Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Rezultati 1 do 5 od 5

Tema: Narodne nošnje Srbije

  1. Font Size
    #1
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Post Narodne nošnje Srbije

    Narodne nošnje Srbije

    Saznanja o svojstvima tradicionalne odeće zasnovana su na proučavanjima materijala iz 19. i prve polovine 20. veka. Raniji periodi, u pogledu odevanja seoskog stanovništva u Srbiji, što je slučaj sa većinom zemalja jugoistočne Evrope, odnosno na Balkanskom poluostrvu, manje su poznati zbog nedovoljno očuvanih materijalnih dokaza i drugih vrsta podataka. Međutim, fragmentarna građa iz ponekih ranijih vekova (arheološki nalazi, pisani i likovni izvori) i poznati tokovi istorijskih, društvenih i kulturnih zbivanja, donekle omogućuju osvetljavanje porekla ponekih odevnih elemenata aktuelnih u 19. i 20. veku, a retko i rekonstrukciju pojedinih celina iz prošlih epoha.
    U sagledavanju razvoja etničke odeće i u tumačenju i sticanju sveobuhvatnih saznanja o odlikama odevnih sadržaja u 19. i prvoj polovini 20. veka, nezaobilazna su – uz temeljnu staroslovensku, odnosno starosrpsku tradiciju – uvažavanja paleobalkanskog, zatim vizantijskog i srpskog srednjovekovnog sloja, tursko-orijentalnog nanosa i strujanja iz evropskih zemalja, koja pripadaju relativno novijem vremenu. Sa manjim ili većim udelom svi ti kulturni uticaji, čije je utemeljenje i širenje bilo povezano sa istoriskim zbivanjima – koja su u nekim periodima izazivala veće ili manje migracije stanovništva – ugrađivali su se i u odeću. Stoga se u njoj, osim obeležja vremena u kome je stvarana i nošena, nalaze i tragovi iz prošlih vremena.



    Na formiranje odevnih osobina, pored kulturno-istorijskih činilaca kroz vreme i prostor, znatno su uticali priroda tla i klimatski uslovi koji su pružali određene pogodnosti za razvoj jednog ili više načina privređivanja, čiji su proizvodi činili osnov života i svih pratećih elemenata. Kultura planinaca i mahom stočara, zatim kultura ravničara i zemljoradnika, a u oblastima brdsko-ravničarskog podneblja prožimanje stočarske i ratarske kulture, uslovili su stvaranju specifičnih odevnih oblika. Sve to su na samosvojan način transponovale generacije anonimnih stvaralaca, iskazujući kreativnost, znanje i iskustvo u oblikovanju odevnih obrazaca primerenih uslovima života i sredine. Prema ustaljenoj podeli rada u porodičnim zajednicama, osim pojedinih odevnih oblika i nakita koji su bili proizvod zanatlija, odeću su gotovo u potpunosti rukotvorile žene za svoje ukućane. Njihov posao obuhvatao je radove oko gajenja i obrade tekstilnih sirovina, bojenje, tkanje platnenih i vunenih tkanina, pletenje, krojenje, šivenje, ukrašavanje vezom, čipkom i drugim apliciranim ukrasima. Iskustvo, tradicija i umeće prenosilo se sa stari.jih na mlađe, s kolena na koleno.




     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #2
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Narodne nošnje Srbije

    Analiza raznovrsne odeće pokazuje određene posebnosti u spajanju funkcionalnih, likovnih i estetskih osobina na širim prostorima. Isti ili sličan način privređivanja, uslovljen geografskom sredinom, zatim isti ili sličan istorijski, društveni i kulturni razvoj, uticali su na stvaranje srodnih odevnih sadržaja u okviru većih kulturno-geografskih zona, kao što su: centralnobalkanska, dinarska i panonska. U svakoj zoni s obzirom na materijal za izradu i ukrašavanje odeće koji je sredina pružala, zatim na krojne oblike, način ukarašavanja, kao i na odevnu tradiciju i kulturne slojeve, javljaju se mnoge varijante koje, s jedne strane, sadrže osnovne odevne odlike tipa kome pripadaju a, s druge strane, pokazuju veće ili manje područne i lokalne razlike, kako kod većinskog srpskog stanovništva, tako i kod manjinskih etničkih zajednica. Važno je istaći da rasprostranjenje osnovnih tipova odeće nije strogo ograničeno, nego da između njih postoje prelazni pojasevi u kojima se odlike dodirnih zona međusobno prožimaju. Isto tako, kulturno-geografske zone prostiru se, osim u Srbiji, i u susednim zemljama balkanskog, panonskog, dinarskog i mediteranskog prostora u kojima Srbe, koji žive u zajednici sa drugim narodima, takođe odlikuje odeća pomenutih tipoloških grupa.



    Centralnobalkanska zona

    Etnička odeća centralnobalkanske zone u Srbiji rasprostire se u njenim istočnim i južnim krajevima i u oblastima Kosova, Metohije i Raške. Na toj prostranoj teritoriji smenjuju se nizijski, brdroviti i planinski predeli, a odeća predstavlja spoj zemljoradničkih i stočarskih odevnih elemenata, s očuvanim tragovima staroslovenske, starobalkanske, srpske srednjovekovne kulture vizantijskog nanosa i trusko-orijentalne kulture. Karakteriše je izdužena vizuelna forma odevnih celina, botatstvo suptilnih i raskošnih ukrasa savršene izrade i fino slaganje boja. U svim krajevima, pored zajedničkih sadržajnih i likovnih svojstava, odeća pokazuje dosta područnih i lokalnih razlika, koje se u nekim elementima iskazuju i prema etničkoj pripadnosti.
    Kao zajednička karakteristična odevna obeležja javljaju se, sve do prvih decenija 20. veka, gotovo iste vrste materijala domaće izrade – prevashodno konopljano, laneno i pamučno platno, sukno (vunena valjana tkanina) bele i tamnosmeđe boje, vunene i pamučne tkanine, često sa utkanim prugama i sitno složenim geometrijskim ornamentima, kao i neprerađena i prerađena koža. Korišćene su i neke tkanine fabričke izrade kao i proizvodi istočnjačkih svojstava.


     
     
  4. Font Size
    #3
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Narodne nošnje Srbije

    U srpskom odevnom korpusu platneni i raznovrsni vuneni i sukneni haljeci, i pored velike raznoobraznosti vizuelnog izgleda većinom sadrže iste ili slične krojne odlike. U svim sredinama u ženskoj, kao i u muškoj odeći, platnena košulja u obliku ravno krojene tunike sa rukavima, osnovni je donji i gornji haljetak. Gotovo svuda ženska dugačka košulja je iste širine, sa jednim do dva klinasta proširenja po stranama, izuzev na Kosovu, Metohiji i u oblasti Raške (centri srpske srednjovekovne državnosti), gde se košulja razvila u široku zvonoliku haljinu sa deset i više klinova. U tom razvijenom obliku, sa izrazito bogatim vezenim dekorom koji se susreće i u drugim krajevima i na drugim predmetima, kao i u slaganju ornamenata, vidljivi su odblesci srednjovekovnog tekstila srpskih valstelinskih odora.
    Vez savršene izrade, sa istančanim smislom za povezivanje raznih oblika geometrijskog, kao i stilizovanog biljnog ornamenta, smešten je na vidljivim delovima košulje – rukavima, prsima sa okovratnikom i po ivici košulje. Navezeni motivi najčešće su slobodni, ali ih ima i sa ispunjenom pozadinom. Za vezenje se koristila vunena pređa, vrlo često crvene boje u više nijansi. U nekim sredinama, crvena boja je samostalno zastupljena, u drugim oblastima ukomponovana sa drugim bojama, ili sa srebnim i zlatnim nitima, uz dodavanje perlica, šljokica i kićanki. Nasuprot ovom pretežno crvenom i srmenom ukrasu koji obilno prekriva grudi i rukave košulje, regionalno rasprostranjenom mahom u južnim oblastima, polihromni vez svetlih i tamnih tonova, diskretnije primene, krasio je košulje u ostalim predelima.



    Druga odevna karakteristika koja zanačajno tipološki definiše žensku odeću centralnobalkanske zone je suknja, oblikovana od dve poprečno sastavljene pole, nabrana i otvorena celom dužinom. Podjednako su je nosile devojke, neveste i udate žene. Javlja se u dve osnovne varijante. Bojče, zaprega (kratka ženska suknja, otvorena celom dužinom), koja pokriva samo bokove ili dopire do kolena, ornamentaisana vezom ili pretežno utkanim raznobojnim šarama zastupljena je u oblastima Kosova, Metohije i Raške. Druga, futa, vutara (znatno duža suknja), koja seže skoro do ruba ženske košulje, otvorena celom dužinom, prugaste ornamentike, bila je rasprostranjena u većini drugih krajeva centralnobalkanske zone. Istovremeno, osoben izgled celokupnoj odeći u jugoistočnoj Srbiji, davao je sukman, litak, manovil (neprosečena haljina bez rukava), izrađena od vunene tkanine crne boje i u letnjoj varijanti od konopljanog platna sa bogatim vezenim dekorom. Ovoj neprosečenoj haljini, poznatoj i kod drugih slovenskih naroda, pripisuje se staroslovensko poreklo.
    Neizostavni delovi odeće su tkani pojas i vunena pregača, geometrijske ornamentike izvedene u samom tkanju, ređe vezenjem. Opasivala se samo s prednje strane, osim u nekim sredinama u severoistočnoj Srbiji, gde su Vlahinje nosile i zadnju pregaču, po starovremenskoj tradiciji, potkićenu vunenim dugačkim resama. Dvopregačno opasivanje povrh košulje javlja se i u albanskoj ženskoj odeći, u čijem opštem vizuelnom izgledu preovlađuju utkana geometrijska ornamentika i kolorit tamnijih tonova.

     
     
  5. Font Size
    #4
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Narodne nošnje Srbije

    Od gornjih delova odeće koji su nošeni leti, a pojedini samo zimi, veliko rasprostranjenje imali su kratak jelek (prsluk), duži zubun (ženska gornja haljina bez rukava, otvorena spreda), dugačka suknena haljina sa rukavima i gunj (ženski i muški haljetak dugih rukava, vrsta kaputa od sukna) bele ili smeđe boje, dužine do pojasa, svi optočeni gajtanima.
    Među navedenim vrstama gronjih delova odeće, od kojih je svaki u lokalnim sredinama sadržao izvesne likovne i ukrasne posebnosti, najlepše oblikovan bio je zubun, izrađen od belog sukna, dug do kolena, otvoren spreda. Uz geometrijske ornamente obilno su zastupljeni stilizovani cvetni motivi izvedeni vezom, aplikacijama bojene tkanine, ponegde sa dodatkom kićanki i resa. I zubuni sa bogatim vezenim dekorom cvetnih motiva od crvene vunene pređe kod kojih je ukomponovano drvo života, kao i u drugim lokalitetima zubuni sa srodnim cvetnim oblicima od crne i tamnosmeđe vunice sa kružnim našivcima crvene tkanine, ili zubuni sa reljefnim vezom suptilno složenih geometrijskih šara izvedenih u raznim nijansama crvene boje, kao i zubuni sa diskretnim polihromnim aplikacijama veza i tkanine – pokazuju visoke domete umetničkog rukotvorstva zasnovanog na tradiciji srednjovekovnih vrednosti.
    Jedna od upečatljivih odlika centralnobalkanskog prostora jeste oglavlje, prevashodno trvelji (dve pletenice ispletene od vune) koje udate žene upliću sa kosom i savijaju pored ušiju. U nekim oblastima i prorodna kosa češljala se na sličan način. Na tako očešljanu kosu polagani su peškiri i kape sa kraćim ili dužim prevesom niz leđa. Devojke sa kosom očešljanom u jednu, dve ili više pletenica, nosile su malu crvenu kapu ili maramu. Kod nevesta se javljaju posebni oblici, bogato iskićeni cvećem, nizovima perlica, srebrnog novca i drugim privescima, koji su, osim ukrasne uloge imali i značenje apotropeja. Pored nakita za kićenje kose i pokrivala za glavu (naušnice, ukošnjaci, počelice, dijademe) i u prazničnoj odeći raznih vrsta ogrlica, nagrudnjaka, narukvica, prstenja, veliko rasprostranjenje imale su pafte (ukrasne veće ili manje kopče za ženski pojas), srebrne ili pozlaćene.



    Za razliku od ženske odeće koja se iskazuje velikom raznolikošću oblika i ukrasa, muška seoska odeća centralnobalkanske zone ujednačenijih je odlika. Osim platnene košulje i gaća nošenih leti u ravnijim predelima, tipičnu odeću sačinjavali su haljeci, zimi nošeni u više slojeva, koji su tokom 19. veka bili od valjanog sukna bele boje. To će se u nekim krajevima istočne Srbije kao i kod Srba i Albanaca na Kosovu i Metohiji zadržati i do početka 20. veka, što nije bio slučaj u većini ostalih krajeva, gde je u drugoj polovini 19. veka sve više kroišćeno sukno smeđe i crne boje.
    Osim košulje, sličnih krojnih i ukrasnih obeležja kao na ženskim košuljama, najšire rasprostranjenje imali su sukneni džamadan (prsluk bez rukava, sa preklopljenim prednjicama) i prsluci različite dužine, spreda otvoreni, a od zimskih haljetaka gunj sa rukavima, takođe različite dužine i sa različitim nazivima od jedne do druge sredine.
    Uz tkani vuneni pojas pretežno prugaste ornamentike, neizostavni deo suknene odeće, ukrašene aplikacijama crnih vunenih gajtana, bile su čakšire (vrsta muških pantalona) krojene sa plitkim turom i užim nogavicama. U nauci se smatra da ovaj oblik suknenih pantalona, kao i gajtanski ukrasi, imaju starobalkansko poreklo. Izvesnu primenu imali su i predmeti orijentalnog porekla: čakšire sa naborima i dubljim turom, trabolos (šareni svileni muški pojas), silav (muški kožni pojas sa pregradama).

     
     
  6. Font Size
    #5
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Post Odg: Narodne nošnje Srbije

    Na odeći za svečane prilike, izrađenoj od domaćeg sukna, ili od smeđeg šajaka (sukno fabričke izrade) i tamnomodre čohe fabričke izrade, najčešći nakit bio je ćustek (muški nakit nanizan od perlica ili zanatski oblikovan od srebra). Za pokrivanje glave služili su vunena crna kapa, šubara od jagnjećeg krzna, ćulav, ćulah (plitka bela muška suknena kapa) i u ponekim sredinama fes (crvena muška kapa). Bilo je uobičajeno obavijanje oko kape i glave pamučnog peškira, a po zimi tkanog vunenog šala. Od kraja 19. veka Srbi koriste šajkaču (štofana vojnička kapa), koja se, kao i keče (muška bela suknena kapa) kod Albanaca, u značenju etničkog identiteta, održava u upotrebi i u savremenom životu na početku 21. veka. I mušku i žensku obuću karakterišu vunene pletene čarape bogato ornamentisane i plitki opanci kućne i zanatske izrade. Gotovo u svim sredinama značajnu primenu imale su suknene kabanice sa rukavima i široki polukružni ogrtači sa kapuljačom, nošeni preko sveg odela.



    Izvor:panacomp

     
     

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta