Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Strana 5 od 14 PrvaPrva ... 34567 ... PoslednjaPoslednja
Rezultati 41 do 50 od 135

Tema: Dogodilo se na danasnji dan

  1. Font Size
    #41
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    02.06

    1491. - Rođen je engleski kralj Henri VIII (1509 - 1547). Bio je surovi apsolutista koji je nastavio proganjanje seljaka sa zemlje, raskinuo sa papom zbog ženidbe sa Anom Bolen (ženio se šest puta), proširio vlast na Vels, Škotsku i Irsku i izgradio flotu.

    1740. - Rođen je Markiz de Sad, francuski književnik, po kojem je sadizam (bolesna strast koja nalazi uživanje u mučenju drugih) dobio ime, jer je on tu bolesnu pohotljivost prvi opisivao u svojim romanima. Napoleon ga je kao duševno bolesnog zatvorio u šarantonsku bolnicu. Dela: "Justina", "Žilijeta"...

    1790. - U Novom Sadu je otvorena prva knjižara, čiji je vlasnik, Emanuel Janković, nabavljao u Pragu knjige najznačajnijih svetskih pisaca - na nemačkom i francuskom jeziku. U svojoj štampariji u Novom Sadu štampao je katalog knjiga, prvi te vrste kod nas.

    1842. - Na svetlost dana je izašao prvi deo poeme "Mrtve duše" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja.

    1857. - James Gibbs je patentirao šivaću mašinu.

    1882. - Umro je Đuzepe Garibaldi, italijanski revolucionar i demokrata, vođa pokreta za ujedinjenje Italije.

    1892. - Srpski naučnik Nikola Tesla doputovao je iz SAD u jedinu posetu Beogradu, gde mu je na železničkoj stanici priređen veličanstven doček. S ministrom prosvete Androm Mitrovićem primljen je u audijenciju kod kralja Aleksandra Obrenovića. Posetio je i Narodni muzej i Veliku školu, gde je o svom radu govorio studentima i profesorima, a sa srpskim fizičarem Đorđem Stanojevićem razgovarao je o započetoj gradnji prve električne centrale u Beogradu.

    1897. - "The New York Times" je, opovrgavajući glasine o smrti Marka Tvena, citirao njegov telegram iz Londona: "Vesti o mojoj smrti su izuzetno preuveličane."

    1910. - Na Novoj Gvineji je otkriveno da žive Pigmeji. Odrasli pigmeji visoki su prosečno do 145 sm.

    1924. - Američko državljanstvo zagarantovano je svim Indijancima.

    1946. - Nakon plebiscita sprovedenog u Italiji, narod se odlučio za republiku umesto monarhije.

    1955. - Jugoslovenski i sovjetski lideri Josip Broz i Nikita Hruščov potpisali su Beogradsku deklaraciju kojom su normalizovani odnosi Jugoslavije i ŠSR, narušeni rezolucijom Informbiroa iz 1948. Dve zemlje su izrazile privrženost principima miroljubive koegzistencije i razvijanju svestrane saradnje na ravnopravnim osnovama.

    1969. - U saobraćajnoj nesreći kod Bogošće nadomak Sarajeva poginuo je Radivoj Korać, lider reprezentacije Jugoslavije u košarci i najbolji strelac države i Evrope. I dan-danas je rekorder po broju koševa na utakmici Kupa evropskih šampiona, ali kako je pored tog takmičenja postojao i Kup pobednika kupova, njegovim imenom nazvano je takmičenje koje je uvedeno kao treće po snazi. Uspomena na Radivoja Koraća brižljivo se čuva. Svake godine se u Beogradu, u periodu kad je godišnjica njegove smrti, održavaju "Koraćevi dani", koje organizuje Koraćev matični klub - OKK Beograd.

    1979. - Papa Jovan Pavle II je, posetivši Poljsku, postao prvi papa koji je posetio jednu komunističku zemlju.

     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #42
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    03.06

    Danas je hrišćanski praznik Sveti car Konstantin i carica Jelena. Crkva je taj rimski carski par proglasila svecima, jer je car Konstantin Veliki Milanskim ediktom 313. dao hrišćanima slobodu vere i okončao njihov progon. Hrišćanskoj crkvi, u kojoj je počeo da traži oslonac, dao je mnoge privilegije i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je u borbi protiv arijevske jeresi.

    1098. - Krstaši su ušli u Antiohiju.

    1706. - Guliver je "završio" svoje drugo putovanje - u zemlju divova.

    1778. - U Kanadi je izašao prvi broj dnevnog lista "Monreal gazet".

    1851. - Prvi put su nošene uniforme (dresovi) na bejzbol utakmici - bela košulja, duge plave pantalone i slamani šeširi.

    1875. - Umro je Žorž Bize, francuski kompozitor. Njegovo stvaralaštvo predstavlja najviši domet francuskog operskog realizma druge polovine 19. veka. Dela: opere "Karmen", "Lovci bisera"; scenska muzika za Dodeovu "Arlezijanku"; simfonijska muzika "Roma"...

    1881. - U holandskom zoološkom vrtu umro je veliki japanski daždevnjak u 55-oj godini života. Bio je to najstariji vodozemac.

    1886. - Rođen je srpski socijalista i publicista Kosta Novaković, jedan od prvaka Srpske socijaldemokratske partije. Zbog revolucionarne delatnosti, osuđen je 1924. na šest meseci, a 1926. na pet godina robije. Iz zatvora je pobegao 1927. i emigrirao u ŠSR, gde je 1937. uhapšen u staljinističkim čistkama i likvidiran - pretpostavlja se 1938.

    1902. - Nemački novinar L. Golgberger je prvi upotrebio izraz "zemlja neograničenih mogućnosti", misleći na SAD.

    1937. - Vojvoda od Vindzora, Evdard VIII, oženio se amerikankom Valis Simpson, zbog čega je morao da se odrekne engleskog prestola u korist brata, Džordža VI.

    1964. - Grupa Rolling Stones otpočela je svoju prvu turneju po SAD-u.

    1968. - U Beogradu su izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata, čiji je uzrok bio ogroman raskorak između stvarnosti - sve većeg socijalnog raslojavanja i udaljavanja od proklamovanih ideala - i zvanične propagande o socijalnoj pravdi i vodećoj ulozi radničke klase u društvu. Demonstracije je milicija rasturila brutalnom silom, a sedmog dana protesta je jugoslovenski diktator Josip Broz javno podržao većinu studentskih zahteva, obećavši istragu i kažnjavanje krivaca za obračun milicije sa studentima, što se, međutim, nikad nije ostvarilo. Potom su sa najvišeg mesta u državi "glavni krivci" pronađeni u "grupi profesora" Filozofskog fakulteta i njih osmoro je na kraju, zbog "kvarenja omladine", isključeno iz nastavnog procesa na Beogradskom univerzitetu.

    1989. - Kineske trupe su ubile više od stotinu studenata koji su demonstrirali na trgu Tjenamen u Pekingu.

    1991. - Najgora erupcija u istoriji Japana (Unzen).

    1993. - U kasarni u Vranju vojnik Jožef Meneder je iz automatske puške ubio sedmoricu vojnika Vojske Jugoslavije i ranio četvoricu, a zatim izvršio samoubistvo.

    1999. - Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević prihvatio je mirovni predlog koji su u Beograd doneli međunarodni posrednici, Marti Atisari i Viktor Černomirdin. Odmah potom, Skupština Srbije je na vanrednoj sednici, posle rasprave iza zatvorenih vrata, usvojila Dokument za postizanje mira, odnosno plan SAD, Evropske unije i Rusije o dolasku stranih trupa na Kosovo i Metohiju - uslov za okončanje agresije NATO na Jugoslaviju. Za dokument je glasalo 136 poslanika, a 74 protiv, uz tri uzdržana glasa.

     
     
  4. Font Size
    #43
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    04.06

    1133. Nemački kralj Lotar II krunisan za rimskog cara tokom pohoda na Rim, koji je preduzeo da u Rim vrati prognanog papu Inoćentija II.

    1783. Francuski pronalazači braća Etjen i Žozef Mongolfje prvi put javno demonstrirali letenje balonom punjenim zagrejanim vazduhom.

    1798. Umro italijanski avanturista Đovani Kazanova de Saingalt. Tokom burnog života bio sekretar kardinala, pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar, a u istoriju ušao kao neumoran ljubavnik.

    1831. Belgijski Kongres proglasio princa Leopolda iz dinastije Saks-Koburg za prvog monarha nezavisne Belgije.

    1859. Rođen srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, član Srpske akademije nauka i umetnosti, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju.

    1867. Rođen finski maršal i državnik Karl Gustav Emil fon Manerhajm, predsednik Finske od 1944. do 1946. Prema njegovoj zamisli između dva rata izgrađena "Manerhajmova linija" odbrane prema SSSR duž sovjetsko-finske granice.

    1916. Kod Ljvova u Prvom svetskom ratu počela ofanziva ruskog generala Alekseja Brusilova, koja je značajno olakšala položaj saveznika na zapadnom frontu i u Italiji. Brusilov u avgustu potukao trupe sila Osovine i zarobio oko 400.000 vojnika.

    1920. U dvorcu Trijanon kod Pariza sile Antante posle Prvog svetskog rata potpisale mirovni ugovor s Mađarskom i oduzele joj teritorije koje je držala u okviru Austro-Ugarske. Oko 3,5 miliona Mađara ostalo van matične zemlje, najviše u Rumuniji.

    1941. U egzilu u Holandiji umro Fridrih Vilhelm II, pruski kralj i nemački car. Sprovodio politiku ekspanzije Nemačke preko Balkana na Bliski i Srednji istok i učvršćivanja kolonijalnih poseda. U novembru 1918. primoran da abdicira.

    1942. Počela četvorodnevna bitka za pacifička ostrva Midvej, u kojoj su Amerikanci naneli prvi ozbiljan poraz Japancima u Drugom svetskom ratu.

    1943. Vojnim pučem zbačen sa vlasti predsednik Argentine Ramon Kastiljo.

    1944. Savezničke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u Rim.

    1946. General Huan Peron izabran za predsednika Argentine. Oboren sa vlasti vojnim pučem 1955, posle čega je živeo u egzilu. U zemlju se vratio 1973, kada je formirana peronistička vlada Hektora Kampore i ponovo izabran za predsednika. Posle njegove smrti 1974. položaj predsednika preuzela njegova supruga Izabela Peron.

    1951. Umro ruski dirigent Sergej Kuševicki, propagator nove muzike. 1920. emigrirao 1920. u Pariz, a potom u SAD, gde je bio dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra.

    1970. Britanski protektorat Tonga stekao nezavisnost u okviru Komonvelta.

    1971. Umro mađarski marksista i književni kritičar Đerđ Lukač. Bio ministar u vladi Imre Nađa 1956, a posle njegovog pada privremeno proteran u Rumuniju. Kasnije se povukao iz javnog života.

    1989. Kineske vlasti tenkovima rasturile studentske demonstracije na pekinškom trgu Tjenanmen na kojima je tražena demokratizacija zemlje. Prema zvaničnim podacima poginulo 300 ljudi, a 7.000 povređeno, a prema izveštajima većine svetskih medija poginulo više hiljada ljudi.

    1989. Na prvim višepartijskim izborima u Poljskoj, posle skoro 50 godina, opoziciona koalicija i alternativni sindikalni pokret "Solidarnost" nadmoćno pobedili vladajuće komuniste, što je označilo kraj komunizma i sovjetske prevlasti u Poljskoj. Vođa "Solidarnosti" Leh Valensa u decembru 1990. postao predsednik Poljske.

    1991. Komunistička vlada Fatosa Nanoa u Albaniji podnela ostavku posle 20-dnevnog generalnog štrajka.

    1993. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija odobrio slanje naoružanih trupa u Bosnu radi zaštite šest "zona bezbednosti", odnsono Sarajeva, Tuzle, Žepe, Srebrenice, Goražda i Bihaća, sa ovlašćenjem da upotrebe oružje, a u slučaju potrebe odobreno dejstvo avijacije NATO.

    1996. Evropska raketa "Arijana 5" eksplodirala 40 sekundi po lansiranju.

     
     
  5. Font Size
    #44
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    05.06

    754. Ubijen Bonifacije, nazvan Apostol Nemačke, misionar pape Grgura II. Tokom misije među germanskim plemenima od 719. osnovao biskupije u više mesta na germanskom području. Ubio ga paganin Frizijac.

    1723. Rođen škotski ekonomista i filozof Adam Smit, uz Dejvida Rikarda najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije.

    1806. Napoleon proglasio Holandiju kraljevinom i za kralja postavio svog brata Luja Bonapartu.

    1819. Rođen engleski astronom i matematičar Džon Kauč Adams. Na osnovu nepravilnosti u kretanju Urana odredio, skoro istovremeno sa Irbenom Leverjeom, putanju Neptuna.

    1826. Umro nemački kompozitor i pijanist Karl Marija fon Veber, jedan od kreatora romantičnog izraza u nemačkoj muzici, a njegovo remek-delo "Čarobni strelac" smatra se prototipom nemačke romantične opere.

    1827. Turske trupe zauzele Akropolj i ušle u Atinu pošto su slomile ustanak za oslobođenje Grčke.

    1837. Srpski knez Miloš Obrenović postavio prve ekonome, čiji je zadatak bio da savetuju seljake i nastoje da svaki od njih zaseje određenu količinu pšenice, ovsa, ječma, kukuruza, krompira.

    1873. Pod pritiskom Britanije sultan Zanzibara Said bin Bargaš zatvorio zanzibarsko tržište robova.

    1878. Rođen meksički revolucionar Fransisko Pančo Vilja, lider seljačke revolucije u Meksiku. od 1910. do 1917, uz Emilijana Zapatu najpopularniji meksički narodni tribun. 1966. proglašen za meksičkog nacionalnog junaka.

    1883. Rođen engleski ekonomista Džon Majnard Kejnz, poznat po delu "Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca", koje je donelo radikalan zaokret u ekonomskoj teoriji.

    1887. Rođen srpski lekar Kosta Todorović, infektolog i mikrobiolog, član Srpske akademije nauka i umetnosti i Nacionalne akademije za medicinu u Parizu. Pored naučnih, značajan njegov rad na bibliografiji jugoslovenskih publikacija iz mikrobiologije, imunologije, epidemiologije i higijene.

    1898. Rođen španski pesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka, jedna od najznačajnijih ličnosti španske književnosti XX veka. Streljali ga pripadnici Frankove civilne garde 1936.

    1900. Britanske trupe u Burskom ratu zauzele Pretoriju.

    1915. Žene u Danskoj dobile pravo glasa.

    1916. Britanski feldmaršal irskog porekla, lord Horejšo Herbert Kičener, osvajač Sudana i ministar rata u Prvom svetskom ratu, potonuo na oklopnoj krstarici "Hempšir", koja je, ploveći u Rusiju, naišla na minu.

    1941. Eksplodiralo spremište municije nemačke vojske u smederevskoj tvrđavi, u Drugom svetskom ratu. Poginulo više hiljada ljudi, a srušeno i oštećeno više stotina kuća. Uzrok eksplozije ostao nepoznat.

    1945. Predstavnici SSSR, SAD, Velike Britanije i Francuske u Berlinu potpisali Deklaraciju o preuzimanju vrhovne komande nad poraženom Nemačkom u Drugom svetskom ratu i njenoj podeli na četiri okupacione zone.

    1947. Državni sekretar SAD Džorž Maršal izneo plan o finansijskoj pomoći Evropi razorenoj u Drugom svetskom ratu. "Maršalov plan", kojim su SAD u periodu od 1948. do 1952. dodelile pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama, usvojen iste godine na Ekonomskoj konferenciji u Parizu.

    1967. Počeo rat Izraela i Egipta, Sirije i Jordana. Izraelske snage u narednih šest dana izbile na Suecki kanal, zauzele Sinajsko poluostrvo, pojas Gaze, deo Jordana i Golansku visoravan u Siriji.

    1968. Palestinac Sirhan Sirhan u atentatu u Los Anđelesu smrtno ranio američkog senatora Roberta Kenedija, mlađeg brata predsednika Džona Kenedija, koji je takođe ubijen u atentatu, 1963. u Dalasu. Robert Kenedi narednog dana podlegao povredama.

    1972. U Štokholmu počela prva konferencija Ujedinjnih nacija posvećena problemima zaštite i unapređenja čovekove okoline.

    1975. Suecki kanal, koji je bio zatvoren od izraelsko-arapskog rata 1967, ponovo otvoren za međunarodni saobraćaj.

    1992. Jugoslovenska narodna armija napustila kasarnu "Maršal Tito" u Sarajevu, čime je završeno povlačenje JNA iz Bosne i Hercegovine.

    2000. Poslednjeg dana posete Rusiji predsednik SAD Bil Klinton govorio u Državnoj dumi, kao prvi predsednik SAD koji se obratio ruskom parlamentu.

    2000. Apelacioni sud u Santjagu ukinuo poslanički imunitet bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu, otvarajući time put za sudski proces zbog zločina počinjenih u Čileu tokom njegovog režima. Sud naredne godine suspendovao proces proglasivši Pinočea mentalno nesposobnim.

    2001. Laburistička stranka ubedljivo pobedila na izborima u Velikoj Britaniji, a Toni Bler postao prvi premijer laburista s dva uzastopna mandata.

    2001. UN obeležile 20-godišnjicu pojave AIDS. Procenjuje se da je 58 miliona ljudi zaraženo HIV-virusom i da je više od 22 miliona umrlo u poslednje dve decenije.

     
     
  6. Font Size
    #45
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    06.06

    1523. - Gustav I proglašen je za kralja Švedske. On je poznat kao osnivač dinastije Vaza. Uveo je reformaciju i oslobodio Švedsku od Danske.

    1599. - Rođen je Dijego Velaskez, španski slikar i jedan od najvećih slikara svih vremena. Najviše je radio na dvoru Filipa IV. Najčuvenija dela: "Menine", "Prelje", "Predaja Brede", "Princ Baltazar Karlos na konju", "Apolon u Vulkanovoj kovačnici", "Bahusov trijumf", "Venera pred ogledalom", "Merkur i Argus", "Ezop", "Dama sa lepezom"; radio je, dakle, pre svega portrete članova kraljevske porodice, naglašavajući posebno njihovu izveštačenost, pa i degenerisanost, ali i portrete dvorskih budala, kepeca, ljudi iz naroda, kao i mitološke kompozicije, pri čemu su mu za likove paganskih božanstava neretko pozirali i obični ljudi, štaviše predstavnici društvenog taloga... Dela mu se nalaze pretežno u muzeju Prado u Madridu.

    1816. - U Novoj Engleskoj je palo deset inči (oko 25 sm) snega. Ova godina je ostala zapamćena kao godina bez leta.

    1875. - Rođen je Tomas Man, književnik koji bez sumnje predstavlja jednu od centralnih pojava ne samo nemačke već i evropske književnosti prve polovine XX veka, izuzetnog kulturnog poslenika vazda zainteresovanog za probleme svoga doba, humanistu koji celokupnom svojom pojavom daleko nadilazi okvire germanske kulture, ali i, prema pojedinim mišljenjima, jednu od najkontroverznijih pojava literature minulog veka; stoga i ne čudi mnoštvo kako raznolikih tako i oprečnih interpretacija Manovog dela i kompleksne stvaralačke ličnosti. Valja napomenuti da upravo Tomas Man, koji je aleksandrinizam kao umetničku poziciju svesno izabrao (uspevajući pri tom da preuzet materijal estetski funkionalizuje u strukturu - stoga u pismu Teodoru Adornu i govori o "višem prepisivanju"), celokupnim svojim delom posvedočuje da stvaranje večnih vrednosti ne počiva u grubom odbacivanju tradicije, već u neprestanom uzdizanju iznad nje. Ovaj veliki poštovalac minulog tradiciji nije robovao (njegovoj pripovedačkoj umetnosti nikada nije pretilo da postane epigonska), nego ju je neprestano prevazilazio (čak i onu tradiciju koju je sam stvarao), rekapitulirao i kritički osvetljavao putem prepoznatljive ironije, parodije i humora. Svesno se oslanjajući na tradiciju, Tomas Man stvarao je, dakle, posve netradicionalno, s tim što njegovom umetničkom oblikovanju nikada nije zapretila opasnost od "dekadentnog rastakanja". Man, dakle, kao što primećuje Margerit Jursenar, pripada grupi onih retkih i "po prirodi opreznih i zamršenih umova", neretko "tajnovitih" i "neustrašivih", te uistinu "konzervativnih po tome što ne dopuštaju gubitak nečega što pripada akumulaciji hiljadugodišnjih bogatstava", no ipak "subverzivnih u njihovoj neprestanoj reinterpretaciji". Ovaj naoko hladan i uzdržan analitičar, ali i ljupko-podrugljivi mislilac britkog pera koji svagda "računa s naličjem rečenog", nikada nije pripadao nijednoj školi niti književnom pravcu, već je, kao i svi pangenijalni duhovi, svoje obimno delo stvarao jedino po meri sopstvene zakonomernosti. Mnogi komentatori i znalci Manovog umetničkog opusa veruju da je ovaj književnik, iako vrstan kao autor novela izuzetne umetničke vrednosti ("Tonio Kreger", "Smrt u Veneciji", "Tristan", "Prevarena", "Mario i mađioničar", da pomenemo samo najčuvenije) i esejista oštrih zapažanja, prevashodno romansijer par excellence. I doista, osmotrimo li Manovo književno stvaralaštvo kao jedinstvenu celinu, ali i unutar razvoja nemačke književnosti, čini se da nije preterano reći da glavni doprinos ovog stvaraoca počiva upravo u oblasti romana. Počev od mladalačkog romana "Budenbrokovi" koji se, bar kada je o tematici reč, nadovezuje na reprezentativna dela naturalističke književnosti (kao što je ciklus romana "Rugon Makar" korifeja naturalističke poetike Emila Zole, čijoj je popularnosti u Nemačkoj, uzgred rečeno, doprineo i Hajnrih Man) i zahvaljujući kojem Man već sa 26 godina postaje ne samo zreo već i poznat stvaralac, preko autobiografskog romana "Kraljevsko visočanstvo", u kom je prisutna ideja o strogoj sreći, nedovršenih "Ispovesti varalice Feliksa Krula", dela kojim Man, parodirajući ispovednu prozu i koristeći strukturu pikarskog romana, ukazuje na konfrontaciju građanina i umetnika, koji se ovde javlja kao sumnjivo lice, "Čarobnog brega", prema mnogima centralnog masiva Manovog stvaralaštva, "Josifa i njegove braće", u kom autor produbljuje, dograđuje i parodira biblijsku tematiku, "Lote u Vajmaru", romana o starom Geteu i njegovom susretu sa voljenom Lotom putem kojeg Man, služeći se Geteom kao neprikosnovenom veličinom germanske tradicije, upućuje Nemačkoj reč osude u želji da upozori na put Hitlerovog režima, "Dr Faustusa", neosporne krune Manovog stvaralaštva u kom, vraćajući se Narodnoj knjizi o Faustu, Geteu i Ničeu, autor kritički osvetljava politička i ratna zbivanja ali i avangardnu umetnost, pa do romana "Izabranik", koji stoji na samom zalasku piščevog romansijerskog rada - Tomas Man ne samo da je nemački roman uveo u krug evropskog romana već je stvorio i specifičnu vrstu romana koja se, zbog svoje slojevitosti i kompleksne strukture, opire jednoznačnom tipološkom određenju.

    1942. - Izveden je skok u kojem se prvi put koristio padobran sačinjen od najlona. Inače, još je Leonardo da Vinči 1514. godine nacrtao jednu skicu padobrana u svojoj beležnici. Prvi javni skok padobranom izveo je Ž. Garneren 1793. godine. On je skočio sa visine veće od 600 metara, padobran mu je imao oblik suncobrana, a bio je sačinjen od belog platna za jedra.

    1968. - Senator Bobi Kenedi preminuo je od posledica atentata.

    1972. - U eksploziji u najvećem rudniku uglja na svetu, u Rodeziji, poginulo je 427 rudara.

    1980. - Bjorn Borg je pobedom nad Džonom Mekinroom osvojio turnir u Vimbldonu.

    1985. - Pronađeno je i ekshumicirano telo nemačkog nacističkog vođe dr Jozefa Mengelea.

     
     
  7. Font Size
    #46
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    07.06

    1502. - Rođen je papa Grgur XIII, jedan od nosilaca katoličke reakcije. Ostao je upamćen po reformi kalendara izvršenoj 1582. godine (Gregorijanski kalendar).

    1654. - Luj XIV krunisan je za kralja Francuske. Ostao je upamćen kao kralj Sunce. Digao je apsolutizam na najveću moguću meru; vodio je mnogobrojne ratove da bi obezbedio francusku hegemoniju u Evropi; sagradio je Versaj i bio mecena mnogih književnika i umetnika.

    1917. - Rođen je Din Martin, američki pevač i glumac komičar, partner Džerija Luisa u mnogobrojnim filmovima.

    1935. - Umro je srpski hemičar Sima Lozanić, prvi rektor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije. Bio je profesor hemije na Filozofskom fakultetu Velike škole, potom Univerziteta u Beogradu, ministar privrede i spoljnih poslova u vladama Srbije 1894. i 1905. Izučavao je organsku hemiju, agrikulturnu hemiju i mineralne sirovine.

    1938. - Studenti Beogradskog univerziteta organizovali su akademiju pod parolom "Vernost za vernost", posvećenu odbrani Čehoslovačke od nacističke Nemačke. Prijavilo se oko 60.000 dobrovoljaca, ali oni nisu angažovani, jer su Čehoslovačku njeni zapadni saveznici prepustili na milost i nemilost Trećem rajhu.

    1939. - Kralj Džordž VI i kraljica Elizabeta bili su prvi kraljevski par koji je posetio SAD.

    1942. - U Jajincima je streljan srpski slikar jevrejskog porekla, Bora Baruh, koji je zarobljen kao učesnik narodnooslobodilačke borbe u Drugom svetskom ratu. Izlagao je u Parizu, Londonu i Beogradu. Slikao je pretežno pejzaže Pariza i Beograda, mora, zatim mrtvu prirodu, portrete, kompozicije. U poslednjim godinama života slikao je pak motive iz rata i logora. Realističku koncepciju ostvarivao je toplom impresionističkom obradom.

    1953. - Izveden je prvi televizijski prenos programa u koloru.

    1954. - Otvorena je prva mikrobiološka laboratorija.

    1974. - U Ivanjici je puštena u rad prva zemaljska satelitska stanica u Jugoslaviji za međukontinentalne telefonske linije i TV programe. Stanica je potpuno razorena bombardovanjima iz vazduha u proleće 1999, tokom napada NATO na Jugoslaviju.

    1989. - Povukao se Zola Budd, 23-godišnji južnoafrički bosonogi olimpijski trkač.

     
     
  8. Font Size
    #47
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    08.06

    452. - Hunski kralj Atila (Bič Božji), izvršio je invaziju na Italiju.

    1786. - U Njujorku je prodat prvi komercijalno napravljen sladoled. Inače, sladoled je poslastica poreklom sa istoka; ideju o pravljenju sladoleda je odatle čuveni mletački istraživač preneo u Evropu, a kasnije je u SAD-u otvorena prva fabrika za proizvodnju sladoleda.

    1810. - Rođen je Robert Šuman, nemački kompozitor i jedan od najznačajnijih predstavnika romantizma. Ističe se kao muzički liričar i autor klavirskih minijatura. Osnovao je časopis "Neue Zeitschrift fur Musik", u kom je vodio odlučnu borbu protiv negativnih pojava i konzervatizma u muzici svoga vremena. Dela: solo pesme (ciklusi "Pesnikova ljubav", "Ljubav i život žene"), klavirske kompozicije "Karneval", "Simfonijske etide", "Dečje scene", koncerti za klavir, za violončelo i orkestar, simfonije, kamerna muzika i dr.

    1824. - Noah Cushing iz Kvebeka patentirao je veš mašinu.

    1889. - U Los Anđelesu je počela sa radom prva žičara.

    1922. - U Sabornoj crkvi u Beogradu venčali su se kralj Aleksandar Karađorđević i rumunska princeza Marija (kći rumunskog kralja Ferdinanda I i Marije, princeze od Saks-Koburg-Gota). Prvi kum im je bio engleski kralj Džordž, kojeg je zastupao njegov sin Albert, a drugi kum - knez Arsen Karađorđević.

    1937. - U Beogradu su održane antifašističke demonstracije radnika i studenata povodom dolaska šefa nemačke diplomatije Konstantina fon Nojrata; tokom protesta, policija je uhapsila mnoge demonstrante. Nojrat je posetio Mađarsku, Jugoslaviju i Bugarsku da bi ojačao nemački uticaj i zbližio Jugoslaviju i Mađarsku radi izolovanja Čehoslovačke.

    1940. - Otkriven je neptunijum, veštački radioaktivni hemijski element pod rednim brojem 93.

    1943. - Umro je srpski matematičar Mihajlo Petrović, osnivač Beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije i mnogih inostranih akademija nauka. Kao dečak je izučio ribarski zanat kod beogradskog alasa Gašpara Čuklje, potom položio majstorski ispit ribarskog esnafa i tako dobio nadimak Mika Alas. Napisao je više od 400 radova iz teorijske i primenjene matematike, matematičke fizike i hemije, mehanike, geometrije i opšte fenomenologije. Tvorac je matematičke fenomenologije, teorije matematičkih spektara koja je praktično primenjena u astronomskim, statističkim i drugim izračunavanjima i veoma je doprineo matematičkoj analizi, posebno teoriji diferencijalnih jednačina i teoriji funkcija. Dela: "Kvalitativna integracija diferencijalnih jednačina", "Elementi matematičke fenomenologije", "Fenomenološko preslikavanje", "Predavanja o matematičkim spektrima", putopis "Kroz polarnu oblast", popularno napisan roman "Jegulje".

    1969. - U postavci grupe Rolling Stones dolazi do zamene - na mesto Briana Jonesa dolazi gitarista Mick Taylor.

    1986. - Boston Celtics osvaja NBA šampionat pobedom nad timom Houston Rockets-a.

    1991. - Monika Seleš je pobedom nad Arančom Sančez Vikario (6:3,6:4) osvojila French Open.

     
     
  9. Font Size
    #48
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    09.06

    68. Rimski car Neron izvršio samoubistvo pošto ga je Senat proglasio neprijateljem naroda i osudio na smrt.

    1357. U Pragu, na Vltavi, počela gradnja kamenog mosta koji je dobio naziv Karlov most po imenu tadašnjeg imperatora nemačko-rimskog carstva i češkog kralja Karla IV. Prema predanju, datum početka gradnje odredili astrolozi.

    1462. Poslednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, uzdajući se u pomoć hrišćanske koalicije, otkazao danak turskom sultanu Mehmedu II i priznao vrhovnu vlast ugarskog kralja Matije I Korvina. Turci 1463. osvojili Bosnu i pogubili Stjepana.

    1672. Rođen Petar I Aleksejevič Romanov, Petar Veliki, ruski car od 1682. do 1725, reformator ruske države i društva. Osnovao Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture, organizovao državnu upravu i Rusiju podelio na gubernije. Na ušću Neve 1703. podigao novu prestonicu, Sankt Peterburg.

    1781. Rođen engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson, konstruktor lokomotiva. U Njukaslu 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva na pruzi Stokton-Darlington 1825. vukla prvi putnički voz na svetu.

    1815. Završen Bečki kongres koji je zasedao od septembra 1814, kada su ga sazvale velike sile da bi otklonile posledice Francuske revolucije i Napoleonovih ratova u evropskim zemljama. Predstavnik Srba u Beču, prota Mateja Nenadović, pokušao preko ruskog cara Aleksandra I da zainteresuje Bečki kongres za srpsko pitanje, ali zbog protivljenja Austrije i Engleske nije uspeo.

    1870. Umro engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens, rodonačelnik socijalnog romana, jedan od najznačajnijih i najčitanijih engleskih pisaca.
    1874. Umro indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica apačkog plemena Čirikahua, vođa Indijanaca u borbama s belim naseljenicima i američkom vojskom na jugozapadu SAD.

    1875. Na brdu Gradac kod Nevesinja izbio jedan od prvih većih sukoba Hercegovaca s Turcima u Bosansko-hercegovačkom ustanku. Ustanak nazvan "Nevesinjska puška" brzo se širio i za mesec dana zahvatio i Bosansku krajinu.

    1892. Rodjen američki kompozitor Kol Porter, autor popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji su preneti i na film.

    1898. Potpisan sporazum kojim je Kina ustupila Velikoj Britaniji Hong Kong na period od 99 godina. Hong Kong vraćen Kini 1. jula 1997.

    1914. U Beogradu svečano otkriven spomenik srpskom prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca. Spomenik postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog rata prenet u park na Studentskom trgu.

    1923. U Bugarskoj državnim udarom oborena vlada Aleksandra Stamboliskog, lidera Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske. Nekoliko dana posle prevrata Stamboliski i njegovi saradnici ubijeni.

    1928. Engleski mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao penicilin. Njegovo otkriće iskorišćeno 10 godina kasnije kada su ga Hauard Flori i Ernst Čejn primenili kao prvi antibiotik. Fleming, Flori i Čejn 1954. podelili Nobelovu nagradu za medicinu.

    1945. Predsedništvo Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije donelo Zakon o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg je država preuzela imovinu Trećeg rajha i jugoslovenskih državljana koji su sarađivali sa okupatorom.

    1945. Jugoslavija s Velikom Britanijom i SAD postigla sporazum kojim je Julijska krajina podeljena na okupacione zone A i B. Prva potpala pod savezničku, druga pod jugoslovensku vojnu upravu.

    1972. Američki bombarderi napali Hanoj i Hajfong. To je bilo najžešće bombardovanje Severnog Vijetnama od početka Vijetnamskog rata.

    1991. Od posledica erupcije vulkana na planini Pinatubo na Filipinima poginulo oko 100 ljudi, a 250.000 ostalo bez domova.

    1995. Kolumbijska policija uhapsila vođu kartela Kali Hilberta Rodrigesa Orehuelu, šefa najvećeg svetskog sindikata droge.

    1999. Predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO u Kumanovu potpisali Vojno-tehnički sporazum o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova. Time okončani vazdušni udari NATO na SRJ, a na Kosovu, na osnovu rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija raspoređene međunarodne snage, među kojima najveći broj vojnika iz zemalja-članica NATO. S povlačenjem vojske i policije, sa Kosova počeo masovan odlazak Srba i Crnogoraca.

    1999. Prema izveštajima državnih medija, više od 2.000 poginulo ubijeno i oko 5.000 povređeno u napadima NATO na Jugoslaviju, koji su počeli 24. marta. Teško oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće i spomenici kulture.

    2000. Savet bezbednosti UN produžio mandat mirovnim snagama UN na Kosovu, ne obazirući se na zahtev Jugoslavije da te snage budu povučene.

    2000. Umro američki vajar Džordž Sigal, jedan od najpoznatijih predstavnika pop-arta.

    2001. Pakistanski sud osudio bivšeg premijera Benazir Buto na tri godine zatvora zbog odbijanja da se pojavi u sudu pred kojim je optužena za korupciju.

     
     
  10. Font Size
    #49
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    10.06

    1610. - Prvi holandski doseljenici dolaze na Menhetn sa namerom da ga nasele.

    1868. - Prilikom šetnje Košutnjakom kraj Beograda ubijen je srpski knez Mihailo III Obrenović, koji je Srbiju učinio najjačom vojnom silom na Balkanu, u vreme kad je dovršavao pripreme za rat protiv Otomanskog carstva. Na prestolu Srbije bio je od 1839. do 1842. i od 1860. do smrti. Zbog bune koju je 1842. digao Toma Vučić Perišić, morao je da pobegne u Austriju, posle čega je na presto stupio knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka - Karađorđa. Boraveći van zemlje, knez Mihailo III Obrenović pomagao je mnoge srpske kulturne radnike i pisce, uključujući Vuka Karadžića, Đuru Daničića, Branka Radičevića. Ženidbom s princezom Julijom Hunjadi (Hunyadi), stekao je veze s mađarskom i austrijskom aristokratijom. Kad se njegov otac, knez Miloš Obrenović, vratio na vlast 1858, preuzeo je komandu nad vojskom, a ubrzo posle očeve smrti 1860, zaveo je autoritarnu vladavinu, pretvorivši skupštinu u savetodavni organ. Ustanovio je 1861. narodnu vojsku od oko 50.000 ljudi i snabdeo je modernim naoružanjem, čime je Srbija postala vojno dominantna na Balkanu. Iskoristio je tursko bombardovanje Beograda 1862. da posle dužeg pregovaranja 1867. natera Turke da povuku garnizone iz svih srpskih gradova. Računajući na rat s Otomanskim carstvom, preduzimao je diplomatske inicijative i sklapao saveze s balkanskim hrišćanima radi rušenja Otomanske imperije - s Crnom Gorom 1866, s Grčkom i Bugarskim revolucionarnim odborom 1867. i s Rumunijom 1868. Takođe je nastojao da Bosna i Hercegovina ne padnu pod austrijsku vlast.

    1875. - Umro je srpski pisac Jovan Grčić-Milenko, poetski sledbenik Branka Radičevića, poznat kao "fruškogorski slavuj". Sebi je dodao ime Milenko, po devojci Mileni u koju je bio zaljubljen. Gimnaziju je učio u Novom Sadu, Segedinu i Požunu (Bratislava), počeo studije medicine u Beču, ali se razboleo od tuberkuloze i u 29. godini umro u rodnom Čereviću, u Sremu. U lirskim pesmama lakih melodičnih stihova, izrazio je neposredan doživljaj prirode. U osećanjima je romantičarski čedan i sentimentalan, ali je napisao i više tzv. prostih pesama, po kojima se smatra pretečom realizma u srpskoj poeziji. U Beču su 1896. objavljene njegove "Pesme". Pisao je i pripovedačku prozu i prevodio Fridriha Šilera, Johana Volfganga Getea i Hajnriha Hajnea.

    1902. - H.F. Callahan je postao nosilac patentne zaštite za novi tip koverta - koverat sa otvorom za adresu.

    1908. - U Njujorku je formirano prvo vazduhoplovno udruženje.

    1916. - Otpočela je velika arapska revolucija.

    1942. - U borbi protiv Nemaca kod Male Remete u Drugom svetskom ratu, poginuo je Boško Palkovljević-Pinki, jedan od prvih partizana Fruške Gore.

    1946. - Formirana je Republika Italija.

    1956. - U Stokholmu su otvorene 16. moderne olimpijske jahačke igre.

    1977. - James Earl Ray, ubica Martina Lutera Kinga, pobegao je iz zatvora.

    1984. - Boston je pobedom nad L.A. Lejkersima osvojio NBA šampionat.

    1985. - Kompanija Koka-Kola objavila je da se vraća svojoj 99 godina staroj formuli za napitak.

    1999. - Poslednji projektili NATO - 79. dana agresije na Jugoslaviju - pali su nešto posle 13 časova na područje sela Kololeč kraj Kosovske Kamenice, a ubrzo potom, generalni sekretar NATO, Havijer Solana, zvanično je saopštio da je bombardovanje obustavljeno. Prve jedinice Vojske Jugoslavije su, na osnovu Vojno-tehničkog sporazuma potpisanog dan ranije u Kumanovu, počele povlačenje s Kosova i Metohije, a kasnije istog dana, Savet bezbednosti UN je, uz uzdržan glas Kine, usvojio Rezoluciju 1244, kojom je legalizovan dolazak međunarodnih vojnih snaga u južnu srpsku pokrajinu.

     
     
  11. Font Size
    #50
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se na danasnji dan

    11.06

    1509. Engleski kralj Henri VIII venčao se Katarinom Aragonskom prvom od svojih šest žena. Zbog odbijanja pape da kasnije poništi taj brak, kralj objavio raskid s Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu.

    1572. Rođen engleski pesnik i dramski pisac Bendžamin Ben Džonson, koji je slavu stekao alegorijskim igrokazima.


    1727. Umro britanski kralj Džordž I, prvi monarh Velike Britanije iz hanoverske dinastije. Tokom njegove vladavine učvršćena vlast ministarskog kabineta.

    1776. Rođen engleski slikar Džon Konstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Među prvima izašao iz ateljea i slikao u prirodi. Smatra se pretečom francuskih impresionista.

    1859. Umro austrijski državnik, knez Klemens Meternih, najuticajnija ličnost u Evropi tokom gotovo 40 godina, koliko je bio šef diplomatije i kancelar Austrije. Smatra se oličenjem apsolutističkog režima. S ruskim carem Aleksandrom I osnovao Svetu alijansu čiji je osnovni cilj bio gušenje nacionalnih pokreta u Evropi.

    1864. Rođen nemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere.

    1880. Rođena američka pacifistkinja Dženet Renkin, prva žena koja je postala član Kongresa SAD. Kao antimilitarista u Parlamentu jedina glasala protiv objave rata Japanu posle bombardovanja Perl Harbura 1941.
    1891. Velika Britanija i Portugalija potpisale konvenciju o podeli interesnih sfera severno i južno od reke Zambezi u Africi, kojom je sadašnji Malavi postao britanski protektorat.

    1895. Rođen ruski državnik Mihail Aleksandrovič Bulganjin, učesnik Oktobarske revolucije, ministar oružanih snaga SSSR, predsednik Ministarskog veća od 1955. do 1958, kada ga je na tom položaju zamenio Nikita Sergejevič Hruščov. Kao protivnik destaljinizacije smenjen 1957. sa svih položaja.

    1910. Rođen francuski okeanograf Žak Iv Kusto, pronalazač ronilačkog aparata "vodena pluća" i kamere za podvodno snimanje. Dobitnik tri “Oskara” i “Zlatne palme” u Kanu 1956. za film "Svet tišine", koji je snimio s Lujom Malom.

    1918. Italijanski borbeni čamci u Prvom svetskom ratu u Jadranskom moru, oko 70 kilometara severozapadno od Zadra, potopili austrougarski bojni brod "Sent Ištvan".

    1936. U Moskvi uhapšeno, osuđeno na tajnom suđenju i potom pogubljeno osam sovjetskih vojnih rukovodilaca, uključujući ruskog maršala i vojnog teoretičara Mihaila Tuhačevskog, što je bio početak masovne “čistke” u vojnom vrhu SSSR.

    1942. U Vašingtonu potpisan sporazum SSSR i SAD o uzajamnoj pomoći u Drugom svetskom ratu.

    1949. Pogubljen Koči Dzodze, albanski revolucionar, jedan od osnivača Komunističke partije Albanije i ministar unutrašnjih poslova od 1946. Dzodze je na montiranom procesu optužen da je jugoslovenski špijun.

    1955. Na automobilskoj trci "24 sata Le Mana" poginulo 80 i povređeno više od 100 osoba posle sudara tri automobila koji su uleteli u gledalište.

    1963. Vijetnamski budistički kaluđer Kvang Duk spalio se u Sajgonu u znak protesta protiv tretmana kojem je Vlada Južnog Vijetnama podvrgla budiste.

    1970. Umro ruski državnik Aleksandar Fjodorovič Kerenski, član, a potom predsednik Privremene vlade posle Februarske revolucije 1917. u Rusiji. Zbačen u Oktobarskoj revoluciji 1917, 1918. emigrirao u Francusku, a od 1940. živeo u SAD.

    1970. Poslednji američki vojnik napustio vazduhoplovnu bazu "Vilus" u Libiji, na zahtev pukovnika Moamera el Gadafija, koji je 1. septembra 1969. oborio kralja Idriza I.

    1970. Posle jednonedeljnih okršaja u Jordanu kralj Husein i palestinski gerilci potpisali sporazum o primirju.

    1979. Umro američki filmski glumac Džon Vejn, zvezda vestern-filmova.

    1981. U zemljotresu u jugoistočnoj iranskoj provinciji Kerman poginulo najmanje 1.500 osoba.

    1984. Umro italijanski političar Enriko Berlinguer, generalni sekretar Komunističke partije Italije. Protagonist "evrokomunizma" i strategije "istorijskog kompromisa", 12 godina bio na čelu najveće komunističke partije u Zapadnoj Evropi. Oslobodio KP Italije od sovjetskog uticaja, ali i pored velike popularnosti nije uspeo da dovede komuniste na vlast u Italiji.
    1990. Umro srpski istoričar Vasa Čubrilović, učesnik atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanada 1914. u Sarajevu, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio direktor Balkanološkog instituta i ministar u Vladi Jugoslavije. Autor oko 70 istorijskih knjiga i studija.

    1999. Početak razmeštanja mirovnih snaga na Kosovu doveo do velike napetosti kada je ruski bataljon neočekivano prešao iz Bosne i Hercegovine na teritoriju Jugoslavije i došao na Kosovo kao prva jedinica iz sastava međunarodnih snaga. Rusi potom zaposeli aerodrom “Slatina” kod Prištine.

    2000. Policija Ujedinjenih nacija na Kosovu saopštila da je tokom godinu dana, koliko su međunarodne snage stacionirane na Kosovu, ubijeno više od 500 osoba, među kojima najviše Srba.

    2001. Jugoslavija postala član Banke za međunarodna poravnanja u Bazelu. Na skupštini banke izvršena i podela akcija, zlata i deviznih sredstava SFRJ koje su u toj banci bile pohranjene.

    2001. U SAD nad Timotijem Mekvejem izvršena smrtna kazna, na koju je osuđen zbog postavljanja bombe 1995. u zgradi državnih institucija u Oklahoma Sitiju, kada je poginulo 168 osoba.

     
     
Strana 5 od 14 PrvaPrva ... 34567 ... PoslednjaPoslednja

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta