Korijander

[Samo registrovani korisnici mogu videti linkove. ]

Korijander je jednogodišnja zeljasta biljka. Smatra se da je korijander uveden u proizvodnju u 16. veku, ali to je biljka koja se spominje već u Bibliji. Koristi se plod biljke, koji sadrži etarsko ili eterično ulje. Ređe su u upotrebi listovi, stabljika i koren, pri čemu listovi mogu ispuštati neugodan miris. Korijander se upotrebljava u industriji likera, peciva i suvomesnatih proizvoda, a najveću primenu pronalazi u proizvodnji eteričnog ulja za kozmetičku industriju.

Morfološke osobine korijandera
Stabljika korijandera je uspravna i prema vrhu razgranata. U zavisnosti od sorti i uslova u kojima se gaji, dostiže visinu od 30 do 100 cm. Prizemni su listovi u početnoj fazi razvoja skupljeni u rozetu iz koje se kasnije razvija stabljika. U toj fazi biljka podseća na stabljiku peršuna. Cvetovi su skupljeni u štitaste cvasti, a mogu biti bele ili bledoružičaste boje. Plodovi korijandera su okrugli, veličine od 1,5 do 5 mm. Plod je složen i sastoji se od dve semenke. Prema veličini plodova se razlikuju dva varijeteta – sitnozrni i krupnozrni.

Agroekološki uslovi gajenja korijandera
Temperatura
Korijander je biljka kojoj pogoduju uslovi umereno tople klime. Mlade biljke su otporne na niske temperature i obično im mrazevi pri temperaturama -3 do -5 °C neće štetiti. Treba obratiti pažnju da starije biljke ne podnose niske temperature. Može se uzgajati u staništima gde je suma temperatura od 1.800 do 1.900 °C. Dužina vegetacije iznosi od 90 do 120 dana.

Voda Prema vodi korijander nema velike zahteve, a kao i većini biljnih vrsta dovoljna mu je količina vode ključna u fazama porasta stabljike i cvetanja.

Zemljište
Korijander se može uzgajati i na vrlo siromašnom zemljištu. Najbolji rezultati se postižu pri gajenju korijandera na slabo kiselim do slabo alkalnim zemljištima (pH 6 – 7,5), dubokim i rastresitim.

Tehnologija gajenja korijandera
Plodored
Korijander se obvezno gaji u plodoredu i na isto bi se zemljište trebao vratiti tek nakon 2 do 3 godine. Najbolje rezultate u gajenju postiže ukoliko se sadi nakon strnih žitarica. I sam je pogodan kao predusev budući da rano napušta zemljište.

Priprema zemljišta
Obvezna je jesenja priprema zemljišta, oranjem na dubini od 30 cm. Korijander je izuzetno osetljiv na korove prilikom rasta mladih biljka i o tome bi trebalo voditi računa. Predsetvena pripema zemljišta se obavlja u proleće, u februaru i martu, kada je zemljište potrebno podrljati.

Ishrana
Korijander nema velike zahteve prema hranjivim materijema u zemljištu. Pri osnovnom đubrenju se preporučuje upotreba kalijumovih i fosfornih đubriva – superfosfat 150 do 200 kg/ha i oko 100 kg 40%tne kalijumeve soli. Neposredno pre setve može se dodati 100 kg/ha azotnog đubriva KAN.

Setva korijandera
Razmnožavanje korijandera je isključivo semenom, a seme se seje direktno na parcelu. Na plodnijem je zemljištu potrebno koristiti međuredni razmak od 40 – 50 cm, a u prosečno plodnom zemljištu razmak među redovima iznosi 25 – 30 cm. Seme se seje na dubini od 3 cm.

Na našim se prostorima setva korijandera obavlja početkom proleća, odnosno od prve polovine marta do kraja aprila. Trebalo bi obratiti pažnju da uticaj vremena setve nije ni kod jedne kulture toliko izražen koliko kod korijandera pa će zakašnjenje setve uzrokovati smanjenje prinosa.

Najčešće se upotrebljava međuredni razmak od 40 cm kao i 70 biljaka na 1 m2 prilikom čega je potrebno upotrebiti 20 kg/ha semena.

Košenje i prinos korijandera
Važno je imati na umu da korijander neujednačeno cveta i sazreva. Jedna biljka može na sebi nositi i zrele i tek zametnute plodove. Košenje se obavlja u trenutku kada plodovi dobiju tamnožutu boju, a stabljika slamnatožutu. Zelene plodove nije preporučljivo brati, budući da će svoj neugodan miris preneti na ulje. Košenje se obavlja 10 do 20 cm iznad zemlje. Prinos korijandera se kreće od 1.000 do 1.500 kg/ha.

Upotreba korijandera
Seme, odnosno plod korijandera, umanjuje tegobe sistema za varenje (nadutost i grčevi) i poboljšavaju dah.

Izvor:

Stepanović, B. i sur.: Tehnologija proizvodnje lekovitih, aromatičnih i začinskih biljaka, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo.