Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Strana 1 od 4 123 ... PoslednjaPoslednja
Rezultati 1 do 10 od 31

Tema: Dogodilo se u Oktobru

  1. Font Size
    #1
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 1. oktobar


    1207. - Rođen engleski kralj Henri Treći, koji je stupio na prijesto u devetoj godini života, jer mu je u Prvom baronskom ratu poginuo otac Džon, nazvan "Džon Bez Zemlje", ali je stvarno počeo da vlada 1234.

    1684. - Umro francuski pisac Pjer Kornej, tvorac klasične francuske tragedije koju je oslobodio izvještačenosti, dajući likovima snagu dubokog unutrašnjeg proživljavanja. Pisao je i komedije, religiozne poeme, prigodne pjesme i pozorišne književno-teorijske spise. Djela: tragedije "Sid", "Horacije", "Sina", "Poliekt", "Rodogin", "Nikomed", komedija "Lažljivac".

    1754. - Rođen ruski car Pavle Prvi Petrovič Romanov, nasljednik Katarine Velike, koji je poslije dolaska na vlast 1796. godine, zbog straha od ideja Francuske revolucije, zaveo policijski režim i uveo Rusiju u "Drugu koaliciju" s Engleskom i Austrijom protiv Francuske. Poslao je rusku vojsku pod komandom generalisimusa Aleksandra Vasiljeviča Suvorova u Italiju i Švajcarsku i ona je 1798. i 1799. izvojevala više pobjeda nad francuskim trupama. Razočaran pasivnošću Engleske izmirio se 1800. s "prvim konzulom" Francuske Napoleonom Bonapartom i prekinuo diplomatske odnose sa Londonom. Čestim smjenjivanjem činovnika i ograničavanjem privilegija dvorana okrenuo je protiv sebe dvorske oficire koji su 1801. organizovali zavjeru i ubili ga.

    1795. - Belgija pripojena Francuskoj.

    1800. - Španija tajnim sporazumom Francuskoj vratila Luizijanu.

    1865. - Rođen francuski kompozitor i muzički kritičar Pol Dika, profesor Pariskog konzervatorijuma, čije su kompozicije inspirisane klasičnom tradicijom i obogaćene uticajem kasnoromantičara i impresionista. Djela: orkestarski skerco "Čarobnjakov učenik", opera "Arijadna i Plavobradi", koreografska poema "Peri".

    1870. - U bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu zarobljen je francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta, a Francuska je tri dana kasnije ponovo postala republika.

    1878. - U Nišu počela da radi gimnazija, u koju je u prvoj školskoj godini upisano 49 učenika.

    1892. - Rođena Anica Savić - Rebac, srpski književnik i klasični filolog, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", komentar i prevod spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski, njemački, francuski i italijanski jezik.

    1904. - Rođen američki pijanista ruskog porijekla Vladimir Horovic, jedan od najvećih majstora klavira u istoriji muzike. SSSR je napustio 1925. godine, a kad se prvi put vratio 1986. održao je trijumfalne koncerte u Moskvi i Lenjingradu.

    1914. - Turska kao saveznica Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu zatvorila Dardanele za brodove zemalja Antante.

    1918. - Predvođeni engleskim pukovnikom Tomasom Edvardom Lorensom, poznatim kao Lorens od Arabije, Arapi su uz pomoć Britanaca u Prvom svjetskom ratu preoteli Damask od Turaka.

    1924. - Radio-Beograd počeo da emituje program. U eksperimentalnim emisijama inženjeri Mihajlo Simić i Dobrivoje Petrović su sa predajnika u Rakovici emitovali i koncerte pjevača Beogradske opere. Kao znak sjećanja na prvo emitovanje 1. oktobar ustanovljen je za dan RTV Srbije.

    1924. - Rođen američki državnik Džejms Erl Džimi Karter, predsjednik SAD od 1977. do 1981.

    1928. - U SSSR je proglašena prva petoljetka radi povećanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje.

    1936. - Španski fašisti proglasili svog vođu Fransiska Franka za šefa države.

    1938. - Njemačka armija ušla u Čehoslovačku i okupirala Sudete poslije Minhenskog sporazuma nacističke Njemačke sa Velikom Britanijom i Francuskom.

    1943. - Saveznici poslije jednomjesečne bitke u Drugom svjetskom ratu zauzeli Napulj.

    1946. - Međunarodni vojni sud u Nirnbergu, poslije desetomjesečnog proseca, osudio na smrt vješanjem 12 njemačkih nacističkih vođa zbog ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu, trojicu na doživotnu robiju, a četvoricu na zatvorske kazne od 10 do 20 godina.

    1949. - U Pekingu proglašena Narodna Republika Kina pod vođstvom Mao Ce Tunga.

    1957. - Umro srpski biolog i fiziolog Ivan Đaja, profesor Univerziteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti, koji je istraživanjima fiziologije duboko ohlađenog organizma stekao svjetski renome. Jedan je od osnivača hipotermije. Osnovao je 1910. prvu katedru za fiziologiju kod nas. Objavio je sam ili sa saradnicima više od 200 naučnih radova. Djela: "Osnovi fiziologije", "Od života do civilizacije", "Pogled u život", "Eksperimentalno traženje energetičke osnove kod živih bića", "Osnovna biološka energija i energetika kvasa", "Biološki listići", "Putopisi".

    1960. - Proglašena nezavisnost najmnogoljudnije afričke zemlje - Nigerije, koja je od kraja 19. vijeka bila britanska kolonija.

    1965. - Indonezijska armija pod vođstvom generala Suharta, štićenika SAD, koji je ubrzo prigrabio svu vlast, skršila pokušaj državnog udara, poslije čega je uslijedio nemilosrdan obračun sa Komunističkom partijom Indonezije, optuženom za pokušaj udara, čijih je oko 700.000 članova i pristalica likvidirano.

    1979. - Zona Panamskog kanala poslije 70 godina pod kontrolom SAD formalno predata na upravu Panami.

    1982. - Vođa desničarske Hrišćansko-demokratske unije Helmut Kol postao šesti kancelar Zapadne Njemačke, naslijedivši socijaldemokratu Helmuta Šmita.

    1988. - Mihail Sergejevič Gorbačov postao predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umjesto Andreja Andrejeviča Gromika, penzionisanog dan ranije.

    1988. - Umro srpski glumac Pavle Vuisić, "vulkan glume, života i snage" - kako ga je opisao Orson Vels. Već u prvom filmu "Čudotvorni mač" Vojislava Nanovića 1950. nametnuo se neobično snažnom glumačkom ličnošću, koja je potom obilježila više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne serije "Šešir gospodina Vujića". Filmovi: "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka", "Kampo Mamula", "Dim", "Mačak pod šlemom", "Parče plavog neba", "Žeđ", "Horoskop", "Inspektor", "Sam", "Pogon B", "Kad čuješ zvona", "Događaj", "Konjuh planinom".

    1989. - Danska kao prva zemlja dozvolila brak homoseksualaca.

    1990. - Srpsko nacionalno vijeće u Srbu proglasilo autonomiju Srba u Hrvatskoj na osnovu referenduma na kojem se od 567.317 građana za autonomiju izjasnilo 567.127.

    1995. - Velika Britanija napustila imperijalne mjere za dužinu i težinu uspostavljene 1812. Kilometar, metar, centimetar, litar, kilogram i gram su zamijenili milju, jard, fit, inč, galon, pintu, libru, funtu i uncu.

    1997. - Izrael oslobodio vođu palestinskih islamskih terorista i osnivača terorističke organizacije "Hamas" šeika Ahmeda Jasina i na osnovu sporazuma sa Jordanom deportovao ga u jordansku prijestonicu Aman.

    1999. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič donio odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Radio-televiziji Srpske, kao prelaznu mjeru kojom se naziv Srpska radio-televizija zamjenjuje nazivom Radio-televizija Republike Srpske.

    2003. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži povlačenje tužbe BiH protiv SCG za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

    2003. - Reprezentativac Republike Srpske i član Kik-boks kluba "Sektor" iz Banjaluke Draženko Ninić osvojio zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu na Jalti.

    2006. - Izrael okončao povlačenje vojnika sa juga Libana, koji je cijelu deceniju bio uporište Hezbolaha.

    2008. - Vrhovni sud Rusije donio odluku da ubistvo cara Nikolaja Drugog tokom boljševičke revolucije 1918. godine nije bilo zakonito.


     
     
  2.    OGLASI


  3. Font Size
    #2
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 2. oktobar


    1187. - Arapski vojskovođa i egipatski sultan Saladin preoteo Jerusalim od hrišćana, što je 1189. izazvalo Treći krstaški rat.

    1452. - Rođen engleski kralj Ričard Treći, koji je vladao od 1483. do 1485, kad je poginuo u bici kod Bosforta u borbi s trupama Henrija Sedmog, osnivača dinastije Tjudor. Ričardovom pogibijom je okončan "Rat dviju ruža" - nazvan tako, jer je dinastija Lankastra, s kojom je Henri Sedmi bio u srodstvu, imala na grbu crvenu, a dinastija Jorka bijelu ružu.

    1608. - Holandski optičar Hans Liperšej prikazao u Hagu prvi upotrebljiv teleskop.

    1810. - Oko 30.000 Turaka u Prvom srpskom ustanku krenulo iz Bosne da uguši ustanak, koristeći prorijeđenost srpske vojske na Drini, čija se glavnina borila kod Varvarina, Deligrada i Sokobanje. Turci su 12 dana topovima tukli Loznicu, ali je nisu osvojili, a kad je s vojskom stigao vođa ustanka Đorđe Petrović - Karađorđe, potukao ih je i protjerao iz Srbije.

    1836. - Engleski prirodnjak Čarls Darvin uplovio na brodu "Bigl" u englesku luku Falmut poslije petogodišnjih istraživanja živog svijeta u Južnoj Americi i na ostrvima u južnom Pacifiku, koja su odlučujuće doprinijela razvoju njegove teorije o evoluciji, odnosno o promjenljivosti vrsta.

    1847. - Rođen njemački državnik i feldmaršal Paul von Hindenburg, u Prvom svjetskom ratu načelnik Štaba njemačke Vrhovne komande, a od 1925. do smrti 1934. predsjednik Njemačke. Istog dana kad je umro vođa nacista kancelar Adolf Hitler pruzeo je apsolutnu vlast, što je bio definitivni kraj Vajmarske Republike, uspostavljene poslije njemačkog poraza u Prvom svjetskom ratu.

    1851. - Rođen francuski maršal Ferdinan Foš, koji je u Prvom svjetskom ratu komandovao ključnim bitkama protiv Nijemaca na Zapadnom frontu. U njegovom komandnom vagonu u Kompijenju kod Pariza Njemačka je 11. novembra 1918. potpisala kapitulaciju, čime je završen rat.

    1852. - Rođen škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Otkrio je gasove helijum, argon, kripton, radon, neon i ksenon. Dokazao je da se helijum stvara prilikom radioaktivnog raspadanja radijuma.

    1869. - Rođen indijski nacionalni vođa Mohandas Karamčand Gandi, nazvan Mahatma (velika duša), predvodnik borbe za oslobođenje Indije od britanske kolonijalne vlasti, otac moderne Indije. Završio je prava u Engleskoj 1891, od 1893. do 1914. u Južnoj Africi je predvodio tamošnje Induse, a od 1919. pokret za nezavisnost Indije. Doktrina gandizma, koju je usvojio Indijski nacionalni kongres, partija na čelu borbe za nezavisnost, manifestovala se u pasivnom otporu. Sam je asketski živio i često je štrajkovao glađu, što se pokazalo kao oružje pred kojim je britanska uprava bila nemoćna. Stekao je ogroman ugled ne samo u Indiji, a pola godine poslije sticanja nezavisnosti Indije u Nju Delhiju ga je 30. januara 1948. ubio Naturam Godse, fanatik iz sekte "Hindu Mahasabha," koja se protivila politici stišavanja antagonizama između Hindusa i muslimana.

    1870. - Papske države plebiscitom odlučile da se ujedine sa Italijom, a prijestonica je postao Rim umjesto Firence.

    1904. - Rođen engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stijena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.

    1904. - Rođen indijski državnik Lal Bahadur Šastri, premijer Indije od 1964. do iznenadne smrti u januaru 1966. tokom posjete SSSR-u.

    1924. - Društvo naroda usvojilo Ženevski protokol za mirno rješavanje međunarodnih sporova.

    1935. - Fašistička Italija je napala Abisiniju (Etiopija), pokorila je koristeći najmodernije oružje i zabranjene bojne otrove i držala pod okupacijom do 1941.

    1944. - Nijemci ugušili ustanak u Varšavi koji je u Drugom svjetskom ratu podigla Otadžbinska armija lojalna emigrantskoj vladi u Londonu, a pridružili su joj se i varšavski odredi prosovjetske Narodne armije. Kad je ustanak počeo 1. avgusta 1944, Crvena armija i Prva poljska armija, formirana u SSSR-u, ulazile su u varšavsko predgrađe, ali nisu prešle rijeku Vislu. Više od 200.000 civila i 25.000 ustanika je poginulo tokom borbi, a Nijemci su potom evakuisali preživjele stanovnike Varšave i većinu umorili u koncentracionim logorima.

    1949. - Umro je srpski kompozitor i etnomuzikolog Kosta Manojlović, profesor i prvi rektor Muzičke akademije u Beogradu. Muzičke studije je završio u Oksfordu. Zapisao je veliki broj narodnih pjesama, kojima se inspirisao. Napisao je "Spomenicu Stevanu Mokranjcu" i etnomuzikološke studije "Muzičke karakteristike našeg juga", "Muzičko delo našeg sela", "Narodne melodije u istočnoj Srbiji". Djela: ciklusi horova "Žalne pesme", "Pesme zemlje Raške", "Pesme zemlje Skenderbegove", solo pjesme, obrade narodnih pjesama.

    1958. - Francuska zapadnoafrička kolonija Gvineja stekla nezavisnost.

    1973. - Umro finski trkač Pavo Nurmi, koji je na dugim stazama osvojio devet zlatnih medalja na Olimpijskim igrama 1920, 1924. i 1928. Svjetske rekorde obarao je 29 puta.

    1974. - Umro srpski pisac i političar Marko Vujačić, koji je između dva svjetska rata na listi Zemljoradničke stranke biran za senatora i poslanika. Narodnooslobodilačkoj borbi se priključio 1941. i bio je potpredsjednik AVNOJ-a, potom potpredsjednik Prezidijuma Savezne skupštine do 1953. Djela: "Znameniti crnogorski i hercegovački junaci" (pet knjiga), "Vojvoda Mirko Petrović".

    1990. - Prekinut saobraćaj putničkih vozova iz Beograda i Zagreba ka Splitu, Šibeniku i Zadru i između Bihaća i Splita, jer su prugu blokirali Srbi u Kninskoj krajini da bi spriječili ulazak policije Hrvatske u Knin.

    1990. - Na aerodromu u kineskom gradu Guangdžou poginulo je 127 ljudi kad je oteti kineski avion udario u dva aviona koja su stajala na aerodromskoj pisti.

    1996. - Bivši bugarski premijer Andrej Lukanov usmrćen vatrenim oružjem ispred svoje kuće u Sofiji.

    1998. - Žan Pol Akajesu, bivši major armije Ruande, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, osuđen je u Hagu na tri doživotne robije.

    2000. - U Srbiji započeo generalni štrajk građana koji zajedno sa Demokratskom opozicijom Srbije /DOS/ zahtijevaju od vlasti da priznaju pobjedu Vojislava Koštunice u prvom krugu predsjedničkih izbora.

    2001. - Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zakon o saradnji Srpske sa Haškim tribunalom.

    2001. - Haški tribunal otpečatio optužnicu protiv bivših oficira JNA - generala Pavla Strugara, viceadmirala Miodraga Jokića, viceadmirala Milana Zeca i kapetana Vladimira Kovačevića, koje terete za "zločine počinjene za vrijeme opsade Dubrovnika".

    2003. - Gregori Kopli, direktor Instituta za strategijske studije u Vašingtonu, iznio u javnosti dokaze o povezanosti Alije Izetbegovića sa Al kaidom.

    2006. - Amerikanci Endrju Fajer i Krejg Melo dobili Nobelovu nagradu za medicinu za rad na kontroli rada gena.

    2009. - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić predao u Briselu generalnom sekretaru NATO-a Andersu Fogu Rasmusenu aplikaciju BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO.

     
     
  4. Font Size
    #3
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 3. oktobar


    1226. - Umro italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Frančesko Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda. Porijeklom iz imućne trgovačke porodice, od 1205. godine je odlučio da živi u siromaštvu i stekao je mnoge sljedbenike koji su prihvatili zavjet odricanja.

    1796. - Predvođeni vladikom Petrom Prvim Petrovićem Njegošem, Crnogorci su na Krusima do nogu potukli Turke, a u bici je poginuo i skadarski paša Mahmut Bušatlija, koji je sa 23.000 vojnika pokušao da pokori Crnu Goru.

    1824. - Skupština Meksika usvojila ustav, prema kojem je ta država postala nezavisna.

    1835. - Rođen francuski kompozitor, pijanista, dirigent, orguljaš i muzički pisac Šarl Kamij Sen Sans, romantičar tipično francuskog duha, racionalne muzičke uglađene forme. Djela: opera "Samson i Dalila", tri simfonije, poema "Ples smrti", četiri simfonijske pjesme, pet klavirskih koncerata, tri koncerta za violinu, dva koncerta za violočelo, kompozicija za kamerni sastav "Karneval životinja", klavirski trio, dva gudačka kvarteta, svita za violončelo, oratorijum "Potop", balet "Brbljivica".

    1866. - Rat Austrije i Italije poslije sedam sedmica okončan Bečkim ugovorom, kojim je Italiji pripala provincija Veneto i grad Venecija.

    1888. - Rođen njemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935, koji je razotkrio ponovno naoružavanje Njemačke prije Drugog svjetskog rata. Prvi put je uhapšen 1931. i opet 1933. po dolasku nacista na vlast. Držao se izuzetno hrabro u koncentracionim logorima, a 1938. je umro od posljedica mučenja.

    1895. - Rođen ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin, koji je melodičnim i slikovitim stihovima poetizovao boemiju i skitnju i slutio oluje nad Rusijom i sopstveni udes skitnice i samoubice u 30. godini života. Konflikt epohe i pjesnikove lirske duše najviše je izražen u dramatičnim ciklusima "Kafanska Moskva" i "Povratak u zavičaj" i nizu pjesama nastalih 1924. i 1925. u kojima je najavljen pjesnikov tragičan kraj - samoubistvo u decembru 1925. Snažno je uticao na generacije pjesnika, ne samo ruskih. Ostala djela: zbrike pjesama "Zadušnice", "Ispovijest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovijetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov".

    1897. - Rođen francuski pisac Luj Aragon, najprije dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se poslije kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredijelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske je pristupio 1927, učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svjetskom ratu. Djela: zbirke pjesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sjećanja", "Elza", "Jad", "Vječni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedjelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovjek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".

    1906. - Radio-konferencija u Berlinu prihvatila SOS kao međunarodni signal za pomoć.

    1929. - Naziv Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promijenjen u Kraljevina Jugoslavija.

    1932. - Irak stekao nezavisnost i postao član Društva naroda poslije okončanja britanskog mandata.

    1952. - Velika Britanija na ostrvima Monte Belo pored sjeverozapadne obale Australije isprobala prvu atomsku bombu.

    1954. - Devet zapadnih zemalja odlučilo da Zapadnu Njemačku primi u NATO pakt i još čvršće je uključi u hladnoratovsko nadmetanje Zapada sa Istokom.

    1968. - Predsjednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren sa prijestola u vojnom udaru ljevičarske Nacionalne revolucionarne hunte koju je predvodio general Huan Velasko Alvarado.

    1977. - Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta. Bio je direktor drame i upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu, upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta i urednik više časopisa, iskazavši se kao zastupnik realizma i oštar polemičar. Dela: "Kritike", "Lica i maske", "Matoš - Dis - Ujević", "Pozorišne kritike", "Srpski realisti", "Ogledi i kritike", "U vihoru", "Branislav Nušić", "Portreti", "Senke i snovi", "Knjiga života", "Kuća smrti", "Hronika jednog doba".

    1981. - Poslije sedam mjeseci irski nacionalisti su u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili protestni štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kojeg je umrlo deset štrajkača.

    1990. - Ujedinjenjem dvije njemačke države, nastale poslije sloma Trećeg rajha u Drugom svjetskom ratu, prestala da postoji Njemačka Demokratska Republika.

    1991. - Predsjedništvo SFRJ prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocijenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni ustavom. Predstavnici secesionističkih republika Hrvatske i Slovenije već su se isključili iz rada Predsjedništva.

    1995. - Predsjednik Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije Kiro Gligorov ranjen, prilikom atentata, od eksplozije automobila bombe u centru Skoplja, a njegov vozač je poginuo.

    1997. - Japanski voz na magnetnim jastucima, koji se kretao je brzinom od 451 kilometar na čas, oborio svjetski rekord na eksperimentalnoj željezničkoj dionici zapadno od Tokija.

    2001. - Talibanski duhovni lider mula Mohamed Omar pozvao na džihad, svetu borbu protiv "krstaškog pohoda Zapada na Avganistan" i apelovao na bogate muslimane da finansijski pomognu odbranu ove zemlje.

    2006. - Amerikanci Džon Meter i Džordž Smut dobili Nobelovu nagradu za fiziku, za rad koji objašnjava ranu istoriju svemira.

    2006. - Američki predsjednik Džordž Buš potpisao uredbu kojom se Srbiji, Hrvatskoj i još 19 zemalja ukida zabrana vojne pomoći, koja je uvedena zbog nepotpisivanja sporazuma koji sprečava izručivanje američkih vojnika Međunarodnom krivičnom sudu.

    2007. - Predsjednik RS Milan Jelić sahranjen na Gradskom groblju u Modriči uz najviše državne i vjerske počasti.

    2008. - Pripadnici Federalne uprave policije uhapsili ratnog komandanta muslimanskih snaga u Srebrenici Nasera Orića zbog iznuđivanja više stotina hiljada maraka.

     
     
  5. Font Size
    #4
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 4. oktobar

    1669. - Umro holandski slikar Harmens fan Rajn Rembrant, jedan od najvećih u istoriji slikarstva, čije su slike prepoznatljive po dramatičoj igri svjetlosti i sjenki, dubini kolorita, psihološkoj pronicljivosti i humanim osjećanjima. Radio je sve vrste slikarstva i u svim se pokazao jednako veliki, a omiljeni su mu bili biblijski motivi, portreti i autoportreti. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i skoro 2.000 crteža, uključujući remek-djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa", "Hristos kao baštovan", "Dobri Samarićanin", "Hodočasnici u Emausu", "Suknari", "Vitsavej", "Jakov blagisilja unuke", "Venera i Kupidon", "Vjerenici", "Flora", "Danaja", "Starica", "Jevrejska nevjesta", "Porodiči portret", "Predio s vjetrenjačom", više od 60 autoportreta, portrete svoje žene Saskije van Ojlenburh, sina Tita, prijatelja Jana Siksa.

    1787. - Rođen francuski političar i istoričar Fransoa Pjer Gijom Gizo, šef diplomatije od 1840. do 1847. i premijer od 1847. do 1848. Oboren je s vlasti u Februarskoj revoluciji 1848. zajedno s kraljem Lujem Filipom. Djela "Istorija engleske revolucije", "Istorija civilizacije u Francuskoj".

    1830. - Belgija postala nezavisna država, odvojivši se od Holandije čiji je dio bila od 1815. godine.

    1853. - Objavom rata Rusiji Otomansko carstvo započelo Krimski rat, u kojem su mu se 1854. pridružile Francuska, Velika Britanija i Sardiniska kraljevina (Pijemont) i ruske snage su poražene 1856.

    1865. - Pruski kancelar Oto fon Bizmark i francuski car Šarl Luj Napoleon Treći Bonaparta postigli su u Bijaricu sporazum da Pruska preuzme vrhovno vođstvo u Njemačkoj, što se Francuskoj osvetilo. Bizmarkova agresivna politika je 1870. izazvala rat u kojem je Nepoleon Treći doživio težak poraz, a Pruska je djelimično i na ruševinama njegovog carstva uspostavila ujedinjenu njemačku imperiju.

    1870. - Parlament Francuske, tri dana poslije zarobljavanja cara Šarla Luja Napoleona Trećeg u bici kod Sedana u francusko-pruskom ratu, obnovio republiku i pod pritiskom masa odlučio da Francuska nastavi rat s Pruskom.

    1878. - Prva ambasada Kine otvorena u SAD kad je ambasador Čen Lan Pin predao akreditive američkom predsjedniku Raterfordu Birčardu Hejsu.

    1892. - Rođen austrijski državnik Engelbert Dolfus, kancelar od 1932. do 1934, koji se protivio ideji Adolfa Hitlera da Austriju pripoji nacističkoj Njemačkoj. Zbog upornog odupiranja Hitlerovoj namjeri, austrijski nacisti su ga ubili u Beču u julu 1934, ali je njihov puč tada ipak okončan neuspjehom.

    1895. - Rođen američki filmski glumac Džozef Frensis, poznat kao Baster Kiton, koji je uvijek glumio usamljenog čovjeka, predodređenog sudbinom da se bori protiv svih. Činio je to virtuozno, kamenog lica, dovodeći do savršenstva jedinstvo gesta, mimike i situacije. Pojavom zvučog filma publika mu je okrenula leđa, ali je ponovo postao popularan kad su njegovi nijemi filmovi ozvučeni. Filmovi: "General", "Naše gostoprimstvo", "Navigator", "Šerlok mlađi", "Snimatelj", "Bulevar sumraka", "Svjetla pozornice".

    1924. - Rođen američki glumac Čarls Karter, poznat kao Čarlton Heston, upamćen po ulogama u holivudskim pseudoistorijskim spektaklima i naučno-fantastičnim filmovima. Filmovi: "Deset zapovijesti", "Ben Hur" (nagrada "Oskar"), "Orkanski visovi", "Julije Cezar", "Agonija i ekstaza", "El Sid" (nagrada "Oskar"), "Major Dendi", "Planeta majmuna", "Zemljotres".

    1944. - Uoči oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu raspušten je koncentracioni logor na Banjici, nacističko mučilište i sabirni centar za strijeljanje i slanje na prisilni rad u Njemačku, koji su njemačke okupacione vlasti osnovale u junu 1941. Prema nepotpunim podacima, kroz logor je prošlo nešto više od 23.500 muškaraca, žena i djece, ali je na stratištu u Jajincima, gdje su logoraši odvođeni na strijeljanje, pronađeno 68.000 spaljenih i 1.400 nespaljenih leševa.

    1957. - SSSR lansirao u orbitu oko Zemlje prvi vještački satelit "Sputnjik 1", težak 83 kilograma, koji je letio po eliptičnoj putanji do visine 900 kilometara. Zapad, posebno SAD, bio je zapanjen, jer je satelit mogla da izbaci samo izuzetno snažna raketa, mnogo jača od svake kojom se eksperimentisalo u SAD. Ubrzo je uslijedilo oštro sovjetsko-američko nadmetanje u svemiru.

    1966. - Britanska afrička kolonija Basutolend stekla nezavisnost pod nazivom Lesoto.

    1970. - Pronađena mrtva američka pjevačica Dženis Džoplin, najpoznatija bijela pjevačica bluza šezdesetih godina 20. vijeka. Uzrok smrti bila je prekomijerna doza droge.

    1992. - Vlada Mozambika i pobunjenici potpisali mirovni sporazum, čime je okončan 16-godišnji građanski rat u toj afričkoj zemlji.

    1993. - Potpredsjednik Rusije Aleksandar Ruckoj i lideri parlamenta, raspuštenog odlukom ruskog predsjednika Borisa Jeljcina 21. septembra 1993, predali su se vojnicima lojalnim Jeljcinu poslije desetočasovnog tenkovskog napada na zgradu parlamenta i pogibije najmanje 300 ljudi.

    2000. - U sudu na Rijeci započet istražni postupak protiv Tihomira Oreškovića i četiri Gospićana koji su osumnjičeni za ratne zločine nad srpskim civilima na području Gospića 1991. godine.

    2000. - Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović potpisali su u Zagrebu Sporazum o socijalnom osiguranju između dvije zemlje.

    2001. - Rukovodstvo SRJ i Republike Srpske, koje su predvodili predsjednici Vojislav Koštunica i Mirko Šarović, u Beogradu su formirali Vijeće za saradnju.

    2001. - Ruski avion TU - 154, koji je iz Tel Aviva krenuo u rusku luku Novorosijsk, srušio se u Crno more, a svih 77 putnika i članova posade poginulo.

    2004. - Danas je Svjetski dan zaštite životinja. Opštom deklaracijom UN o zaštiti životinja proklamovanom 1977. zatraženo je poštovanje "za životinje kao što je poštovanje čovjeka za čovjeka" i zabrana svih zabava u kojima su životinje izložene maltretiranju i ubijanju.

    2004. - U Posebnom odjeljenju Okružnog suda za organizovani kriminal u Beogradu počelo suđenje pripadnicima "Zemunskog klana", koji su optuženi za 13 ubistava, dva teroristička napada i četiri otmice.

    2009. - U toku sukoba navijača fudbalskih klubova "Sarajevo" i "Široki Brijeg" u Širokom Brijegu poginuo Vedran Puljić /22/ iz Sarajeva.

     
     
  6. Font Size
    #5
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 5. oktobar

    1713. - Rođen francuski filozof i pisac Denis Didro, kritičar religioznog morala i nosilac prosvjetiteljske misli u predrevolucionarnoj Francuskoj, inspirator i glavni urednik velike francuske "Enciklopedije", koja je u 28 tomova objavljena od 1751. i 1772. Djela: "Pismo o slijepima na pouku onima koji vide", "Razgovor Dalambera i Didroa", "Misli o tumačenju prirode", "Dalamberov san", "Žak fatalista", "Ramoov sinovac", "Saloni".

    1796. - Pod pritiskom Francuske Španija objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara, poslije čega je Španija praktično ostala bez ratne mornarice.

    1857. - Srpski slikar Stevan Todorović, pionir fizičke kulture u Srbiji, otvorio je u Beogradu besplatnu školu za slikanje, pjevanje i gimnastiku. Školu je šef beogradske policije ubrzo zabranio s obrazloženjem: "Na tužbu roditelja da izvodite takvu igru u kojoj deca mogu slomiti noge i ruke zabranjuje Vam se rad", ali je ministar prosvjete, čiji je sin pohađao tu školu, stavio zabranu van snage.

    1864. - Rođen francuski hemičar i industrijalac Luj Limijer, pionir svjetske kinematografije, koji je sa bratom Ogistom napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumjela postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu /"Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike"/.

    1880. - Umro francuski kompozitor, porijekom njemački Jevrejin Žak Ofenbah, tvorac francuske operete. Kroz njegovu pristupačnu i vedru muziku zabavnog karaktera najčešće je provijavala satira društvenih odnosa u francuskom Drugom carstvu. Napisao je stotinjak opereta. Djela: operete "Lepa Jelena", "Orfej u paklu", "Plavobradi", "Pariski život", "Velika vojvotkinja od Žerostajna", opera "Hofmanove priče", putopis "Ofenbah u Americi", autobiografska studija.

    1908. - Njemački princ Ferdinand Koburg proglasio nezavisnost Bugarske od Otomanskog carstva, a sebe carem Ferdinandom Prvim.

    1910. - Portugalija poslije obaranja kralja Manuela Drugog proglašena republikom pod predsjednikom Žuakimom Teofilom Fernandešom Bragom.

    1912. - Potpisnice Balkanskog saveza - Srbija, Bugarska i Crna Gora - predale ultimativnu notu Turskoj, poslije čega je počeo Prvi balkanski rat.

    1915. - Snažnom artiljerijskom vatrom duž cijelog fronta na Dunavu, Savi i Drini u Prvom svjetskom ratu počela ofanziva Centralnih sila na Srbiju. Poslije mjesec dana žestokog otpora njemačke i austrougarske trupe su, uz pomoć Bugara koji su udarili sa leđa, okupirale Srbiju, a glavnina srpske vojske se povukla preko albanskih planina na grčko ostrvo Krf. Oporavljene srpske trupe su 1918. probile Solunski front, što je ubrzalo slom Centralnih sila.

    1938. - Predsjednik Čehoslovačke Eduard Beneš podnio ostavku zbog Minhenskog sporazuma - kojim su zapadni saveznici Velika Britanija i Francuska praktično predale njegovu zemlju nacističkoj Njemačkoj - i otišao u izbjeglištvo.

    1947. - U Varšavi - na osnovu odluke koju su rukovodstva komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije donijela sedam dana ranije - osnovan Informacioni biro tih partija /Informbiro ili Kominform/ sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbira "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti", ali su se stvarni ciljevi pokazali u sukobu komunističkih vođa Jugoslavije i SSSR od 1948. do 1955, koji je izazvala Moskva. Informbiro je raspušten 1956.

    1954. - Velika Britanija, SAD, Jugoslavija i Italija potpisale Londonski memorandum o tršćanskoj krizi, zaoštrenoj odlukom zapadnih sila da civilnu upravu u zoni "A" slobodne teritorije Trsta predaju Italiji. Jugoslaviji je pripala zona "B" i manji dio zone "A", a Italiji veći dio zone "A". Dvije susjedne zemlje su garantovale puna prava nacionalim manjinama, a vlada u Rimu je preuzela i obavezu da održava slobodnu luku u Trstu.

    1964. - U Zapadni Berlin kroz tajno iskopan tunel ispod Berlinskog zida pobjeglo 57 državljana Istočne Njemačke, što je bilo najveće masovno bjekstvo od gradnje zida 1961.

    1970. - Vršilac dužnosti predsjednika Egipta Anvar el Sadat sedmog dana poslije smrti Gamala Abdela Nasera zvanično postao šef države.

    1988. - Na plebiscitu koji je organizovao diktator Augusto Pinoče 53 odsto Čileanaca je glasalo protiv predloga da mu mandat bude produžen do 1997. Pinoče je prigrabio vlast vojnim udarom 1973, organizovanim uz pomoć SAD, kada je ubio predsjednika Salvadora Aljendea.

    1994. - Na dva zgarišta u Švajcarskoj pronađeno 48 tijela pripadnika sekte "Hram Sunca", koji su očito umrli u obredima masovnog samoubistva.

    1998. - Pravni komitet Predstavničkog doma Kongresa SAD odobrio otpočinjanje postupka o opozivu američkog predsjednika Bila Klintona. To je bila treća istraga u postupku impičmenta u američkoj istoriji protiv predsjednika SAD.

    2000. - Na demonstracijama u Beogradu srušena vlast Slobodana Miloševića. Ispred zgrade Skupštine Jugoslavije održan veliki protestni miting Demokratske opozicije Srbije /DOS/ zbog nepriznavanja izbornih rezultata. U demonstracijama zapaljena zgrada Skupštine SRJ.

    2004. - Vojnici Gardijske brigade Vojske SCG Dragan Jakovljević i Dražen Milovanović poginuli u kasarni u Topčideru pod nerazjašnjenim okolnostima.

    2006. - Ubijen lider Al kaide u Iraku Abu Ajub al Masri.

    2008. - U BiH održani lokalni izbori, na kojima je najbolji rezultat postigao SNSD.

    2011. - Njegova svetost patrijarh srpski Irinej uveden je u tron srpskih patrijarha u Pećkoj patrijaršiji na Kosovu i Metohiji, kao 45. poglavar Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

     
     
  7. Font Size
    #6
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 6. oktobar


    1014. - Umro je car Samuilo, koji je 976. digao ustanak protiv Romeje (Vizantija) i osnovao Makedonsko carstvo. Njegovo carstvo propalo je 1014, nakon teškog poraza od vizantijskog cara Vasilija II u bici kod Belasice. Prema predanju, umro je od srčanog udara kada je video svojih 14.000 vojnika koji su bili zarobljeni, a potom po naređenju vizantijskog cara Vasilija II oslepljeni i pušteni.

    1536. - Engleski verski reformator i prevodilac Biblije Vilijam Tindejl (William Tyndale) spaljen je na lomači kao jeretik, prema naređenju kralja Henrija VIII (Henry).

    1552. - Rođen je Mateo Riči (Matteo Richi), italijanski jezuita, prvi katolički misionar u Kini (1581), gde je tokom 30 godina uspešno upoznavao Kineze sa dostignućima zapadne civilizacije, a na Zapadu proširio oskudno poznavanje Kine.

    1767. - Rođen je haićanski državnik Henri Kristof (Christophe), doveden sa ostrva Grenade kao rob na Haiti, gde se krajem 18. veka priključio pobuni protiv Francuza. Godine 1807. postao je predsednik Haitija, a 1811. proglasio se kraljem.

    1846. - Rođen je američki inženjer Džordž Vestinghaus (George Westinghouse), pronalazač vazdušne kočnice za lokomotive i tramvaje, osnivač "Vestinghaus ilektrik korporejšn" (1886).

    1878. - Umro je srpski trgovac Ilija Milosavljević Kolarac, koji je svoju imovinu zaveštao za prosvećivanje naroda. Iz njegove zadužbine izdat je veliki broj knjiga i podignut Kolarčev narodni univerzitet u Beogradu.

    1883. - Putnički voz Orient Express na svom prvom putovanju, stigao je od Pariza do Istanbula za samo 78 sati. Prošao je i kroz Beograd.

    1887. - Rođen je francuski arhitekta i teoretičar švajcarskog porekla Šarl Eduar Žanre (Charles Edouard Jeanneret), poznat kao Le Korbizje (Corbusier), jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

    1903. - Rođen je irski fizičar Ernest Tomas Sinton Volton (Thomas, Walton), jedan od pionira nuklearne fizike, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1951. Sa Džonom Daglasom Kokroftom (John Douglas Cockcroft), sa kojim je podelio Nobelovu nagradu, razvio je 1929. prvi atomski akcelerator.

    1906. - Rodjena Dženet Gejnor (Janet Gaynor), dobitnica prvog dodeljenog Oskara.

    1908. - Austrougarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu što je izazvalo duboku krizu u odnosima evropskih sila. Da bi izbegle rat, vodeće evropske zemlje priznale su aneksiju u martu 1909. Pod pritiskom evropskih sila aneksiju je priznala i kraljevina Srbija.

    1914. - Rođen je norveški etnolog i istraživač Tor Hejerdal (Thor Heyedahl). Godine 1947. predvodio je šestočlanu ekspediciju koja je splavom "Kon-Tiki" preplovila oko 9.000 kilometara između Perua i pacifičkog ostrva Tuamotu blizu Tahitija, da bi dokazao da su drevni narodi mogli da plove iz Južne Amerike do polinežanskih ostrva.

    1915. - Napadom na Srbiju, Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svetski rat na strani Centralnih sila. Suočena istovremeno sa nemačko-austrougarskom ofanzivom na severu, srpska vojska je bila prisiljena da se povuče na Kosovo, a potom preko Albanije do Jadranskog mora odakle su je savezničke snage prebacile na ostrvo Krf.

    1927. - Premijerom filma "Pevač džeza" u Njujorku, sa tada vrlo popularnim pevačem Alom Džonsonom (Jonson) u glavnoj ulozi, počela je era zvučnog filma.

    1930. - Rođen je sirijski državnik i general Hafez al Asad (Assad), koji je na vlast došao u novembru 1970. udarom vojnog krila Arapske socijalističke partije BAAS. Predsednik Sirije bio je od 1971. do juna 2000. kada je umro u svom kabinetu.

    1958. - Američka nuklearna podmornica "Sivulf" izronila je na površinu kod obale Nove Engleske nakon dva meseca provedena u morskim dubinama, što je bio svetski rekord u ostajanju pod morem.

    1972. - Više od 200 ljudi je poginulo i više od hiljadu povređeno u železničkoj nesreći kod meksičkog grada Saltiljo.

    1973. - Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni počeo je četvrti vojni sukob Izraela i Arapa, okončan 22. oktobra rezolucijom Saveta bezbednosti UN o prekidu vatre.

    1976. - Vojna hunta je u Tajlandu srušila vladu Senija Pramođa (Pramoj), a vojska je na univerzitetu u Bangkoku masakrirala veliki broj studenata levičara.

    1981. - Izvršen atentat na egipatskog predsednika Anvara El Sadata (Anwar el Sadat) u Kairu.

    1988. - Pod pritiskom demonstracija, tokom kojih je Slobodan Milošević učvršćivao svoju vlast u Srbiji, rukovodstvo Vojvodine podnelo je ostavke. Tokom protesta, demonstranti su na funkcionere koji su pokušali da im se obrate, bacali jogurt, zbog čega je ovaj događaj kasnije popularno nazvan "jogurt revolucija".

    1989. - Umrla je američka filmska glumica Bet Dejvis (Bette Davis), dobitnica dva Oskara za filmove "Opasna" i "Džezabel", a proslavila se i filmovima "Sve o Evi", "Male lisice" , "Šta se dogodilo sa Bebi Džejn".

    1990. - Umrla je prva žena-ratni pilot u Jugoslaviji Marija Draženović-Đorđević koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. Letački ispit je položila 1939. kada je imala 15 godina.

    1991. - Indonežanski vojni avion udario je u Džakarti u zgradu vlade, poginule su 102 osobe, a ranjeno više od 5.000.

    1998. - Pod pritiskom međunarodne zajednice i pretnjama vazduhoplovnim napadom NATO-a, počelo je povlačenje srpskih snaga bezbednosti sa Kosova prema centralnoj Srbiji.

    2002. - Premijer Belgije Gaj Verhoštat (Guy Verhofstadt) uputio je prvo zvanično izvinjenje za deportovanje desetine hiljada Jevreja u koncentracione logore u nacističkoj Nemačkoj, koje su činili lokalni zvaničnici.

     
     
  8. Font Size
    #7
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 7. oktobar


    1571. - Španska i mletačka mornarica kod Lepanta u jugozapadnoj Grčkoj potukle tursku flotu. U bici poslije koje Otomansko carstvo nikad nije bilo velika pomorska sila najmanje 25.000 Turaka je poginulo, a potopljeno je 80 turskih brodova.

    1813. - Padom Beograda u turske ruke ugušen Prvi srpski ustanak i Turci su uspostavili upravni aparat i organizaciju kakva je postojala prije izbijanja ustanka 1804. To je uključivalo sve ranije namete, ali i pojačanu represiju, što je 1815. izazvalo Drugi srpski ustanak, poslije kojeg su Turci ubrzano gubili pozicije u Srbiji.

    1849. - Umro američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu duboka sjeta i tuga i zvučnost i muzikalnost katkad čudesno onomatopejskih stihova. Tvorac je kratke pripovijetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča. Djela: poezija "Gavran", "Anabel Li", "Pobjednik crv", "Zvona", "Pjesme"; proza "Crna mačka", "Priče tajanstva i mašte", "Avanture Gordona Pima", "Filozofija kompozicije".

    1860. - Otomansko carstvo beratom priznalo Mihaila Obrenovića za kneza Srbije.

    1885. - Rođen danski stručnjak za atomsku fiziku Nils Henrik David Bor, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922, koji je postavio teoriju strukture atoma, objasnio svjetlosne spektre atoma vodonika i u Drugom svjetskom ratu učestvovao u SAD u istraživanjima koja su prethodila izradi atomske bombe. Njegovim imenom nazvani su mnogi pojmovi u atomskoj fizici - "Borove orbite", "Borova teorija", "Borovi uslovi frekvencije", "Borov princip komplementarnosti", "Borov magneton".

    1914. - Rođen srpski pisac Mihailo Lalić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. U Drugom svjetskom ratu je interniran u Grčku, ali je prebjegao grčkim partizanima i bio politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Djela: romani "Svadba", "Zlo proljeće", "Lelejska gora", "Hajka", "Raskid", "Pramen tame", "Zatočenici", "Ratna sreća", "Dokle gora zazeleni", "Gledajući dolje na drumove", pripovijetke "Na mjesečini", "Izvidnica", "Prvi snijeg", "Gosti", "Posljednje brdo".

    1919. - Osnovana holandska avionska kompanija KLM, najstariji postojeći vazdušni prevoznik u svijetu.

    1931. - Rođen južnoafrički nadbiskup Dezmond Tutu, borac protiv aparthejda, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1984. On je prvi crnac koji je postao duhovni vođa anglikanaca u Južnoj Africi.

    1935. - Društvo naroda označilo fašističku Italiju kao agresora u Abisiniji (Etiopija).

    1940. - Nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu okupirala Rumuniju i dokopala se strateški važnih naftnih polja.

    1949. - Proglašena Njemačka Demokratska Republika s predsjednikom Vilhelmom Pikom i premijerom Otom Grotevolom, čime je Njemačka podijeljena na dvije države. Tome je prethodilo proglašenje Savezne Republike Njemačke 21. septembra 1949.

    1953. - Umrla srpska spisateljica i klasični filolog Anica Savić-Rebac, profesor Univerziteta u Beogradu. Djela: "Problemi antičke estetike", "Antička demokratija i socijalni problemi", "Problemi predplatonske erotologije", prevod i komentar spjeva Tita Lukrecija Kara "O prirodi stvari", mnoštvo prevoda na engleski (naročito Petra Drugog Petrovića Njegoša), njemački, francuski i italijanski jezik.

    1959. - Sovjetski vasionski brod "Luna 3" prvi fotografisao tamnu stranu Mjeseca.

    1959. - Umro američki operski pjevač i filmski glumac italijanskog porijekla Mario Lanca, koji je ostvario niz nezaboravnih operskih uloga. Snimao je i filmove, uključujući film "Veliki Karuzo".

    1981. - Potpredsjednik Egipta Hosni Mubarak postao vršilac dužnosti šefa države dan pošto su islamski teroristi ubili egipatskog predsjednika Anvara el Sadata.

    1985. - Palestinski teroristi u Mediteranu oteli italijanski putnički brod "Akile Lauro" sa oko 440 ljudi i zaprijetili da će ga eksplozijom uništiti ukoliko Izrael ne oslobodi iz zatvora 50 Palestinaca.

    1989. - Kongres Mađarske socijalističke radničke partije ukinuo partiju koja je vladala 33 godine i umjesto nje formirao Socijalističku partiju Mađarske.

    1992. - Savjet bezbjednosti UN osnovao Komisiju za ispitivanje ratnih zločina u prethodnoj Jugoslaviji.

    1996. - Švajcarac Rolf Cinkernagel i Ausralijanac Peter Doerti dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu. Ovo visoko priznanje dr Cinkernagel i dr Doerti su dobili za otkriće načina na koji imuloški sistem prepoznaje virus zaražene ćelije.

    2000. - Predsjednik SR Jugoslavije Vojislav Koštunica na zajedničkoj sjednici oba vijeća Savezne skupštine položio je zakletvu kao novi šef jugoslovenske države.

    2004. - Nobelova nagrada za književnost 2004. godine dodijeljena Austrijanki Elfridi Jelinek.

    2006. - Manastir Žiča obilježio osam vijekova postojanja.

     
     
  9. Font Size
    #8
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 8. oktobar


    1469. - Kraljica Isabela od Kastilje udala se za aragonskog kralja Fernanda Drugog, čime su pod jednom krunom ujedinjene gotovo sve španske hrišćanske zemlje.

    1685. - Francuski kralj Luj Šesnaesti poništio Nantski edikt, lišivši hugenote (protestante) svih vjerskih i građanskih sloboda koje im je 1598. garantovao kralj Anri Četvrti.

    1692. - Postavljen kamen temeljac Petrovaradinske tvrđave kod Novog Sada, na ruševima srednjovjekovne tvrđave na uzvišenju 40 metara iznad Dunava. Nova tvrđava se sastojala od Gornjeg i Donjeg grada, imala je visoke bedeme i bila je okružena šančevima u koje je puštana voda.

    1697. - Rođen italijanski slikar Đovani Antonio Kanal, poznat kao Kanaleto, jedan od najboljih pejzažista 18. vijeka, majstor dočaravanja atmosfere i vedrog prozračnog kolorita. Najviše je slikao Veneciju, njene kanale i palate.

    1842. - Rođen srpski političar, ekonomista, diplomata, istoričar i pisac Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije, utemeljivač Narodne banke Srbije, profesor ekonomije na Velikoj školi u Beogradu. Poslije završenog Liceja u Beogradu studirao je političko-ekonomske nauke u Minhenu, Lajpcigu, Cirihu i Beču. Između 1873. i 1889. bio je više puta ministar inostranih poslova i ministar finansija. Kao šef srpske diplomatije potpisao je s Austro-Ugarskom 1881. Tajnu konvenciju, a kao ministar finansija je uveo dinar kao novčanu jedinicu Srbije i metarski sistem mjera. Odlučujuće je doprinio izgradnji željeznica u Srbiji i njenom uključivanju u svjetske finansijske tokove. Prvi je u Srbiji počeo da sistematski izučava privrednu istoriju. Mnogo je prevodio s engleskog, uključujući "Istoriju civilizacije u Engleskoj" Henrija Tomasa Bakla. Poslije pada dinastije Obrenović 1903. je napustio Srbiju i otišao u London, gdje je živio do smrti 1932. Djela: "Izvod iz političke ekonomije", "Nauka o državnom gazdinstvu ili nauka o financiji", "Istorija trgovine", "Financije srpskog kraljevstva", "Ikonija, vezirova majka", "Rajko od Rasine", "Knez Gradoje od Orlova grada", "Đurađ Branković", "Uspomene balkanskog diplomate".

    1856. - Rođen srpski geolog i političar Jovan Žujović, geolog svjetskog glasa, utemeljivač geološke nauke u Srbiji, predsjednik Srpske kraljevske akademije, profesor Beogradskog univerziteta, član mnogih inostranih društava i akademija. Osnovao je Srpsko geološko društvo, Mineraloško-geološki zavod i časopis "Geološki anali Balkanskog poluostrva". Autor je mnogih radova iz svih oblasti geologije i prve geološke karte Srbije i Jugoslavije. Bio je ministar prosvjete i spoljnih poslova Srbije i jedan od osnivača Republikanske demokratske stranke. U politiku je ušao pod uticajem Živojina Žujovića i Svetozara Markovića. Djela: "Geologija Srbije 1 i 2", "Topografska i petrografska geologija", "Opšta geologija".

    1860. - Britanske trupe spalile do temelja Juanmingjuan, ljetnju carsku palatu u Pekingu.

    1865. - Umro engleski državnik Henri Džon Templ, poznat kao lord Palmerston, dvaput premijer između 1855. i 1865. Organizovao je "Opijumski rat" protiv Kine i Krimski rat protiv Rusije i bio je inicijator gušenja antikolonijalnih ustanaka u Indiji i Kini.

    1867. - SAD formalno preuzele suverenitet nad Aljaskom, koju su 30. marta 1867. kupile od Rusije za samo 7,2 miliona dolara.

    1893. - Umro francuski kompozitor Šarl Guno, s Kamijem Sen Sansom glavni predstavnik klasicizma u francuskoj muzici 19. vijeka. Operama "Romeo i Julija" i "Faust" suprotstavio se italijanskom operskom stilu. Popularna je njegova obrada prvog klavirskog preludijuma Johana Sebastijana Baha, a solo pjesmama je uticao na kasnije francuske kompozitore.

    1910. - Rođen srpski kompozitor, dirigent i muzikolog Vojislav Vučković, koji je u Pragu završio Konzervatorijum i Majstorsku školu, gdje je i doktorirao. U Beogradu je bio profesor Muzičke škole "Stanković", dirigent Beogradske filharmonije i saradnik više listova i časopisa. Između dva svjetska rata je učestvovao u radničkom pokretu, organizovao studentske i radničke horove, bavio se muzičkom kritikom. Uhapšen je zbog provale specijalne policije u okupiranom Beogradu i strijeljan 1942. Djela: simfonijske poeme "Ozareni put", "Burevesnik", "Herojski oratorijum", balet "Čovjek koji je ukrao sunce".

    1919. - Rođen kanadski državnik Pjer Eliot Trudo, premijer od 1968. do 1979. i od 1980. do 1984.

    1922. - Osnovana Britanska radio-kompanija Bi-Bi-Si.

    1925. - Rođena grčka glumica Melina Merkuri, veoma angažovana šezdesetih godina 20. vijeka u borbi protiv vojne hunte, potom ministar kulture u vladi grčkih socijalista. Filmovi: "Stela", "Onaj koji mora da umre", "Ciganin i džentlmen", "Nikad nedjeljom", "Fedra", "Pobjednici", "Jednom nije dovoljno", "Maja i Brenda", "Lizistrata", "Slatka ptica mladosti", autobiografija "Ja sam rođena Grkinja".

    1931. - Umro američki pronalazač Tomas Alva Edison, koji je zadužio svijet mnogim pronalascima, poput sijalice s ugljenim vlaknom, fonografa (gramofon), mikrofona, fonometra. Usavršio je i telegraf i akumulator, znatno poboljšao dinamo-mašinu, pronašao kinetoskop i prvi primijenio celuloidnu filmsku traku od 35 milimetara. Sagradio je prvi filmski atelje u svijetu. Registrovao je više od hiljadu pronalazaka, a savremenici su ga smatrali "prvim dobrotvorom čovječanstva".

    1967. - Sovjetski vasionski brod "Venera 4" ušao u atmosferu Venere i emitovao je podatke na Zemlju dok nije izgubio kontakt 27 kilometara iznad površine Venere.

    1982. - Umro francuski državnik Pjer Mandes Frans, vođa lijevog krila Radikalsocijalističke partije, koji je, pošto je 1954. postao premijer, okončao francusku vojnu intervenciju u Indokini. Vlast je izgubio 1955. zbog privrednih problema i pobune u Alžiru. U Drugom svjetskom ratu se borio u Pokretu otpora do 1942, poslije čega se prebacio u London i učestvovao u vazduhoplovnim akcijama saveznika u sastavu bombarderske grupe "Loren".

    1989. - Generalni sekretar Jedinstvene socijalističke partije Njemačke Erih Honeker odmah poslije posjete Berlinu sovjetskog lidera Mihaila Sergejeviča Gorbačova podnio ostavku zbog "zdravstvenih razloga", a za novog šefa partije je izabran Egon Krenc.

    1991. - Televizija Beograd počela da emituje program preko satelita.

    1993. - Snajperisti iz pravca Sarajeva ubili u Rajlovcu jednog, a na Grbavici ranili dva srpska civila.

    1998. - Najmanje 700 ljudi poginulo prilikom eksplozije naftovoda na jugu Nigerije.

    1998. - U požaru na najvećem naftovodu u Kolumbiji, izazvanom bombaškim napadom ljevičarskih gerilaca, poginulo je 62 ljudi.

    1998. - Tajvanski izaslanik Ku Čen Fu, na kraju šestodnevne posjete Kini, razgovarao s kineskim predsjednikom Đangom Ceminom, što je bio prvi susret na najvišem nivou dviju strana od 1949. godine.

    2001. - Direktor FBI Robert Miler raspisao nagradu od milion dolara za svaku informaciju koja vodi hapšenju odgovornih za slanje poštom bakterije antraksa.

    2007. - Mario Kapeči, Martin Evans i Oliver Smitis dobili Nobelovu nagradu za medicinu za istraživanje o matičnim će.lijama

     
     
  10. Font Size
    #9
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 9. oktobar


    1757. - Rođen francuski kralj Šarl Deseti, koji je na prijesto stupio 1824, ali je oboren 1830. godine u Julskoj revoluciji, poslije pokušaja da obnovi apsolutnu monarhiju. Njegov brat kralj Luj Šesnaesti pogubljen je 1793. u Francuskoj revoluciji.

    1789. - Austrijski feldmaršal Gideon Ernst Laudon preoteo Beograd od Turaka.

    1806. - Pruska objavila rat Francuskoj, u kojem je poražena i izgubila krajeve zapadno od Labe i poljske zemlje.

    1831. - Ubijen prvi predsjednik Grčke Joanis Kapodistrijas, jedan od vođa borbe za nezavisnost od Otomanskog carstva. U službu ruskog cara stupio je 1809. i bio je predstavnik Rusije na Bečkom kongresu i šef ruske diplomatije od 1815. do 1822. Po povratku u Grčku učestvovao je u borbama za oslobođenje, ali je ličnom diktaturom, pošto je 1827. došao na vlast, izazvao pobune i ubijen u atentatu.

    1854. - Rođen srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, čije je najveće otkriće - samoindukcioni kalemovi /"Pupinovi kalemovi"/ - omogućilo prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu. Iz rodnog Idvora u Banatu 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je kasnije bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera. Prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka bio je električni rezonator pomoću kojeg provodnik omogućava istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama. Otkrio je i sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerziteski udžbenik termodinamike. Za naučni rad 1920. dobio je Edisonovu medalju, a za autobiografsku knjigu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. Pulicerovu nagradu. Njegovo ime nose laboratorije za fiziku Kolumbija univerziteta.

    1857. - Rođen srpski pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski pisac sa veoma živim osjećanjem za scenu. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Maškerate ispod kuplja".

    1892. - Rođen Ivo Andrić, jedini jugoslovenski dobitnik Nobelove nagrade za književnost /1961/, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, briljantan stilista. Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. s tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata je bio ambasador Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme /"Ex ponto", "Nemiri", "Lirika"/. Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu. Djela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" /nedovršen/, zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci ", "Sveske".

    1906. - Rođen senegalski državnik, filozof i pisac Leopold Sedar Sengor, član Francuske akademije, predsjednik Senegala od 1960. do 1980. Djela: "Nova antologija crnačke i malgaške poezije", "Sloboda jedan: crnaštvo i humanizam", "Sloboda dva: nacija i afrički put u socijalizam", "Temelji afrikanstva ili crnaštvo i arabizam", "Crnaštvo i germanizam", zbirke pjesama "Pjesme sjenke", "Crne hostije", "Pjesme za Naet", "Etiopike", "Nokturna", "Elegije", "Poezija akcije", "Pjesme" /tri toma/.

    1908. - Rođen francuski filmski režiser i glumac ruskog porijekla Žak Tatiščev, poznat kao Žak Tati, poetični satiričar. Filmovi /režija i gluma/: "Praznični dan", "Odmor gospodina Iloa", "Moj ujak" /nagrada "Oskar"/, "Saobraćajna gužva".

    1915. - Njemačke i austrougarske trupe - poslije ogorčenog otpora brojčano slabije srpske vojske, neuporedivo slabije opremljene, posebno artiljerijom - okupirale Beograd u Prvom svjetskom ratu.

    1934. - Ubijen jugoslovenski kralj Aleksandar Prvi Karađorđević, "kralj Ujedinitelj", prva žrtva fašizma, kome je - u planovima za razbijanje Jugoslavije - smetala njegova jaka ličnost. Atentat u Marseju, u kojem je ubijen i šef francuske diplomatije Žan Luj Bartu, organizovale su ustaše i italijanski fašisti, a pasoš nađen kod ubice izdat je u Zagrebu na ime Petra Kelemana. Aleksandar Prvi Karađorđević školovao se u Švajcarskoj, Rusiji i na francuskoj vojnoj akademiji "Sen-Sir", govorio je tečno francuski i ruski jezik. Postao je prestolonasljednik 1909. umjesto starijeg brata Đorđa, a od 1914. kao regent vladao je Srbijom u ime bolesnog oca kralja Petra Prvog. Bio je na čelu Vrhovne komande srpske vojske u pobjedonosnim ratovima od 1912. do 1918. u kojima je ispoljio izuzetnu hrabrost. Postao je kralj Srba, Hrvata i Slovenaca 6. novembra 1921.

    1940. - Rođen engleski muzičar Džon Lenon, autor većine pjesama pop grupe "Bitlsi".

    1958. - Umro rimski papa Pije Dvanaesti, prvosveštenik rimokatoličke crkve od 1939. godine, pristalica italijanskih fašista i njemačkih nacista, koji je u Drugom svjetskom ratu zatvarao oči pred genocidom nad Jevrejima. Snažno je podržavao hrvatske ustaše i saučesnika u ratnim zločinima kardinala Alojzija Stepinca, a pred kraj rata i neposredno poslije rata blagonaklono je posmatrao funkcionisanje "pacovskog kanala" sa sjedištem u Vatikanu, mreže pomoću koje je organizovano prebacivanje u sigurnost hrvatskih ratnih zločinaca.

    1962. - Afrička država Uganda postala nezavisna poslije skoro 70 godina britanske kolonijalne uprave.

    1963. - Više od 2.000 ljudi poginulo poslije pucanja oko 300 metara visoke brane "Vajont" kod Beluna u sjeveroistočnoj Italiji.

    1967. - Ubijen argentinski revolucionar Ernesto Če Gevara, koji je postao simbol revolucije u Južnoj Americi, ali i širom svijeta, naročito među mladima. Diplomirao je medicinu u Buenos Airesu 1953, potom je otišao u Gvatemalu, pa u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Kastra, s čijom ekspedicijom se 1956. iskrcao na Kubu. Poslije pobjede revolucije 1959. postao je 1961. ministar privrede, a Kubu je napustio 1965. s namjerom da u Boliviji - gdje je ubijen - povede ustanak za oslobođenje Južne Amerike od dominacije SAD i domaće oligarhije. Djela: "Uspomene na kubansku revoluciju", "Dnevnik iz Bolivije".

    1968. - Umro francuski književnik Andre Moroa, koji je pisao romane, eseje i romansirane biografije. Djela: romani "Podneblja", "Porodični krug", biografije "Bajron", "Dizraeli", "Viktor Igo", "Lelija ili život Žorž Sand", "Balzakov život".

    1975. - Nobelova nagrada za mir dodijeljena ruskom fizičaru i disidentu Andreju Dmitrijeviču Saharovu, zbog "neustrašivih napora za mir u svijetu", kako je obrazložio Norveški komitet za dodjelu nagrade.

    1983. - Od eksplozije bombe u glavnom gradu Burme - Rangunu, zbog čega je Južna Koreja optužila sjevernokorejske agente - ubijeno je 18 južnokorejskih funkcionera, uključujući četiri ključna ministra, među kojima i šef diplomatije Li Bum Suk.

    1991. - Hrvatske snage su na putu Petrinja - Glina iz zasjede pucale na propisno obilježeno vozilo i ubile četiri člana ekipe TV Beograd - Zorana Amidžića, Boru Petrovića, Dejana Milićevića i Sretana Ilića.

    1997. - Više od 200 ljudi poginulo kad je uragan "Paulina" pogodio meksičko ljetovalište Akapulko.

    2000. - Jugoslovenski premijer Momir Bulatović podnio je ostavku, čime je prestao mandat cijeloj Saveznoj vladi, a Vlajko Stoiljković podnio ostavku na funkciju ministra unutrašnjih poslova Srbije.

    2001. - Dvojicu Bošnjaka - Hazima Delića i Esada Landžu i Hrvata Zdravka Mucića, optužene za zločine nad Srbima u logoru Čelebić, Haški tribunal osudio na ukupno 42 godine zatvora.

    2001. - U SAD registrovani prvi slučajevi antraksa /crni prišt/. Zbog sumnji da je riječ o bioterorizmu, federalni biro /FBI/ preuzeo istragu o ovoj smrtonosnoj bolesti.

    2004. - Održani prvi predsjednički izbori u Avganistanu.

    2007. - Sjeverna Koreja izvršila prvu nuklearnu probu u svojoj istoriji, što je međunarodna zajednica oštro osudila.

     
     
  11. Font Size
    #10
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    2.358
    Hvala Thanks Given 
    5
    Hvala Thanks Received 
    384
    Thanked in
    309 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Oktobru

    Dogodilo se na dan 10. oktobar


    1684. - Rođen francuski slikar Žan Antoan Vato, tipičan predstavnik rokokoa, čije je slikarstvo delikatnog kolorita i osjetljivog crteža uglavnom posvećeno temama iz društvenog života aristokratije.

    1813. - Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Verdi, uz Riharda Vagnera najistaknutiji romantičarski operski stvaralac 19. vijeka. Njegove prve opere izražavaju slobodarske nacionalne ideje pokreta rizorđimento, a kasnija djela su vrhunac italijanskog romantizma - spoj tradicionalne melodioznosti i psihološke karakterizacije ličnosti, uz izvanredno usaglašeni tekst i muziku. Djela: opere "Nabuko", "Travijata", "Trubadur", "Rigoleto", "Bal pod maskama", "Moć sudbine", "Don Karlos", "Aida", "Otelo", "Falstaf".

    1837. - Umro francuski ekonomista Šarl Furije, socijalista-utopista koji je smatrao da je kapitalizam "asocijalan", jer su u njemu pojedinci u stalnom ratu jedni protiv drugih. U takvoj ekonomiji "arhitekta mašta o požarima... a staklar o gradu koji bi porazbijao sva stakla". Ekonomsko-društveni razvoj je razvrstao u tri perioda: predindustrijski, "rasparčanu, neprijatnu industriju" u kapitalizmu i društvenu, privlačnu industriju. Smatrao je da se društvo može preobraziti u harmoniju pomoću eksperimentalnih zajednica /falange/ u kojima ljudska individualnost dostiže vrhunac, što doprinosi opštoj harmoniji. Djela: "Novi industrijski i društveni svijet", "Teorija četiri pokreta", "Sabrana djela" /šest knjiga, posthumno/.

    1861. - Rođen norveški polarni istraživač, diplomata i humanista Fritjof Nansen, profesor okeanografije na Univerzitetu u Oslu, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Istraživao je od 1893. do 1896. Grenland i Sjeverni ledeni okean ploveći na brodu "Fram", koji je konzerviran i čuva se u blizini Osla. Poslije Prvog svjetskog rata bavio se zaštitom ratnih zarobljenika i nacionalnih manjina. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika i doprinio potpisivanju Ženevskog protokola o izbjeglicama. Jedna vrsta emigrantskog pasoša, nazvana "Nansenov pasoš", i sada je u upotrebi za raseljena lica kao potvrda identiteta.

    1888. - Rođen ruski revolucionar Nikolaj Ivanovič Buharin, profesor političke ekonomije Univerziteta u Moskvi, koji se boljševicima priključio 1906, poslije Oktobarske revolucije 1917. jedan od vodećih ideologa vladajuće Boljševičke partije. Kao predsjednik Kominterne 1928. i 1929. se protivio potpunoj kolektivizaciji, jer je smatrao da je za ekonomiju zemlje štetno ukidanje privatnih posjeda na selu. Takođe se suprotstavljao metodama obračuna sovjetskog diktatora Josifa Visarionoviča Džugašvilija /Staljina/ sa starim boljševicima. U vrijeme najžešćih staljinističkih čistki, na montiranom sudskom procesu, 1938. je osuđen na smrt pod izmišljenom optužbom za špijunažu kao "pripadnik trockističko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra" strijeljan u martu 1938. Djela: "Politička ekonomija rentijera", "Imperijalizam i svjetska privreda", "Ekonomika prelaznog perioda", "Teorija istorijskog materijalizma".

    1901. - Rođen švajcarski skulptor i slikar italijanskog porijekla Alberto Đakometi, čije je obimno, raznovrsno i osobeno djelo izraz gotovo svih dominantnih strujanja umjetnosti 20. vijeka. U ranom periodu je stvarao pod uticajem kubizma i nadrealizma, kasnije se bavio prostornim konstrukcijama, a pozna djela oličavaju tragičan egzistencijalistički humanizam.

    1911. - Kineski vođa Sun Jat Sen je u Vučangu proglasio republiku i otpočeo revoluciju u kojoj je oborena dinastija Manču.

    1913. - Završena izgradnja Panamskog kanala, dugog 81,6 kilometara, kojim su spojeni Atlantski i Tihi okean, ali su brodovi počeli da ga koriste tek 15. avgusta 1914.

    1917. - Zbog torpedovanja brazilskih brodova Brazil je u Prvom svjetskom ratu objavio rat Njemačkoj.

    1918. - Prva srpska armija počela operacije za oslobađanje Niša u Prvom svjetskom ratu. Srpska vojska je pod komandom vojvode Petra Bojovića u munjevitom napadu oslobodila Niš.

    1943. - Generalisimus Čang Kaj Šek položio zakletvu kao predsjednik Kine.

    1954. - Vijetnamski lider Ho Ši Min ušao u glavni grad Vijetnama Hanoj, koji su dva dana ranije napustile francuske kolonijalne trupe.

    1964. - U Tokiju otvorene Olimpijske igre, prve u Aziji.

    1970. - Umro francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom Njemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u Njemačku.

    1973. - Potpredsjedenik SAD Spiro Egnju morao da podnese ostavku zbog optužbi za izbjegavanje plaćanja poreza.

    1980. - U Alžiru u zemljotresu poginulo 2.590 ljudi, a oko 330.000 stanovnika grada El Asnam je ostalo bez krova nad glavom.

    1982. - SAD nametnule sankcije Poljskoj zbog odluke poljske vlade da zabrani sindikat "Solidarnost".

    1985. - Umro američki filmski glumac i režiser Orson Vels, čiji je već prvi film "Građanin Kejn" - djelo virtuozne izražajne snage i originalnosti, tehničkih novina i novog načina montaže - jedan od najboljih u istoriji kinematografije. Izgradio je osoben stil i svako njegovo djelo nosi pečat snažne i originalne ličnosti. Dobio je 1971. godine nagradu "Oskar" za životno djelo. Ostali filmovi: režija i gluma - "Veličanstveni Ambersonovi", "Dama iz Šangaja", "Magbet", "Otelo", "Zrno zla", "Gospodin Arkaden", "Proces", "Ponoćna zvona", "Istine i laži", gluma - "Sirotica iz Lovuda", "Treći čovjek", "Hotel `Internacional`".

    1985. - Umro američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu "Kralj i ja", za koji je nagrađen "Oskarom", a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: "Deset Božijih zapovijesti", "Anastasija", "Braća Karamazovi", "Solomon i Saba", "Sedmorica veličanstvenih", "Taras Buljba", "Zapadni svijet".

    1990. - SSSR i Njemačka potpisali ugovor o povlačenju sovjetskih vojnika iz Njemačke do kraja 1994. U to vrijeme u Njemačkoj je bilo 380.000 sovjetskih vojnika i 220.000 članova njihovih porodica.

    1991. - Skupština Srbije odlučila da republička zastava bude trobojka, bez zvijezde petokrake.

    1993. - Socijalista Andreas Papandreu dobio izbore i vratio se na vlast u Grčkoj.

    1995. - Izrael, u skladu s mirovnim sporazumom s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom, počeo povlačenje sa Zapadne obale i oslobodio iz zatvora oko 300 Palestinaca.

    1997. - Pad aviona DC-9 argentinske kompanije ALA u Urugvaju nije preživio niko od 74 putnika i članova posade.

    2000. - Predsjednici Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Rusije i Tadžikstana potpisali su u Astani glavnom gradu Kazahstana, sporazum o stvaranju Evroazijske ekonomske zajednice koji podrazumijeva integraciju ekonomije pet bivših sovjetskih republika.

    2001. - Bijela kuća objavila "crnu listu" najtraženijih terorista - na spisku su 22 imena, a na vrhu su Osama bin Laden i dvojica njegovih najbližih saradnika - Ajman al-Zavahir i Mohamed Atef.

    2003. - Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte izvijestila Savjet bezbjednosti UN da nije zadovoljna saradnjom Hrvatske, SCG, RS i Hrvata u BiH sa Hagom i istakla da će Haški sud završiti rad u predviđenom roku samo ako države, nastale na teritoriji bivše Jugoslavije, uhapse najtraženije osumnjičene za ratne zločine i isporuče Tribunalu.

    2004. - U Litvaniji održani prvi parlamentarni izbori otkada je ta baltička zemlja ušla u EU i u NATO.

    2004. - Američki glumac Kristofer Riv, poznat po filmskoj ulozi strip junaka Supermena, umro u 52. godini.

     
     
Strana 1 od 4 123 ... PoslednjaPoslednja

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta