je Republika Indija postala i najmnogobrojnija demokratska država na svetu.

    1972. - Iznad Čehoslovačke je, posle eksplozije podmetnute bombe, pao avion JAT-a "DC-9" na liniji Kopenhagen-Beograd. Poginulo je 26 putnika i članova posade, a preživela je jedino stjuardesa Vesna Vulović, koja je pala sa 10.160 metara visine.

    1977. - Jugoslavija i Španija zaključile su sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa i otvaranju misija u Madridu i Beogradu na nivou ambasada.

    1980. - Izrael i Egipat ponovo su uspostavili diplomatske odnose.

    1997. - Policija je u Beogradu upotrebila silu, suzbivši demonstracije nekoliko desetina hiljada ljudi koji su protestovali zbog poništenja njihove volje na lokalnim izborima.


     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #2
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    27.01.2020


    - Danas je Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva. Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve delove srpstva. Himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu, a za školsku slavu u kneževini Srbiji Savindan je proglašen u januaru 1840. Najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, rođen kao Rastko Nemanjić, kao mladić je 1192. otišao u Svetu Goru i zamonašio se u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon, a posle očeve smrti 1200, vodio je državnu politiku s bratom, kraljem Stefanom Prvovenčanim. U Nikeji je 1219. od romejskog (vizantijskog) cara Teodora I Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla I Haritopula izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju, za čije je sedište odredio manastir Žiču. Srpske zemlje podelio je na deset episkopija. U Raškoj je bilo osam episkopija - Žiča, Ras, Toplica, Moravica, Dabar, Budimlje, Hvosno i Prizren, jedna u Zeti (na Miholjskoj Prevlaci u Bokokotorskom zalivu) i jedna u Zahumlju (Ston na Pelješcu). Arhiepiskopija i posebno najzapadnije episkopije na Prevlaci i u Stonu bile su glavna brana agresivnom papstvu koje se učvrstilo na Balkanskom poluostrvu posle Četvrtog krstaškog rata od 1202. do 1204. S putovanja po Bliskom istoku doneo je velike svetinje - delove Časnog krsta, deo Hristovog trnovog venca, igumansko žezlo koje mu je proročanstvom ostavio Sveti Sava Osvećeni iz Palestine, ikonu Bogorodice Trojeručice, nošenu u bojevima ispred vojske do propasti srpske srednjovekovne države. Veoma obrazovan, napisao je manastirske tipike (monaški ustavi) - Karejski, Hilandarski i Studenički. Kapitalni značaj imao je njegov prevod s grčkog "Šeste novele" svetog cara Justinijana Velikog - koju je očistio od kasnijih nepravoslavnih dodataka - osnovni pravoslavni politički i državno-pravni dokument u kojem je objašnjena ideja simfonije (saglasje) crkve i države. "Šesta novela" (Zakonopravilo ili Krmčija, od reči krma - upravljanje) sa srpskog je prevedena na jezike ostalih pravoslavnih naroda. Simbol simfonije je dvoglavi orao i prvi srpski dvoglavi orao predstavljao je Svetog Savu i njegovog brata svetog kralja Stefana Prvovenčanog (sveti Simon). U pravoslavnoj crkvi Svetog Savu nazivaju i Ravnoapostolni (ravan apostolima) i Mirotvorac, jer je 1208. u manastiru Studenica nad mrtvim očevim telom koje je preneo sa Svete Gore izmirio braću Vukana i Stefana i tako zaustavio građanski rat koji je pod pritiskom rimokatoličke crkve započeo Vukan, a diplomatskim misijama unosio je mir i među balkanske narode. Njegov kult je veoma snažan kod svih pravoslavnih naroda Balkana i u Rusiji. U delu "Život Gospodina Nemanje" (Sveti Simeon) opisao je očev život. Zajedno s njim, u junu 1198. od romejskog cara Aleksija III Anđela izdejstvovao je hrisovulju na osnovu koje je podigao manastir Hilandar, učinivši ga centrom srpskog crkvenog i književnog života.

    1756. - Rođen je Volfgang Amadeus Mocart, austrijski kompozitor, jedan od najvećih muzičkih stvaralaca u svetu. Već u ranom detinjstvu afirmisao se i kao kompozitor i kao izvođač na čembalu i drugim instrumentima. Veoma plodan, naročito se istakao u operi, ali je komponovao i veliki broj simfonija, drugih orkestarskih kompozicija, koncerte za mnoge instrumente, kamernu muziku, misu, nedovršeni "Rekvijem" i dr. Dela: opere "Čarobna frula", "Figarova ženidba", "Don Huan", "Otmica iz saraja"...

    1777. - Rođen je srpski monah i pisac Lukijan Mušicki, upravnik manastira Šišatovac, čije su pesme, nadahnute rodoljubljem, humanizmom i prosvetiteljskim idejama, imale veliki uticaj na savremenike, naročito "Glas harfe šištovačke". Smenjen je s dužnosti upravnika Šišatovca jer njegove ideje nisu bile po volji mitropolita Stefana Stratimirovića. Oduševljavao se Dositejem Obradovićem i bio prijatelj Vuka Karadžića.

    1832. - Rođen je Karol Luis (pravo ime Č. L. Dodžson), engleski matematičar i pisac. Dela: "Alisa u zemlji čuda", "Kroz ogledalo" i druge pripovetke namenjene deci. Odlikuje se humorom i fantastikom, te je postao veoma cenjen od literarnih stručnjaka i pesnika, naročito nadrealističke orijentacije.

    1834. - Rođen je Dmitrij Mendeljejev, ruski hemičar. Kao tvorac Periodnog sistema hemijskih elemenata, jedna je od najzačajnijih ličnosti na polju hemije. U mnogobrojnim i raznovrsnim radovima obrađivao je sva područja hemije, ali i pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, pa čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala. Prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte (današnja petrohemija).

    1864. - Knez Mihailo ukinuo je Društvo srpske slovesnosti, zbog sukoba između Društva i ministra prosvete, povodom biranja Garibaldija, Černiševskog i Gercena za članove Društva.

    1924. - Jugoslavija je u Rimu potpisala pakt o prijateljstvu i saradnji s Italijom i sporazum kojim je Rijeka pripala Italiji.

    1926. - Škotski izumitelj Džon Berd izveo je prvu javnu demonstraciju televizijskog sistema u Londonu, izazvavši na taj način revoluciju na polju komunikacija i zabave. Iako je Berd ostvario prvi televizijski prenos, prvi programi su u svetu emitovani tek pred Drugi svetski rat, a kod nas 1956. godine.

    1980. - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porekla Eli Finci, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. Posle Drugog svetskog rata, bio je direktor "Borbe", "Nolita", Jugoslovenske knjige, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Dela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje od života I-V", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Đorđu Jovanoviću, Branimiru Ćosiću, Marinu Držiću.

     
     
  4. Font Size
    #3
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    28.01.2020

    1812. - Rođen je srpski državnik Ilija Savić, poznat kao Ilija Garašanin, čije je delo "Načertanije", objavljeno 1844, predviđalo oslobađanje svih Južnih Slovena i stvaranje velike jugoslovenske države pod vođstvom Srbije. Zalagao se i za Savez balkanskih naroda koji bi se zajedno oduprli Otomanskom carstvu. Sin je trgovca Milutina Savića iz sela Garaši kraj Kragujevca i prezime je uzeo po nazivu rodnog mesta. Karijeru je počeo kao oficir 1837. i bio je prvi starešina vojske kneza Miloša Obrenovića, ali je posle abdiciranja kneza Miloša 1839. morao u izbeglištvo. Po povratku u otadžbinu, od 1843. do 1852. bio je ministar unutrašnjih dela, do 1853. ministar spoljnih poslova, ali je smenjen pod pritiskom Rusije, iako se protivio austrofilskoj politici kneza Aleksandra Karađorđevića i smatrao da Srbija treba da se osloni na Rusiju i Francusku. Ponovo je postao ministar unutrašnjih dela 1858. i najzaslužniji je bio za odluku Svetoandrejske skupštine o zbacivanju dinastije Karađorđević. Na poziv kneza Mihaila Obrenovića, 1861. postao je šef vlade i diplomatije. Prihvatio je njegovu ideju o savezu s Crnom Gorom, Grčkom i Rumunijom u pripremanju ustanka protiv Turaka, vodio tajne pregovore o ustanku s prvacima Srba u Bosni i Šiptara, ali je otpušten 1867. zbog protivljenja kneževoj ženidbi s Katarinom Konstantinović.

    1857. - Rođen je srpski političar i publicista Stojan Protić, jedan od tvoraca Radikalne stranke, prvi premijer Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, jer je regent Aleksandar Karađorđević ponudio njemu da sastavi vladu umesto vođi radikala Nikoli Pašiću. Izdavao je i uređivao časopis "Delo" i list "Odjek". Dela: "O Makedoniji i Makedoncima", "Srbi i Bugari u Balkanskom ratu", "Albanski problem i Srbija i Austro-Ugarska", "Tajna konvencija između Srbije i Austro-Ugarske".

    1886. - Umro je srpski pisac i političar Jovan Subotić, pobornik srpskohrvatskog jedinstva i slovenske solidarnosti. U Pešti je doktorirao filozofiju i pravo, a zatim kao advokat i urednik "Letopisa Matice srpske" učestvovao u političkom životu Ugarske, Hrvatske i Vojvodine. Dela: zbirke pesama "Lira", drame "Herceg Vladislav", "Nemanja", "Zvonimir", tragedije "Miloš Obilić", "Kraljica Jakinta", ep "Kralj Dečanski", roman "Kaluđer", autobiografija "Život dr Jovana Subotića".

    1887. - Rođen je Artur Rubenštajn, pijanista, jedan od najvećih majstora klavira 20. veka. Bio je učenik Brajthaupta i Paderevskog. Priređivao je koncerte po celom svetu i isticao se kao tumač Šopena i savremnih španskih kompozitora.

    1917. - Američke trupe povučene su iz Meksika posle 11 meseci uzaludne potrage za Pančo Vilom, meksičkim revolucionarom optuženim za seriju krvavih napada u Novom Meksiku.

    1939. - Veliki engleski pesnik Vilijam Batler Jejts preminuo je u 74. godini. Njegovo pesništvo bilo je kosmopolitsko, sa naročitim osloncem na helensku i vizantijsku simboliku, istovremeno duboko vezano za irsko tlo i keltsku tradiciju, kao i za neposredne aktuelnosti vremena u kojem je živeo. Predstavlja redak spoj sirove snage i visoke intelektualne refleksije, tradicionalnosti i neposredne dnevne angažovanosti, te je i danas uzor mnogim pesnicima mlađe generacije. Rano je došao i do međunaronog priznanja, dobivši Nobelovu nagradu 1923. Osim poezije, veoma su značajni i njegovi pozorišni komadi, u stihu i prozi, sa temama iz keltske mitologije.

    1986. - Američki šatl "Čelendžer" (Challenger) uzleteo je iz Kejp Kanaverala na Floridi i posle 73 sekunde eksplodirao. Milioni ljudi su posmatrali ovu tragediju u direktnom prenosu na televiziji. Nije bilo preživelih. U sedmočlanoj posadi bila je i 37-godišnja učiteljica Christa McAuliffe, koja je trebalo da bude prvi običan građanin SAD-a koji će se naći u kosmosu. Iako se kasnije utvrdilo da je razlog eksplozije bio tehničke prirode, NASA u toku naredne dve godine nije slala astronaute u kosomos.

     
     
  5. Font Size
    #4
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    29.01.2020

    Danas je praznik Svetog apostola Petra - Časne verige. Na ovaj dan spominje se sveti apostol Petar zbog veriga u koje je bio okovan po naredbi cara Iroda. U njegovoj tamnici pojavi se anđeo i verige spadoše sa Petra (Del. ap. 17, 7). Te verige hrišćani su sačuvali koliko zbog uspomene na svetog Petra, toliko i zbog njihove isceliteljske moći. Priča se da su se mnogi bolesnici izlečili samo dodirnuvši verige (kao i ubrus apostola Pavla - Dela apostolska 19, 12). Patrijarh jerusalimski, sveti Juvenal, dao je te verige na dar carici Evdokiji, prognanoj ženi cara Teodosija mlađeg. Carica ih je prepolovila, pa je jednu polovinu poslala crkvi Svetih apostola u Carigrad, a drugu polovinu dala svojoj ćerki Evdoksiji, ženi Valentijanovoj, u Rim. Evdoksija je sazidala crkvu sv. Petra i položila u nju ove verige, kao i one kojima je svetitelja u Rimu okovao imperator Neron.

    1412. - Srpski despot Stefan Lazarević potpisao je zakon o rudarstvu, jedinstven po sadržini i opremi, čija je pravna i istorijska vrednost prelazila nacionalne granice, kao i deo statuta grada Novo Brdo, velikog rudarskog centra na Kosovu i Metohiji.

    1837. - Veliki ruski pesnik romantičar, koji se, međutim, smatra i začetnikom realističkog pravca u ruskoj književnosti, Aleksandar Sergejevič Puškin, poginuo je u dvoboju do kojeg je došlo usled neprestanih spletki najvišeg ruskog društva protiv pesnika. Stojeći na početku ruskog realizma, Puškin je odmah dao roman, i to u stihovima, "Evgenije Onjegin". U oblasti drame, njegov "Boris Godunov" predstavlja značajno delo ne samo ruske dramske literature nego i svekolikog ruskog realizma. Kada je reč o Puškinovom dramskom stvaralaštvu, ne bi trebalo zaobići ni dramu "Mocart i Salijeri". Puškin je pisao i poeme ("Cigani", "Poltava", "Bakarni konjanik"), pripovetke ("Kapetanova kći", "Stanični nadzornik"...), ali čini se da je ovaj pangenijalni ruski duh nenadmašan ipak pre svega u oblasti lirske poezije; pomenimo samo njegova najčuvenija lirska ostvarenja: "Voleo sam vas...", "Posvećeno*** (A. P. Kern)", "Zimsko veče", "Zimski put", "Prorok", "Sužanj", "Arion", "Taljige života", "Podigoh spomenik", "Eho", "Oprosti snove ljubomorne moje..."

    1860. - Rođen je Anton Pavlovič Čehov, ruski pripovedač i dramski pisac, poslednji izdanak velike ruske književnosti 19. veka koja je dala jednog Puškina, Ljermontova, Gogolja, Gončarova, Tolstoja, Dostojevskog, ali i začetnik moderne ruske i evropske tradicije na polju pripovetke i na polju drame. Pozorišnoj publici Čehov se predstavlja jednočinkama (vodviljima), među kojima su najpopularniji bili "Medved" i "Prosidba"; piščev prelaz sa jednočinki na drame, koji vremenski odgovara njegovom prelazu sa kratke priče na pripovetku ("Stepa", 1888), označen je prikazivanjem drame "Ivanov". Pa ipak, mesto u istoriji svetske drame Čehovu je obezbedila tek saradnja sa Moskovskim hudožestvenim teatrom pod rukovodstvom najvećeg reformatora pozorišta Stanislavskog. Tada su izvedene i drame koje su obeležile razvoj pozorišne umetnosti u 20. veku: "Galeb", "Ujka Vanja", "Tri sestre" i "Višnjik". Smatra se da je saradnja sa Moskovskim hudožestvenim teatrom neobično odgovarala Čehovu, jer se u tom pozorištu negovao nov stil režije i glume, lišen patetike izraza i zasnovan na uživljavanju, stil zahvaljujući kojem je Čehov uspeo da ovaploti svoje originalne teorijske postavke. Čini se da je u istoriji književnosti malo dela koja poput Čehovljevih do te mere ostavljaju utisak jednostavnosti, a pri tom su nadasve misaono i emotivno duboka. Pripovetka kakvu je pisao Čehov bitno se razlikuje od one koja se, pre svega pod uticajem Poa i Mopasana, uobličila u 19. veku. Izvesno je, međutim, da se pripovetka kao književna vrsta sve do današnjih dana razvijala u znaku Čehova. Tačnije, pripovetka do Čehova vodila je gotovo po pravilu ka nekom događaju ili obrtu u radnji i obavezno imala tzv. poentu. Čehovljeva priča bezmalo je, međutim, lišena zapleta i radnje u tradicionalnom smislu, oni su tek nagovešteni, a težište je na prikazivanju unutrašnjeg čovekovog sveta, dok, s druge strane, često kao da nema pravog završetka. Čehov je bio besprekoran stilista: njegovoj umešnosti sažimanja i "rečite konciznosti" teško je naći ravnu u svekolikoj istoriji svetske književnosti. Pomenimo njegove najčuvenije kratke priče i pripovetke: "Mala šala", "Tuga", "Kaštanka", "Debeli i mršavi", "Činovnikova smrt", "Anjuta", "Događaj", "Vanjka", "Dečurlija", "Konjsko prezime", "Stepa", "Paviljon broj 6", "Dama s psetancetom", "Kuća s mezaninom", "Ogrozd", "Dušica"...

    1896. - Emile Grubbe je prvi lekar koji je upotrebio zračenje za lečenje raka dojke.

    1934. - Rođen je srpski pesnik Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svet, opsednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom, umetnik koji je sebe smatrao unukom nadrealista i nastojao da u svom pesničkom postupku izmiri simbolističku i nadralističku poetiku.. Počeo je da piše još kao srednjoškolac u rodnom Nišu i 1957. godine objavio je prvu zbirku pesama "Uzalud je budim", nazvanu po istoimenoj pesmi, koju je sam pesnik smatrao svojom pesmom nad pesmama, sumnjajući u to da ikada može napisati lepšu, a bio je "pun neskromnih snova"... Uspešno je završio filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pesnike. Ostala dela: zbirke pesama "Poreklo nade", "Vatra i ništa", "Krv koja svetli", "Pesme", "Smrću protiv smrti" (s Blažom Šćepanovićem).

    1999. - Kontakt grupa pozvala je Srbe i Šiptare da pristupe mirovnim pregovorima u francuskom zamku Rambuje u blizini Pariza.

     
     
  6. Font Size
    #5
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    30.01.2020

    1649. - Posle osude na smrt zbog izdaje, pogubljen je engleski kralj Čarls I Stjuart. Tome je prethodila buržoaska revolucija koju je kralj izazvao svojim apsolutističkim načinom vladanja, kada je bio pobeđen od strane Olivera Kromvela u bitkama kod Marston Mura i Nezbija i zarobljen.

    1882. - Rođen je Frenklin Delano Ruzvelt, američki predsedik i državnik. Za predsednika SAD biran je četiri puta uzastopce 1932-1945. Za vreme velike ekonomske krize sproveo je niz socijalnih mera, koje su mu donele veliku popularnost. Godine 1941. objavio je Povelju o četiri slobode: misli, vere, od bede, od straha. Potpisao je Atlantsku povelju sa Vinstonom Čerčilom i sa ogromnim autoritetom vodio američki narod u Drugom svetskom ratu. Kao jedna od najuticajnijih ličnosti, učestvovao je na istorijskim konferencijama u Kazablanki, Vašingtonu, Kairu, Teheranu i na Jalti.

    1894. - Čarls King patentirao je pneumatski čekić.

    1894. - Rođen je Boris III, sin Ferdinanda Koburga i poslednji bugarski kralj (1918-1943). Godine 1923. doveo je na vlast profašističku vladu A. Cankova, vodio je progermansku politiku i najzad 1941. uveo Bugarsku u Drugi svetski rat na strani fašističkih sila.

    1917. - Snimljena je prva džez ploča ("Dark Town Strutters Ball").

    1933. - Nemački predsednik Hindenburg postavio je za kancelara Adolfa Hitlera, koji je formirao vladu zajedno sa Fon Papenom.

    1948. - Pripadnik polufašističke organizacije Hindu Mahasabha izvršio je u Nju Delhiju atentat na Mahatmu Gandija, indijskog političara i nacionalnog vođu.

    1972. - Pakistan je izašao iz Komonvelta.

    1972. - U gradu Deriju u Severnoj Irskoj, pripadnici britanskog 1. padobranskog bataljona pod komandom potpukovnika Dereka Vilforda i kapetana Majka Džeksona, ustrelili su 26 demonstranata tokom marša koji je organizovala Asocijacije za građanska prava Severne Irske u predgrađu Bogsajd. Trinestoro ljudi, od koji je šestoro bilo maloletno, umrlo je na licu mesta, dok je još jedno lice preminulo četiri meseca kasnije od povreda zadobijenih tokom ovog incidenta. Za ovaj incident koristi se izraz Krvava (prokleta) nedelja.

     
     
  7. Font Size
    #6
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    31.01.2020

    - Danas je praznik Sveti Atanasije Veliki, arhiepiskop aleksandrijski. Rođen je u Aleksandriji 296. godine i već od detinjstva je bio naklonjen duhovnosti. Kao đakon arhiepiskopa Aleksandra, pratio ga je na Prvi vaseljenski sabor u Nikeju, gde se proslavio svojom učenošću i doprineo učvršćenju pravoslavlja, naročito pisanjem Simvola vere, koji je na Saboru i usvojen. Po smrti Aleksandrovoj, izabran je za arhiepiskopa aleksandrijskog i u tom zvanju, sa manjim prekidima, ostao više od 40 godina. Kroz ceo svoj život, Atanasije je bio proganjan od jeretika. Progonili su ga carevi Konstancije, Julijan i Valent, jeretik Arije i njegovi sledbenici, episkop Jevsevije nikomedijski i mnogi drugi. Bio je prinuđen da se od njih krije svuda: u bunaru, u grobu, u pustinji, po kućama, a dva puta je bežao i u Rim. Malo je svetitelja koji su tako bezobzirno klevetani i tako zločinački gonjeni kao sveti Atanasije. Ipak, sve to je on trpeljivo podnosio kao čovek koji je formulisao veliku istinu i za nju se, sa verom, do kraja borio. Tek pred smrt, proživeo je jedan miran period, a potom se 373. godine upokojio.

    1797. - Rođen je Franc Šubert, austrijski kompozitor, jedan od najznačajnijih predstavnika muzičkog romantizma i najistaknutiji kompozitor lida. Živeo je i radio u Beču. Komponovao je nekoliko stotina solo pesama, među kojima su i ciklusi "Lepa mlinarica", "Zimsko putovanje", "Labudova pesma", zatim opere, scensku muziku za "Rozamundu", simfonije, kamernu muziku i sl.

    1841. - Rođen je srpski pisac Laza Kostić, začetnik srpske avangarde lirike, čija poezija predstavlja vrhunac romantizma u srpskoj književnosti. Gimnaziju je učio u Pančevu, Novom Sadu i Budimu, a prava diplomirao u Pešti, gde je i doktorirao. Kao saradnik Svetozara Miletića, vođe Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava, odlazio je u tajne misije u Srbiju i Crnu Goru. Dvaput su ga hapsile mađarske vlasti. Snažna i originalna lirska priroda, krčilac novih puteva i eksperimentator, poliglota i intelektualac izuzetnog obrazovanja, obogatio je srpski jezik novim izrazima i uneo nove i smele pesničke oblike. Zahvaljujući njegovim prevodima, dela engleskog pisca Vilijema Šekspira postala su poznata i kod nas. Dela: lirske pesme, balade, tragedije "Maksim Crnojević", "Pera Segedinac", rasprave "Kritički uvod u opštu filozofiju", "O Jovanu Jovanoviću Zmaju (Zmajovi), njegovu pevanju, mišljenju i pisanju", estetički spis "Osnova lepote u svetu s osobitim obzirom na srpske narodne pesme".

    1870. - Umro je srpski dobrotvor Nikola Čupić, osnivač književnog fonda "Čupićeva zadužbina", kojem je zaveštao kuću u Šapcu i 16.000 dinara u zlatu. Rođen je 1834. u Šapcu u porodici Kurtović, ali je uzeo devojačko prezime majke, ćerke Stojana Čupića, u narodnim pesmama poznatog kao Zmaj od Noćaja. Njegov ideal bilo je ujedinjenje srpstva, posebno oslobođenje Bosne i Hercegovine.

    1946. - Jugoslovenska Ustavotvorna skupština izglasala je prvi ustav FNRJ, u kojem je usvojen princip federativnog uređenja zemlje, određena osnovna prava i dužnosti federacije i republika.

    1950. - Američki predsednik Truman obznanio je svoju odluku da podrži razvoj istraživanja hidrogenske bombe, oružja čija bi snaga teoretski morala da bude na stotine puta veća od atomske bombe bačene na Japan za vreme Drugog svetskog rata.

    1962. - Umro je srpski karikaturista Petar-Pjer Križanić, jedan od rodonačelnika srpske i jugoslovenske karikature, pisac i esejista, jedan od osnivača "Ošišanog ježa". U Beograd je došao 1922. i zaposlio se u "Novom listu", a 1923. prešao je u "Politiku".
    Izmenio/la maja11; 01.02.2020 u 09:27.

     
     
  8. Font Size
    #7
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    01.02.2020

    1790. - Prvi put je zasedao Vrhovni sud u SAD-u.

    1860. - Rođen je srpski filolog Milan Rešetar, univerzitetski profesor slovenske filologije u Beču i Zagrebu. Proučavao je jezik starih spomenika, dijalekata i akcenata, posebno književnu i kulturnu istoriju rodnog Dubrovnika i bio je najbolji poznavalac dubrovačkog novca. Dela: na srpskom - izdanje "Gorskog vijenca", "Dubrovačka numizmatika I i II", "Nove dubrovačke povelje Stojanovićeva zbornika", "Nikša Zvijezdić, dubrovački kancelar XV veka", "Najstariji dubrovački govor", "Najstarija dubrovačka proza", "Dubrovački zbornik od god. 1520.", "Jezik Marina Držića", na nemačkom - "Čakavština i njene nekadašnje i sadašnje granice", "Štokavski dijalekt", "Dubrovački spomenici XIII-XV veka".

    1908. - Portugalski kralj Karlos I i njegov najstariji sin Luis Filip poginuli su u atentatu dok su se vozili u otvorenim kočijama ulicama Lisabona. Karlos je došao na portugalski presto 1889. godine, posle smrti svoga oca Kralja Luisa I. Iako je bio naglašenog talenta za upravljanje, Portugal je u tom momentu bio u političkoj stagnaciji i finansijskoj krizi, posebno zbog rapidnog propadanja portugalske kolonijalne imperije u Africi. Velika ekonomska recesija dovela je do pobune 1906. godine, a kralj Karlos je na to odgovorio ovlastivši J. Franka, vođu obnovljene konzervativne partije, da uspostavi diktatorsku vladu. Karlos je insistirao na tome da je Frankova diktatura neophodna kako bi se stalo na put korupciji i neefikasnosti koja je mučila Parlament, ali većina stanovnika je to videla kao izdaju. Takva atmosfera nezadovoljstva u narodu dovela je i do atentata. Na presto je došao Karlov drugi sin Manuel, ali je dve godine kasnije, pod pritiskom revolucionara, bio prinuđen da abdicira i prebegne u Englesku zajedno sa ostatkom kraljevske porodice. Iste godine, na čelo Portugala došao je T. Braga, poznati pisac koji je izabran za prvog demokratskog predsednika Portugala.

    1918. - U austrougarskoj floti u Boki Kotorskoj izbila je jedna od najvećih pobuna mornara u Prvom svetskom ratu. Topovski hitac s krstarice "Sankt Georg" označio je početak pobune više od 8.000 mornara sa oko 400 brodova u Jadranu. Pobunjenici su tražili neodložno zaključenje mira, demobilizaciju, pravo svih naroda u Austrougarskoj na samoopredeljenje, poboljšanje uslova rada na brodovima i amnestiju učesnika pobune. Pobuna je ugušena u krvi.

    1935. - Počeo je štrajk solidarnosti studenata Beogradskog univerziteta s drugovima u koncentracionom logoru u Višegradu, a u sukobu s policijom poginuo je student prava Mirko Srzentić. Studenti su tražili puštanje kolega iz logora, odlazak policije iz zgrade Univerziteta i omogućavanje Srzentićeve sahrane. Uhapšeno je više od 300 studenata i tridesetak poslato u Višegrad.

    1950. - U Beogradu je osnovan Železnički muzej, prvi takav u Jugoslaviji, koji je otvoren za javnost u aprilu 1953.

    1979. - Posle 15 godina provedenih u egzilu, Ajtolah Homeini vratio se u Iran. Dve nedelje pre toga, šah i njegova porodica su pobegli, a oduševljeni iranski revolucionari bili su nestrpljivi da uspostave islamsku fundamentalističku vladu pod Homeinijevim vođstvom.

    1992. - Vlada Republike Srpske Krajine odbacila je plan Sajrusa Vensa i ostala pri zahtevu da mirovne snage UN budu angažovane samo na liniji sukoba. Sledećeg dana, Predsedništvo SFRJ prihvatilo je Vensov plan, a potpisao ga je i predsednik Skupštine RSK, što je dve sedmice kasnije potvrdila Skupština RSK.

     
     
  9. Font Size
    #8
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    03.02.2020

    1690. - Izdat je prvi papirni novac u SAD-u (kolonija Masačusets).

    1809. - Rođen je Feliks Mendelson, nemački kompozitor i dirigent, osnivač Lajpciškog konzervatorijuma. Veoma je zaslužan za upoznavanje i oživljavanje dela J. S. Baha. Kao kompozitor je jedan od istaknutih romantičara. Sa uspehom se ogledao u svim područjima, izuzev u operi. Najznačajnija dela: uvertire ("Hebride" ili "Fingalova pećina"), scenaska muzika ("San letnje noći"), četiri simfonije, violinski koncert i dva klavirska koncerta, klavirske kompozicije ("Pesme bez reči", "Ozbiljne varijacije"), solo pesme, oratorijumi, horovi, kamerna muzika i dr.

    1881. - Potpisan je ugovor o izgradnji železničke pruge Beograd-Niš, prve pruge u Srbiji. Knez Milan Obrenović je u junu 1881. srebrnim budakom obeležio početak radova, a prvi putnički voz ka Nišu krenuo je sa beogradske železničke stanice u septembru 1884.

    1924. - Dvadeset osmi predsednik SAD-a, Vudro Vilson, preminuo je u 67. godini. Vilson je kao predsenik 1913-1921. oštro istupao protiv latinoameričkih država (vojna intervencija u Meksiku, okupacija Haitija...) i uveo je SAD u Prvi svetski rat. Osmog januara 1918. godine objavio je Četrnaest tačaka u kojima je izneo načela za uspostavljanje svetskog mira. U jednoj tački govori se o "autonomiji naroda u Austrougarskoj", što je bio pokušaj da se parira Dekretu o miru koji je objavila sovjetska vlada. Učestvovao je na mirovnoj konferenciji u Versaju 1919. i stvaranju Društva naroda, iako je Senat kasnije odbio ratifikaciju mirovnog ugovora. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1919. godine.

    1953. - Poznati francuski okeanograf Žak Kusto objavio je svoje najpoznatije i ujedno poslednje delo - "Svet tišine". Tri godine kasnije, knjiga je pretočena u film koji je publici otkrio skriveni svet tropskih riba, kitova i morževa i koji je osvojio nagradu najboljeg dokumentarca na Filmskom festivalu u Kanu.

    1993. - Posle prvih višestranačkih izbora u Saveznoj Republici Jugoslaviji, u Beogradu je konstituisana Savezna skupština. Potvrđeni su mandati 138 poslanika u Veću građana i 40 u Veću republika.

    1994. - Posle skoro dve decenije od pada Sajgona, američki predsednik Bil Klinton proglasio je ukidanje 19-godišnjeg embarga protiv Vijetnama, kao nagradu Vijetnamskoj komunističkoj vladi u pružanju pomoći SAD-u u lociranju 2.238 Amerikanaca koji su se i posle toliko vremena vodili kao nestali. Tek jula sledeće godine, Klintonova administracija uspostavila je pune diplomatske odnose sa Vijetnamom.

     
     
  10. Font Size
    #9
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    02.02.2020

    1509. - Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu tokom bitke u Indijskom okeanu, u blizini grada Diu na sjeverozapadu Indije, poslije čega su uspostavili kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta.

    1536. - Španski istraživač Pedro de Mendosa na ušću rijeke La Plata u Atlantski okean osnovao grad Buenos Ajres, nakon 1880. glavni grad Argentine.

    1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan - poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

    1594. - Umro italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Živio je u periodu rimokatoličke protivreformacije, pa su njegova djela obilježena konzervativnim pristupom crkvenoj muzici. Komponovao je djela velike izražajnosti, dubokih osjećanja, klasične mirnoće, široke i dijatonske melodike - više od sto misa, oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale. Djela: "Misa pape Marcela", "Stabat Mater".

    1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča je inspirisala Danijela Defoa da napiše roman "Robinson Kruso".

    1801. - Britanski parlament održao prvu sjednicu kojoj su prisustvovali i irski predstavnici.

    1834. - Srpski knez Miloš Obrenović objavio Drugi hatišerif turskog sultana Mahmuda Drugog, kojim su - kako je knez naglasio u besjedi pred postrojenom gardom u Kragujevcu - precizirani odnosi Srbije i Otomanskog carstva. Poslije Prvog hatišerifa Porta je pokušavala da ustupke Srbiji svede na minimum, ali je knez bio uporan, pa je sultan Drugim hatišerifom priznao nove granice, uključujući sporne krajeve.

    1848. - Meksiko i SAD u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir poslije dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

    1879. - Umro bugarski pisac i revolucionar LJuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867, povezao se s Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem se borio protiv sentimentalizma i romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom jeziku pisao kritičke članke i pripovijetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Djela: "Je li kriva sudbina?", "Kaznio je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog kova".

    1895. - Umro srpski pisac Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

    1898. - Rođen srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u BiH. Unio je svježinu i raznolikost u srpsku plastiku u prvoj polovini 20. vijeka, sigurno je vladao i kompozicijom i monumentalnom skulpturom. Djela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulpura "Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći", spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

    1901. - Rođen američki violinista porijeklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

    1904. - Rođen ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938.

    1907. - Umro ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, otac moderne hemije, koji se među najistaknutije naučnike svih vremena uvrstio otkrićem opšteg zakona o periodičnosti hemijskih svojstava, prema kojem su svojstva hemijskih elemenata periodično zavisna od njihove atomske težine. Na osnovu tog zakona formulisao je Periodični sistem elemenata, koji mu je omogućio da predvidi svojstva niza kasnije otkrivenih elemenata. Periodični sistem elemenata postao je osnova moderne nauke o strukturi materije. NJegova knjiga "Osnovi hemije" prevedena je na mnoge jezike, a u oko 500 radova obrađivao je sva područja hemije, pitanja fizike, mineralogije, filozofije, pedagogije, čak i slikarstva. Proučavao je razvoj industrije u Rusiji, naročito uglja, nafte i metala, prvi je preporučio podzemnu gasifikaciju uglja i hemijsku preradu nafte.

    1908. - Umro srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući "Rat i mir" Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Djela: pripovijetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

    1921. - Rođen indijski filmski režiser Satjađit Raj, jedan od najvećih filmskih stvaralaca 20. vijeka, autor produhovljenih, duboko misaonih i poetično-realističnih djela. Filmovi: "Otac Pančali", "Nepobijeđeni", "Apuov svijet", "Kamen mudrosti", "Boginja", "Salon za muziku", "Rabindranat Tagore", "Tri djevojke", "Metropola".

    1924. - Rođena Mira Alečković, pjesnikinja, romansijer i dječiji pisac. Djela: zbirke pjesama "Tri proleća", "Tragovi bez stopa", "Noć ova poslednja", pjesme za djecu "Podzemni heroji", "Dani razigrani", "Zvezdane balade", "Poljana", "LJubavi je malo", "Srebrni voz", "Sanjalica", "A ja rastem", romani "Zašto grdiš reku", "Zbogom, velika tajno", "Jutro", "Zatečena u ljubavi".

    1924. - Umro srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U vrijeme aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbjegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je bio pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanović - Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. Njegovi stihovi su muzikalni, a pjesme osjećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s njemačkog i češkog jezika. Ostala djela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog intermeca" Hajnriha Hajnea.

    1964. - Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, pod nazivom "Stari i novi".

    1970. - Umro engleski filozof, matematičar i pisac Bertrand Rasel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950, jedan od rodonačelnika analitičke filozofije. Ogledao se u raznovrsnim oblicima filozofskog istraživanja, matematike, publicistike, političkog i moralnog angažovanja. Posvetio se borbi za mir i u mnogim akcijama se iskazao kao protivnik intervencije SAD u Vijetnamu i nuklearnog naoružanja. Osnovao je međunarodnu porotu koja je dobila naziv "Raselov sud". Djela: "Kritičko izlaganje Lajbnicove filozofije", "Istorija zapadne filozofije", "Logički atomizam", "Analiza materije", "Skeptički eseji", "Naše saznanje spoljnog svijeta", "LJudsko znanje", "Principi socijalne rekonstrukcije", "Putevi ka slobodi", "Praksa i teorija boljševizma", "Sloboda i organizacija", "Osvajanje sreće", "LJudsko društvo u etici i politici", "Zašto nisam hrišćanin", "Principi matematike" - s Alfredom Nortom Vajthedom.

    1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

    1986. - U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

    1990. - Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele.

     
     
  11. Font Size
    #10
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    04.02.2020

    1789. - Džordž Vašington, komandant vojske kolonista u ratu za oslobođenje i nezavisnost od Engleske (1775-1783), jednoglasno je izabran za prvog predsednika SAD. Prilikom toga, Džon Adams izabran je za potpredsednika.

    1901. - Umro je srpski advokat, novinar i pisac Svetozar Miletić, vođa Srba u Vojvodini u borbi za nacionalna prava u Austrougarskoj, borac za liberalne reforme i nepomirljivi protivnik klerikalizma. Bio je pokretač i vodeća ličnost Ujedinjene omladine srpske, potom osnivač i vođa Srpske narodne slobodoumne stranke. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Modri i Požunu (Bratislava), a Pravni fakultet u Beču, gde je doktorirao 1854. Već na studijama, imao je značajnu ulogu među panslavističkom omladinom. Prvi put je izabran za poslanika Srpskog crkvenog sabora 1864, a za poslanika u Hrvatskom i Ugarskom saboru

    1865. Kao istaknuti srpski nacionalista, osuđen je 1870. na godinu dana zatvora, a ponovo je uhapšen 1876. i posle godinu i po dana u istražnom zatvoru osuđen na pet godina robije za veleizdaju. Mada se posvetio političkoj borbi, pisao je i pesme - najznačajnija je "Spasova noć", a najpoznatija "Već se srpska zastava svuda vije javno". Literarni rad počeo je slobodarskim stihovima u časopisu "Slavjanka", čiji je bio urednik i izdavač. Bio je prvi urednik lista "Zastava", koji je okupljao najbolje srpske pisce i javne radnike tog doba.

    1908. - Rođen je srpski slikar Predrag - Peđa Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti, istaknuti predstavnik intimizma u srpskom slikarstvu. Studirao je prava u Subotici, a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu, Madridu, Londonu. Međunarodnu reputaciju stekao je 1937. na izložbi u Parizu na kojoj je dobio Gran pri. Napisao je esej "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".

    1927. - Umro je srpski vojskovođa Janko Vukotić, divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske, jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u ključnoj bici kod Mojkovca sprečilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udari u bok srpskih trupa koje su se povlačile ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.

    1930. - Rođen je srpski pisac Borislav Pekić, jedan od najvećih u srpskoj literaturi, romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje likova i psihološku i sociološku analizu prožetu ironičnim odnosom prema svetu. Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata proveo je nekoliko godina na robiji. Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989, prve opozicione partije posle poluvekovne komunističke diktature u Srbiji. Dela: romani "Vreme čuda", "Hodočašće Arsenija Njegovana", "Uspenje i sunovrat Ikara Gulbekijana", "Kako upokojiti vampira", "Zlatno runo", "Atlantida", "Novi Jerusalim", "Argonauti", "Pisma iz tuđine", "Godine koje su pojeli skakavci", "Besnilo", drame "Kako zabaviti gospodina Martina", "Na ludom belom kamenu", scenario za film "Dan četrnaesti".

    1945. - Sovjetski vođa Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil otpočeli su u Jalti na Krimu osmodnevne razgovore o uređenju sveta posle Drugog svetskog rata. Postigli su saglasnost o formiranju UN, razoružanju Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone, iskorenjivanju nacizma i izvođenju ratnih zločinaca pred sud. Sporazumeli su se i oko toga da se nova jugoslovenska vlada sastavi na osnovu sporazuma predsednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije Josipa Broza Tita i predsednika izbegličke kraljevske vlade u Londonu, hrvatskog političara Ivana Šubašića.

    1946. - Predsednik srpske vlade u okupiranoj Srbiji u Drugom svetskom ratu, general Milan Nedić, izvršio je, prema zvaničnoj verziji, samoubistvo tokom istražnog postupka. Pre rata je bio načelnik Generalštaba i ministar vojske i mornarice, a u vreme invazije nacističke Nemačke komandovao je Trećom grupom armija. Njegova uloga u vreme okupacije kontroverzna je u srpskoj istoriografiji. Jedni smatraju da je bio izdajnik u službi okupatora, a drugi u njemu vide tragičnu figuru, čoveka koji je svesno žrtvovao ugled preuzevši funkciju šefa vlade u okupiranoj zemlji kako bi, koliko-toliko, ublažio tragediju srpskog naroda.

    1957. - Prva električna portabl mašina za kucanje izložena je radi prodaje u SAD-u.

    1980. - Umro je srpski slikar Stojan Aralica, član Srpske akademije nauka i umetnosti, majstor sa izrazitim osećanjem za boju. Posle studija u Minhenu, Rimu i Parizu, proputovao je Španiju, severnu Afriku i Italiju i dugo je živeo u Parizu, a od 1948. u Beogradu. Najčešće je slikao predele i mrtvu prirodu, u početku pod uticajem minhenske škole i pariske škole Andre Lota (Lhote), da bi potom izgradio stil na iskustvima postimpresionista, stvarajući slike koje odlikuje naglašeno osećanje za boju i prozračna atmosfera. U poslednjoj fazi svog stvaralaštva približio se lirskoj apstrakciji.

     
     
Strana 1 od 14 12311 ... PoslednjaPoslednja

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta