U predstojećem periodu, najvažniji zadatak ratara je da uz mere obrade zemljišta i adekvatno đubrenje, sledeća godina bude mnogo bolja u odnosu na tekuću, po prinosima svih useva, kao i po očekivanoj zaradi.

U proizvodnji većine ratarskih i povrtarskih useva, obrada zemljišta je najvažnija agrotehnička mera. Osnovnom obradom tla treba stvoriti povoljne uslove za pripremu zemlje za zasnivanje planiranog useva. Za najveći broj prolećnih useva, jesenje - zimsko oranje vrlo je značajna mera kojom se omogućuje da se zemljište prevrne i podvrgne dejstvu spoljašnih faktora - vetra, sunca, mraza. Oni će doprineti stvaranju povoljnog stanja zemljišta sa aspekta kvalitetne pripreme za narednu biljku.

Još je veliki stručnjak ratarstva na ovim prostorima,Todorović, razradio specifičan sistem obrade zemljišta koji se sastoji iz oranja plugom na 40 - 50cm jednom u četiri do pet godina, a u ostalim godinama može da se obavlja samo površinska obrada na 15 - 20cm dubine. Ovo produbljivanje ornice posebno je od značaja u borbi protiv suše jer se razbijanjem plužnog đona omogućava dublje prodiranje korenovog sistema biljaka i postiže bolji vodno - vazdušni režim tla i put kapilarnih tokova vode u njemu.

Značaj zasnivanja ornice
Poseban doprinos profesor Todorović (1957) daje teorijom o zasnivanju ornice, putem njenog produbljivanja, kalcifikacije, humizacije i fosfatizacije uz gajenje leguminoza, što treba da obezbedi rastresitost, homogenost i plodnost zemljišta. U cilju očuvanja zemljišta i njegove plodnosti poljoprivredni proizvođači trebaju maksimalno da posvete pažnju humizaciji tla, produbljivanju ornice i drugim merama poboljšanja i očuvanja zemlje.

Podrivanjem zemljišta popravljaju se fizičke osobine, vodno vazdušni režim, struktura tla i stvaraju se povoljni uslovi za rad korisnih mikroorganizama u zemljištu.

Priprema setvenog sloja
Klasičnom osnovnom obradom zemljišta ili oranjem obezbeđeno je unošenje žetvenih ostataka i đubriva u zemljište, omogućuje se kvalitetna priprema setvenog sloja i bolja kontrola korova, štetočina i bolesti. Najčešće se osnovna obrada za zasnivanje pšenice sprovodi na dubinu od 20 - 25cm. Osnovna obrada za kukuruz i druge prolećne useve, zavisno od dubine humusnog sloja i tipa tla, treba da se obavlja na dubinu od 35 - 40cm. Na taj način omogućeno je da se žetveni ostaci, kao i primenjena organska ili mineralna đubriva podvrgnu boljim uslovima mineralizacije do biljkama lako pristupačnih hraniva.

Na ovaj način hraniva koja će biljka koristiti unose se na dubinu oranja, na dubinu gde će se razviti najveći deo korenovog sistema biljke i tako najefikasnije iskoristiti primenjene elemente mineralne ishrane. Tokom istog perioda prošle godine nije bilo povoljnih uslova za osnovnu jesenje - zimsku obradu tla. S obzirom da zbog suše i kasnijeg dužeg perioda jakih mrazeva, oranje nije bilo moguće izvesti sve do druge polovine februara, značaj oranja za prolećne biljke u velikoj meri bio je umanjen.

Padavine popravile stanje zemljišne vlage
Zbog nemogućnosti duboke jesenje - zimske obrade zemljišta, smanjena je mogućnost akumulacije postojećih i ionako malih rezervi zimske vlage, umanjena je mogućnost primene startnog đubrenja u pravom smislu te reči i smanjena je mogućnost za redukovanje korova na parcelama.

Sve navedeno ukazivalo je da će iz mnogih drugih razloga uz prolećno oranje, prinosi koji su se očekivali biti znatno umanjeni.

Za razliku od prošle godine, sada se situacija sa aspekta uslova za jesenje - zimsko oranje popravlja. Posle dugotrajne suše od više od tri meseca, na području nišavskog okruga i strepnje da se ni setva pšenice ne može obaviti, poslednje padavine u više navrata značajno su popravile stanje zemljišne vlage. Pre svega je to na početku novembra bilo samo dovoljno sa aspekta osnovne obrade i predsetvene pripreme i samu setvu pšenice, do negde od 12 - 15cm.

Dovoljna je duboka zimska obrada tla
U poslednje vreme procena je da je ta povoljna vlažnost tla sa aspekta osnovne obrade, sišla do 30cm. To će biti od izuzetno velikog značaja sa aspekta povoljnosti uslova za oranje za prolećne biljke. Sigurno da je zbog značajno dugog perioda bez padavina i velikog deficita vlage u zemlji, ova količina padavina još uvek nedovoljna, da je potrebno mnogo više padavina, posebno snega, koji će popraviti rezerve vlage i u dubljim slojevima. Međutim, smatra se da su poslednje padavine sasvim dovoljne da se sprovede duboka jesenje - zimska obrada tla.

U narednom periodu ovo je najznačajniji zadatak ratara i povrtara, a uz mere obrade zemljišta i adekvatno đubrenje i uz povoljne zimske padavine, sledeća godina biće mnogo bolja u odnosu na tekuću, po prinosima svih useva, kao i po očekivanoj zaradi, procenjuje savetodavac Ivan Rangelov, iz Poljoprivredne Stručne Savetodavne Službe (PSSS) Niš