Jelašnička klisura

Jelašnička klisura se nalazi u podnožju Suve Planine, u jugoistočnoj Srbiji, na području opštine Niš. U vreme Rimljana tu je prolazio vojni put “Via Militaris”, koji je zadržao svoj značaj i za vreme Turaka, o čemu svedoče i danas vidljivi ostaci strateških oznaka uklesanih u stene. Jelašnička klisura je proglašena za Specijalni Rezervat Prirode Prve kategorije zaštite, radi očuvanja par endemskih vrsta biljaka koje su tu pronađene, kao i još par desetina Balkanskih endema. Površina rezervata prirode Jelašnička klisura iznosi 115,73 ha, od čega je 20,50 ha u privatnoj svojini, 57,29 ha u državnoj i 37,94 ha u društvenoj svojini. Jelašnička klisura je duga samo 4 km i njena najveća širina iznosi svega 30 metara. U Jelašničkoj klisuri možete videti kamena dela prirode: zanimljive stene, dolomitske stubove, zubce, čučavce i prozorce. U Jelašničkoj klisuri se smenjuju planinska, mediteranska i umereno-kontinentalna klima.



Deo područja Jelašničke klisure stavljen je pod zaštitu kao prirodno dobro Srbije od izuzetnog značaja i svrstano je u I kategoriju zaštite kao Specijalni rezervat prirode “Jelašnička klisura”, Uredbom Vlade RS ( “Sl. gl. RS”, broj 9/95). Specijalni rezervat prirode “Jelašnička klisura” stavlja se pod zaštitu radi očuvanja staništa i prirodnih retkosti endemo-reliktnih vrsta srpske i natalijine ramondije (Ramonda serbica Pančić, Ramonda natalia Pančić), kao i 39 mezijskih, 20 balkanskih i šest ilirskih endema i subendema i očuvanja posebne prirodne vrednosti koju čini klisura Jelašničke reke sa bogatom i raznovrsnom morfološkom ornamentikom. Na području specijalnog rezervata “Jelašnička klisura” ustanovljava se režim zaštite II stepena kojim se zabranjuje: građenje objekata, osim objekata za prezentaciju, uređenje vidikovca i istraživački rad; izvođenje radova kojim se menjaju morfološke karakteristike reljefa; sakupljanje i korišćenje zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta; zagađivanje voda; otvaranje deponija za komunalni i industrijski otpad i bacanje otpada; lov i obezbeđuje pošumljavanje, poboljšanje kvaliteta šumskih zajednica i uređenje pešačkih pristupa u zaleđu klisurem, uz obavezu očuvanja zaštićenih biljnih vrsta. Iako nevelika, Jelašnička klisura poseduje nekoliko lepih mesta za kampovanje i piknik. Kroz Jelašničku klisuru prolazi reka Studena, koja je istinski hladna, baš kao što joj ime kaže. Kroz Jelašničku klisuru vodi uzan put do Bojaninih Voda, izletišta na Suvoj planini. Pored lepih stena Jelašničke klisure interesantan je i vodopad Ripaljka, kao i ostaci rimskih utvrđenja.