Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234
Rezultati 31 do 32 od 32

Tema: Povrce - Biljne vrste

  1. Font Size
    #31
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Kineski kupus



    Kineski kupus, kao što mu i ime kaže, potiče iz Kine. U Evropu su ga doneli misionari u 19. veku. Isprva se koristilo orginalno ime pe-tsai, što na mandarinskom kineskom jeziku znači belo povrće.

    Kineski kupus ima tanak i žiličast koren, a cela biljka je visoka 30 cm. Valjkasti listovi imaju izraženo središnje rebro bele ili ružičaste boje. U Evropi se najviše gaje tipovi koji stvaraju glavicu valjkastog ili cilindričnog oblika svetlozelene do tamnozelene boje.

    Agroekološki uslovi gajenja kineskog kupusa
    Temperatura
    Za vegetativni rast potrebna je minimalna temperatura od oko 7 °C. Optimalne temperature su 12 – 22 °C, a više temperature odlažu glavičenje i smanjuju kvalitet, pa nastaju rastresite glavice i razvija se ivična palež lišća.

    Svetlost
    Veći intezitet svetlosti pospešuje razvoj šireg lišća i ranije glavičenje. Pri nižem intezitetu svetlosti listovi su uži, što smanjuje prinos.

    Voda
    Zbog brzog rasta i velike mase lišća kineski kupus zahteva mnogo vode. Za siguran i kvalitetan prinos potrebno je 150 – 260 mm vode. Potrebno je redovno navodnjavanje.

    Zemljište
    Kineski kupus može dobro uspevati na svim zemljištima gde uspevaju i druge kupusnjače, osim na jako lakim i jako teškim zemljištima. Osetljiv je na stagniranje vode i na pokoricu. Za zemljišta kiselija od pH 6 preporučuje se primena kreča. Može se uzgajati u kontinentalnom i mediteranskom području i najpovoljnija je sadnja u jesen tako da se obere pre pojave jačih mrazeva.

    Agrotehničke mere gajenja kineskog kupusa
    Plodored
    Kineski kupus se ne sme saditi na isto mesto najmanje 3 godine. Dobro se uklapa u plodosmenu nakon mladog krompira i graška, a u jesen ostavlja mogućnost dobre pripreme zemljišta za ozime kulture ili za zimsku brazdu.

    Obrada zemljišta
    Može se uzgajati direktnom setvom ili iz rasada. Osnovna obrada zemljišta ne treba biti dublja od 30 cm. Za oba načina gajenja u predsetvenoj pripremi, vrlo je važno da površinski sloj zemljišta bude dobro izravnan i fine mrvičaste strukture, a pre setve ili sadnje umereno vlažan.

    Đubrenje
    U zavisnosti od kultivara, načina i perioda gajenja kineski kupus može postići prinos do 50 kg/ha, pa đubrenje treba uskladiti sa stanjem hraniva u zemljištu i očekivanim prinosom. Preporučuje se 129 kg/ha azota, 80 – 100 kg/ha fosfora i 250 kg/ha kalijuma, a azot treba primeniti u 2 do 3 puta. Dobro reaguje na folijarnu primenu uree (5 kg/ 100 l vode uz primenu 500 – 600 l/ha).

    Nega zasada
    Uz međurednu obradu, kada se biljke dobro ukorene, obično se prihranjuje azotom i kultivira.

    Setva / sadnja kineskog kupusa
    Za direktnu setvu potrebna je precizna sejačica jer je seme vrlo sitno. Seje se na međuredni razmak od 40 – 50 cm, a razmak u redu iznosi 10 – 15 cm, ili u kućice na razmak 30 – 40 cm s oko 3 semenke u kućicu na 2 – 3 cm dubine. Za 1 ha potrebno je 0,4 do 0,8 kg semena.

    Rasad se sade na otvoreno kada se temperature zemljišta i vazduha ustale iznad 10 °C, a to bude u drugoj polovini aprila. U slučaju zahlađenja zasad se prekriva agrotekstilom ili perforiranom PE folijom. Sigurnije je jesenje gajenje. Međuredni razmak iznosi 40 – 50 cm, a razmak u redu 35 – 50 cm.

    Berba i skladištenje kineskog kupusa
    Bere se kada postigne potrebna veličina i kompaktnost glavice. Rani kultivari u prolećnom gajenju imaju masu glavice od 0,5 do 1 kg, a moraju se ubrati pre nego što počnu prorastati. Srednje kasni i kasni kultivari postignu masu od 1 – 2 kg, iako glavice mogu biti i veće i teže. Prinos ranih kultivara u prolećnom i jesenjem gajenju može biti 20 – 40 t/ha, a srednje kasnih i kasnih i do 80 t/ha. Za tržište se obično bere selektivno 2 do 3 puta. Bere se glavica sa 2 do 3 spoljna lista.

    Pre pakovanja i otpremanja na tržište uklone se spoljni listovi i glavice se pakuju u letvarice po 10 kg. Pojedinačne glavice mogu se pakujeti u perforirane PE vrećice, što doprinosi boljoj održivosti na prodajnom mestu. Kineski kupus može se skladištiti u hladnjači na temperaturi od 0 – 2 °C i pri relativnoj vlazi vazduha od 95 %. Nakon 2 do 3 meseca skladištenja čišćenjem može otpasti do 40 %.

     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #32
    Super Moderator maja11 avatar Serbia

    Datum registracije
    20.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    5.192
    Hvala Thanks Given 
    50
    Hvala Thanks Received 
    846
    Thanked in
    614 Posts

    Podrazumevano Odg: Povrće - Biljne vrste

    Kupus




    Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo i seme. Korenov sistem se sastoji od nekoliko debljih žila iz kojih izbija masa bočnih žila. Pojedine žile prodiru u zemljište i do 1 m. Nadzemni deo, tj. glavica zavisi od sorte i težine i može biti od 30-50 cm.

    Upotrebljava se u svežem, kuvanom ili konzerviranom stanju naročito tokom zime.

    Sadrži u proseku 6-10 % suve materije, 4-1 % ugljenih hidrata, 1-2 % belančevina kao i 3-50 mg C vitamina, pri čemu ima naročitu važnost u ishrani tokom zimskih meseci. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo i seme.

    Agroekološki uslovi
    Temperatura
    Kupus je kultura koja najbolje uspeva u prohladnom i vlažnom podneblju. Optimalna temperatura za rast je 15-18 ºC i na tada seme klije i niče za 3-4 dana. Visoke temperature, iznad 25 ºC deluju štetno na rast i razvoj glavice. U fazi rozete izdrži temperaturu od –3 do –5 ºC, a neke sorte i do –8 ºC. Starije biljke bolje podnose niske temperature, bez štetnih posledica mogu izdržati do –12 ºC, pa i niže temperature.

    Prema svetlosti ima umerene zahteve, ali ne podnosi jako zasenjavanje, naročito u fazi presađivanja kao i savijanja i porasta glavice. S obzirom na klimatske uslove, kod nas se kupus obavezno navodnjava.

    Voda
    Navodnjavanje zasada je obavezno i pri tome treba održavati umerenu ali dovoljnu vlažnost zemljišta. U suviše vlažnim uslovima zasad se izdužuje, pa se loše prima prilikom rasađivanja, dok u suvim uslovima zaostaje u porastu. Zalivanjem se prvo vlaži gornji oranični sloj od 10-15 cm s 2-3 l/m2, a s kasnije 4-6 l/m2. U vreme ukorenjavanja zalivanje izostaje da bi biljke razvile snažniji korenov sistem. Potrebe zasada za vodom su različite i variraju u rasponu od 80-160 mm u zavisnosti od uslova proizvodnje. U skladu s tim varira i broj zalivanja i norma navodnjavanja.

    Navodnjavanje sadnog matrijala vrši se u natkrivenim ili toplim rasadnicima. Ovim navodnjavanjem treba dodavati manje količine vode kako bi se sprečio bujni rast i bolesti ali i održala potrebna toplota u rasadniku. Najčešće se primenjuje ručno navodnjavanje. Posle rasađivanja kupus zahteva 380-500 mm vode u zavisnosti od klimatskih uslova.

    Kod ranih sorti turnusi su 8-15 dana, kasnije sorte imaju kraće turnuse u početku 5-9 dana, pa se produžuje na 8-15 dana. Niža vlažnost usporava formiranje glavica koje ostaju sitne i meke. Ako zemljište presuši i potom se naglo potopi, dolazi do pucanja glavica koje su tada lošijeg kvaliteta i gube tržišnu vrednost.

    Zemljište
    Najbolje uspeva na dubokim, plodnim i strukturnim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije (pH 5,5-6,5). Za ranu proizvodnju najviše odgovaraju laka, topla, peskovita zemljišta, a za kasnu teža i plodnija zemljišta koja bolje drže vlagu. Na jako vlažnim zemljištima kupus slabo uspeva jer se usled slabe aeracije (provetrenosti) zemljišta rast jako usporava, a glavice se ne oblikuju. Na kiselim i teškim zemljištima može se uzgajati samo uz obilno dodavanje stajskog đubriva.

    Agrotehničke mere
    Plodored
    Kupus treba obavezno uzgajati u plodoredu jer dosta propada od bolesti i štetočina. Na istu površinu trebao bi doći tek posle 3 godine. Dobri predusevi za kupus su cvekla, celer, krastavac, salata, paštrnak, lucerka, paradajz, krompir, grašak, ječam, pšenica i dr., a kupus je odličan predusev za većinu povrtarskih kultura jer ostavlja zemljište nezakorovljeno i rastresito.

    Obrada zemljišta
    Osnovna obrada zemljišta vrši se obavezno u jesen na dubinu 25-30 cm. Poorano zemljište se ostavlja da prezimi u otvorenim brazdama. Priprema zemljišta za rasađivanje ranog kupusa počinje odmah u proleće i sastoji se od kultivacije, drljanja i valjanja. Valjanje zemljišta je obavezna mera jer kupus ne podnosi rastresito zemljište. Za kasni kupus koji dolazi kao postrni usev, zemljište se ore i odmah priprema posle skidanja prethodnog useva.

    Đubrenje
    Pre određivanja đubrenja potrebno je znati stanje hraniva u zemljištu i pH zemljišta. Kupus iznosi iz zemljišta velike količine hranjivih materije i odlikuje se naročito velikim zahtevima prema azotu i kalijumu. Unošenje azota jako povećava prinos, ali je pri tom vrlo značajan međusobni odnos N:P:K. Ako se preobilno đubri azotom glavica ostaje rastresita, meka i šuplja a tržišna vrednost takvih glavica je mala. S povećanjem količine kalijumovih đubriva povećava se čvrstoća glavice, a nedovoljna količina kalijuma u odnosu na azot izaziva neugodan miris kod kuvanja takvog kupusa.

    U jesen, pri osnovnoj obradi zemljišta, preporučuje se aplikacija NPK đubriva u formulaciji 10:20:30 ili 0:20:30, u količini od 300-400 kg/ha. U proleće, prilikom pripreme zemljišta pred sadnju, može se dati 300-400 kg/ha NPK 15:15:15. Prvo prihranjivanje izvodi se odmah nakon sadnje, odnosno nakon prijama biljaka, azotnim đubrivima (KAN 27 %), u količini od 150-300 kg/ha, a korisno je pre zamotavanja glavica izvršiti i druga prihranjivanja kompleksnim đubrivima 10:20:30 u količini od 200 kg/ha. Ukoliko se koristi stajsko đubrivo, navedene količine mineralnih đubriva mogu se smanjiti.

    Setva i sadnja
    Setva kupusa mora biti brižljivo obavljena kako bi se dobio jednolični sklop biljaka. Stoga je najbolje sejati u redove, s razmakom između redova 8-12 cm, a između biljaka u redu oko 3 cm. U zavisnosti od vlažnosti i kvaliteta zemljišta, dubina setve je 1-2 cm. Utrošak semena je 500 semena/m2 (250 biljčica na m2). Kod rane proizvodnje rasada u negrejanom prostoru treba obratiti pažnju na temperature jarovizacije (0-10ºC). Starije rasad brže prolaze kroz stadijum jarovizacije od mlađeg.

    Gustina rasađivanja zavisi od sorte, plodnosti i vlažnosti zemljišta. Razmak biljke od biljke u redu može biti od 30-80 cm, a zavisi od krupnoće sorte. Pri međurednoj obradi traktorskim kultivatorom razmak treba biti od 80-100 cm između redova. Kada se kupus sadi ručno, rasad se sadi do prvog lista (vršni pupoljak mora ostati izvan zemlje) i odmah se mora zalivati ili se sadi mehanizovano, pa se istovremeno i zaliva.

    Nega zasada
    Kod nege rasađenog kupusa obavezna su 2-3 okopavanja jer se pri tome biljke malo nagrnu zemljom što dovodi do boljeg stvaranja adventivnih žilica. Kupus se obavezno mora navodnjavati 6-10 puta tokom vegetacije, a naročito u vreme uvijanja glavice. Prihranjuje se 2-3 puta.

    Berba i prinos
    Kupus se bere tako da se glavice seku iznad prve etaže donjeg lišća. Rani kupus se bere u 2-3 navrata, a kasni kupus se mora brati obavezno pre jakih mrazeva i temperature od -5 °C. Ako za vreme berbe nastanu niske temperature tada se berba prekida i čeka se povoljniji trenutak. Berba je ručna, a na većim gazdinstvima posebnim transporterima olakšava se pakovanje. Prinos ranih sorata odnosno hibrida je od 30-40 t/ha, srednje ranih oko 60 t/ha, a kasnih više od 80 t/ha.

     
     
Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta