Platon


[Samo registrovani korisnici mogu videti linkove. ]

Datum rođenja: 427. Mesto rođenja: Atina Datum smrti: 347. Mesto smrti: Atina Država: Antička Grčka Zanimanje: Filozof

Platon je starogrčki filozof, besednik, pisac i jedna od najuticajnijih ličnosti zapadne civilizacije koja je postavila osnove filozofije i nauke. Bio je Sokratov učenik i Aristotelov učitelj, a njegovo učenje se do danas održalo kroz sačuvane spise i dela koja su uglavnom pisana u obliku dijaloga. Teoretisao je o temama kao što su ideje, etika, estetika, politička filozofija, teologija… Kao godina njegovog rođenja uzima se 427. godina pre nove ere (p. n. e.), u Atini, a prema podacima sa kojima se danas raspolaže smatra se da je živeo 80 godina i da je preminuo 347. godine p. n. e. Postoje i neke tvrdnje da je Platon rođen 424. ili 423. godine p. n .e.


Detinjstvo i mladost

Podatke o Platonovom rođenju, detinjstvu, porodici i životu u mladosti istoričari su dobili iz njegovih dela i dela njegovih učenika, s obzirom da nema preciznih pisanih podataka iz tog perioda. Platon je rođen u Atini u imućnoj porodici i to u drugoj polovini meseca maja na isti dan kada se slavilo rođenje Apolona, pa su ga zbog toga nazivali i Apolonovim glasnikom. Po ocu, Aristonu, vodi poreklo od kralja Kodra koji je prema legendi bio poslednji kralj Atine, a po majci, Periktioni, od Solona, atinskog zakonodavca i pesnika.

Platonov otac je preminuo dok je on još bio dečak, a njegova majka se preudala za svog ujaka Pirilampa koji je bio blizak prijatelj sa Periklom, predvodnikom demokratske misli u Atini. Imao je dvojicu braće, Adeimentusa i Glaukoma, sestru Potonu i polubrata Antifona iz majčinog drugog braka. Na rođenju je dobio ime Aristokle koje su mu roditelji dali u čast njegovog dede. Platon, ime po kome će ostati poznat u istoriji, zapravo je nadimak koji je dobio od učitelja gimnastike, Aristona iz Arga. Ovaj nadimak izveden je iz grčke reči za pojam široko, širok. Istoričari veruju da je nadimak dobio ili na osnovu toga što je bio plećat ili zbog svog širokog čela i širine pameti.

Aristokratsko poreklo omogućilo mu je da dobije najbolje školovanje, posebno u filozofiji, književnosti, muzici i gimnastici. Prve stvaralačke korake imao je u pesništvu koje je nakon upoznavanja sa Sokratom napustio.

Prijateljstvo sa Sokratom

Kao dvadesetogodišnji mladić upoznao je Sokrata, koji je bio prijatelj porodice. Ostao mu je veran učenik sve do Sokratovog pogubljenja 399. godine p. n. e. Poznata je i priča da je Sokrat pre njihovog prvog susreta sanjao da mu je doleteo labud, Apolonova ptica, koja se potom digla u nebesa i svojom pesmom očaravala ljude i bogove. Kada je sledećeg dana upoznao Platona, Sokrat je znao da će njihovo prijateljstvo biti sudbonosno. Sokratova osuda i smrt koja je potom usledila bile su presudne u Platonovom otklonu od politike i demokratije. Iako su politička i etička pitanja ostala u središtu Platonovog interesovanja odlučio je da se nikada aktivno ne bavi politikom idući tako i protiv porodične tradicije. Sudeći prema Platonovim spisima lično je prisustvovao Sokratovom pogubljenju.

Istoričari i filozofi često kreću od pretpostavke da je Platon u svojim filozofskim raspravama težio stvaranju države u kojoj se nepravda koja je zadesila Sokrata nikada ne bi mogla dogoditi. Za razliku od svog učitelja i mentora, Platon je zapisivao svoja dela zahvaljujući kojima danas imamo direktan uvid u njegovu filozofiju.

Putovanja

Nakon Sokratove smrti Platon kreće na putovanje koje će trajati gotovo deceniju i tokom koga će obići Egipat, Kirenu, Siciliju, Apeninsko poluostrvo i sticati nova saznanja na poljima matematike, geometrije, geologije, astronomije, religije… U Egiptu je posetio Heliopolis i Memfis gde je posebno učio o astronomiji, dok su egipatska kultura i nauka na njega ostavile veliki uticaj što se posebno vidi u delu „Država“. Posle Egipta putuje u Kirenu, koja je bila smeštena na teritoriji današnje Libije, gde je vreme provodio sa matematičarem Teodormeom kojeg je upoznao još u Atini.

Putovanje nastavlja u gradovima južne Italije koja se u to vreme nazivala i Velikom heladom zbog jakog uticaja helenskih kolonija. Otišao je i na dvor Dionizija starijeg, tiranina Sirakuze, gde je pokušao da brutalnog vladara nauči vrlini i humanom poretku. Platon ne samo da nije uspeo u tom naumu, već je Dionizije čak i dao nalog kapetanu broda na koji se Platon ukrcao da ga ubije ili proda u roblje. Tako filozof aristokrata završava kao rob prodat na ostrvu Egina. Eginjani su ga poštedeli iako su tada ubijali sve stanovnike Atine zbog neprijateljstva. Život mu je sačuvalo to što je bio filozof i učenjak. Sreća se poigrala sa Platonom, pa ga je na pijaci robova prepoznao Anikerid, bogataš iz Kirene, kojeg je upoznao dok je boravio u Africi. On ga je otkupio od trgovaca ratnim zarobljenicima i omogućio mu da se vrati u rodnu Atinu.

biografija.org