Ako je početak klijanja i nicanja praćen sa nižim temperaturama, a pšenica zasejana u kasnim rokovima setve, dolazi do usporenog rasta i može da dođe do propadanja od 10 - 20%. Šta se preporučuje?

Za otpornost mladih biljaka pšenice na niske temperature, vrlo je bitan optimalan rok setve i vremenski uslovi koji vladaju u tom periodu. Svako šire područje ima svoj optimalni rok setve, a obično je interval sejanja širok i kreće se od 10. do 30. oktobra.

Ako je početak klijanja i nicanja praćen sa nižim temperaturama, a pšenica zasejana u kasnim rokovima setve, dolazi do usporenog rasta i može da dođe do propadanja od 10 - 20% pa se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima da, u tom slučaju, povećaju setvenu normu za taj procenat. U proleće se obavezno meri sklop nakon prezimljavanja koji utiče na ukupan prinos kao jedan od faktora zajedno sa primenom agrotehnike i vremenskih uslova koji vladaju u toku vegetacije, savetuje stručnjak Nenad Erceg iz PSSRS.

Kod rane setve mlade biljke izrastu veće i tako izdužene i tanke ulaze u zimu, sklone su poleganju i propadanju. Kod kasne setve biljke su nedovoljno razvijene, male i neotporne na niske temperature što može da izazove njihovo propadanje. Sve to utiče na smanjenje ukupnog prinosa.

Uspešno prezimljavanje pšenice zavisi od njenih priprema na niske temperature - kaljenja. Kaljenje se odvija da mlade iznikle biljke postepeno ulaze u period nižih temperatura, gde se smanjuju procesi u biljkama i postepeno ulaze u fazu mirovanja, a to se odvija na temperaturi od 0 do -5 stepena Celzijusa. Pšenica posejana u optimalnom roku setve, dovoljno iznikla do zime koja je prošla proces kalenja može da izdrži golomrazicu od -15 do -20 stepeni. Bilo bi dobro da padne sneg minimalno debljine 10 - 15 centimetara da zaštiti mlade biljke od niskih temperatura, izmrzavanja i propadanja. Pod snežnim pokrivačem biljke pšenice, posejane u optimalnom roku setve, dobro razvijene do zime, mogu da podnesu temperature preko - 20 stepeni Celzijusa.