Planina Tara

[Samo registrovani korisnici mogu videti linkove. ]

Usnula u gustim šumama, sa nenadnim proplancima, čistinama i livadama, oštrim liticima i mnogim pećinama, nad Bajinom Baštom se nadvila jedna od najlepših planina u Srbiji - planina Tara. Po bogatstvu i raznovrsnosti turističih vrednosti; ekološki očuvana prirodna sredina, planinski reljef sa umerenom nadmorskom visinom od 800 do 1500 metara, pogodni tereni za zimske sportove, bogat i raznovrstan biljni i životinjski svet, blagotvorna klima, Drina sa veštačkim jezerima Zaovine i Perućac, Tara spada u red naših vodećih centara planinskog turizma, rame uz rame sa Zlatiborom i Kopaonikom.
Planina Tara se nalazi u zapadnoj Srbiji, prostire se na području opština Bajina Bašta i Užice. Pripada grupi podrinjskih planina i ima složenu geološku prošlost. Zauzima površinu od 183 kvadratna kilometra. Dužina Tare je 50 kilometara, širina 22 kilometra, a prosečna nadmorska visina iznosi 1200 metara. Najviši vrh je Kozji rid na 1591 metar. Pruža se pravcem severozapad - jugoistok. U severozapadnom delu masiv planine je oivičen kanjonom reke Drine, dok se u jugoistočnom delu spušta do Kremanske doline i dolini reke Đetinje, gde se oslanja na ogranke Zlatibora. Kada se radi o klimi, Tara ima sveža leta, dosta hladne zime, sa neznatnim godišnjim kolebanjima temperature. Leto je produženo i na prve jesenje mesece, a jesen je toplija od proleća. Klima se na Tari može okarakterisati kao kontinentalno-planinska. Prosečna temperatura leti je 15,3 oC, a zimi minus 3,7 oC. Broj sunčanih dana je 62 godišnje. Sneg obično počinje da pada početkom novembra, a nekada i ranije i zadržava se i do maja. Prosečna dužina trajanja snežnog pokrivača je 106 dana, a njegova prosečna debljina iznosi oko 100 centimetara. Pogodan atmosferski pritisak, sastav i vlažnost vazduha, odsustvo patogenih bakterija, kao i prašine u vazduhu, deluje tonično na ljudski organizam, a često i stimulativno. Ovakvi atmosferski uslovi blagotvorno deluju na anemiju, nervne smetnje, hronične plućne bolesti i bolesti kardiovaskularnog sistema. Izvanredne rezultate pokazalo je klimatsko lečenje kod dece uzrasta od dve do 15 godina, posebno lečenje respiratornih organa, povećanje vrednosti hemoglobina, kao i koncentracije imunoglobulina kod dece. Zbog svega ovoga Tara se opravdano naziva fabrikom crvenih krvnih zrnaca. Shodno svojim specifičnim klimatskim prilikama, Tara je kako u zimskim tako i u letnjim mesecima pogodna za turizam. U letnjem periodu ima dosta sunčanih dana, a u zimskom dosta snežnih dana.
Ne zna se tačno ko je prvi došao na Taru radi lečenja ili odmora, ali se zna da je početkom XX veka takvih posetilaca bilo. Naš poznati književnik Milovan Glišić (1847-1908.) boravio je na Tari 1905.godine.u potrazi leka za svoja obolela pluća. Početak organizovanog bavljenja turizmom na ovoj planini vezuje se za Kaluđerske bare, možda najlepši deo Tare. Tu je iguman manastira Rače Zaharije Milekić između dva svetska rata podigao prve smeštajne kapacitete nazvane "Stanovi". Imali su 60 ležajeva u tri objekta - zidana vila na sprat, planinska kuća i stara kuća. Turisti su dolazili vozom do železničke stanice u Kremnima, a potom konjskom zapregom do manastirskog odmorišta. Pored ovih objekata, 1935. podignuto je oporavilište sa 16 soba koje je kasnije pretvoreno u hotel "Tara".
Tara danas raspolaže sa značajnim turističkim smeštajnim kapacitetima. Turistima su na raspolaganju hoteli "Omorika", "Beli Bor", "Javor", "Šljivovica", dečje odmaralište na Mitrovcu, te brojne privatne vile i vikendice. Postoje uslovi za zimski turizam (ski liftovi i predivne staze), za pripreme sportskih ekipa (sportski tereni, teretane, bazeni), kao i za kongresni turizam (hotelski kapaciteti). Ovome treba dodati i mogućnosti zadovoljenja posebnih interesa, kao što su planinarenje, biciklizam, lov, ribolov i druge rekreativne aktivnosti u prirodi.