Reka Drina





Reka Drina se nalazi u zapadnoj Srbiji, 210 km od Beograda i čini prirodnu granicu između Srbije i Bosne i Hercegovine. Drina nastaje spajanjem Tare i Pive kod Sćepan Polja, između vrtoglavih masiva Sinjajevine /2.277 m/ i Durmitora /2.520 m/ u Crnoj Gori, a posle 345 km toka se uliva u reku Savu. Drina sa svojim pritokama preseca gotovo čitav dinarski planinski sistem, stvarajuci hidroenergetski potencijal bez premca na Balkanu. Kada je silna i neukrotiva Drina pregrađena branom dugom 460 metara i visokom 90 metara, stvoreno je prelepo Perućačko jezero, koje doseže do Višegrada i Andrićeve “Na Drini ćuprije”. Perućac je akumulaciono jezero koje se vodom napaja iz Drine i zauzima površinu od oko 12,4 km2, zapreminu 340.000.000 m3 vode, a duboko je do 60 metara. Dužina Perućačkog jezera iznosi oko 54 km, najmanja širina je oko 150 metara, a najveća širina oko 1000 metara. Sredina Perućačkog jezera predstavlja granicu između Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. U sklopu HE Bajina Bašta su HE Bajina Bašta, reverzibilna HE Bajina Bašta i mini hidroelektrana Vrelo.

Reka Drina je raj nedirnute prirode, planinskih vrhova i bujnih šuma i smatraju je jednom od najlepših i najčistijih rečnih tokova Evrope. Reka Drina je planinska, obimna, zelena, božanstvena, talasasta reka sa brzacima, koja protiče i huji kroz pejsaže prelepih okolnih planina, klisura, kanjona, šuma i vrtoglavo čistog vazduha. Desnu stranu sliva Drine čine kanjonske pritoke posebne lepote – Rača, Derventa, Nevenski potok, Crni potok, Brusnica, Žepa i Rzav. Kanjon Drine je 3. po veličini kanjon u svetu, posle kanjona Kolorada i kanjona Tare. Prostire se u dužini od 54 km. Strme litice kanjona sa leve i desne obale reke Drine, sa bogatom florom i faunom, veličanstven su prizor koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Upravo ovim vodenim putem stiže se do Višegrada i čuvenog mosta Na Drini Ćuprija. Splavarenje na reci Drini ima dugu tradiciju, pa se u slavu starih splavara, koji su rekom prevozili građu, u julu svake godine održava „Drinska regata“. Osim za vreme regate, Drina je i tokom ostatka godine atraktivna za plovidbu čamcima… Posetiocima je na raspolaganju odlična mogućnost upoznavanja prirodnog bogatstva kanjona Drine turističkim brodovima, sa otvorenim palubama – terasama za panoramsko razgledanje, zatvorenim salonskim delom, mini barom i toaletom i raznovrsnim sadrzajima ili avanturistički stand up paddling, koji posetiocima takođe omogućava jedinstvene doživljaje.

Preko reke Drina postoji mnogo mostova, među kojima je najpoznatiji Stari most u Višegradu, koji je 1571. godine sagradio Mehmed Pasa Sokolovic i koji je stekao svetsku slavu čuvenim romanom Ive Andrića – “Na Drini Ćuprija”. Desna strana Drine je krečnjačka, izrazito strme obale, nad kojom se, skoro vertikalno diže planina Tara i njeni veličanstveni vidikovac Bilješka stena /1000 metara nadmorske visine/ i prirodno stanište Pančićeve omorike, Stolac. Na padinama Tare su mnoga kraška vrela, među kojima je najpoznatije vrelo u Perućcu. Od njega počinje rečica Vrelo, duga samo 365 metara, zbog čega nosi ime “godina”. Rečica Vrelo je veoma bogata vodom, koja u Drinu otiče niz tri prelepa vodopada. Na reci Drini žeđ namiruju beloglavi supovi, retki golubovi, jeleni, zečevi, vukovi, medvedi…

Reka Drina predstavlja pravi raj za ribolovce tokom čitave godine, zahvaljujući izvanrednim ribolovačkim terenima, posebno za fly-fišing, mušičarenje. Uz kanjon Trešnjice, pritoke reke Drine, nalaze se stameni planinski vrhovi visine iznad 1000 metara koji su prirodno stanište beloglavog supa ! Spustovi (splavarenje, rafting) niz Drinu su pogodni od aprila do oktobra. Svojim karakteristikama reka Drina privlači zaljubljenike u ekstremne sportove u očuvanoj prirodi, zahvaljujući vertikalnim liticama kanjona okolnih planina, koji su raj za planinare i alpiniste…

Izvor:panacomp