Plamenjača je najčešća bolest paradajza: Kako zaštititi biljke?

Plamenjača napada listove, stabljiku i plodove paradajza, a ako nastupe povoljni uslovi za nedelju dana može da uništi ceo zasad. Važno je provetravanje i skidanje zaperaka, a saznajte i koje su sve preventivne, prirodne, ali i kako primeniti hemijske metode zaštite.

Kod nas je plamenjača (Phytophthora infestans) najčešća i najštetnija bolest koja se javlja na paradajzu. Ako na vreme ne zaštitimo biljke, ova bolest u povoljnim uslovima, poput povišene vlage, može u potpunosti da ih uništi i to u roku od nedelju dana.

Bujne sorte ili one nedovoljno pincirane češće obolevaju od ove bolesti jer se u njima lakše zadržava vlaga. Bolest se prvo javlja na krompiru, a onda se seli na paradajz.

Napada listove, stabljiku i plodove
Simptomi bolesti mogu da se uoče na listovima, stabljici i plodovima, a prve znakove očekujte na donjim listovima. Tačnije, javljaju se vodenaste pege na bilo kom delu biljke, ali najčešće na mestima gde se zadržavaju kapljice vode. Pege na licu listova postaju svetlo sive do svetlo braon. Kako biše prof.dr.sc. Bogdan Cvjetković u Glasniku biljne zaštite 5/2016, ako je vlažnost vazduha od 60 do 90 odsto i temperature su oko 19 do 22°C na naličju listova se javlja prljavo bela prevlaka.

U povoljnim uslovima pege postaju sve veće i na kraju listovi se suše dok peteljka još neko vreme ostaje zelena. Na stabljici su vidljive promene na mestu spoja s lisnom peteljkom, jer se na tim mestima zadržava voda. Pega je i kod stabljike sivkaste boje, a kasnije postaje smeđa. Deo biljke iznad zaraženog mesta se suši, a na inficiranim plodovima nastaju tamno zelene i ulegnute zone. U završnoj fazi bolesti, većina listova se osuši i izgledaju kao da ih je zahvatio plamen odakle i naziv za ovu bolest.

Važne su preventivne mere
Važna preventivna mera je plodored, a treba presaditi zdrav rasad i otporne sorte koje nose oznaku Ph (Phytophthora) što znači da su tolerantne na plamenjaču. Takođe, prilikom zalivanja, vodu sipajte kraj stabljike, po zemlji, a nikako ne po lišću i ostalim delovima biljke i to najbolje u ranim jutarnjim satima.

Treba poštovati i adekvatan sklop biljaka. Dakle, omogućite vetru da struji između njih kako bi se sprečilo zadržavanje vlage. Zaražene biljne delove treba ukloniti, pa i izneti iz zasada i spaliti kako ne bi postali izvor zaraze. Takođe, ako koristite drveno kolje za potporu i njih treba da spalite ili dezinfikujete.

Prirodne metode zaštite - mleko, soda i preslica
Poznato je da se u borbi s plamenjačom za prirodnu zaštitu koristi mleko. Najbolje je da koristite sveže kravlje ili kozije, koje će te razrediti sa vodom. U jednu litru vode dodajte jedan decilitar mleka i s tim priparatom prskajte biljku sa svih strana, pogotovo sa donje. Preporučuje se da ovaj postupak ponovite svakih sedam dana, a i da počnete primenu preventivno. Takođe, mleko može da se meša i sa sodom bikarbonom.

Poljski rastavić takođe ima učinkovito delovanje na jačanje bilja. Za preparat je potreban jedan kilogram sveže ili 150 grama osušenog poljskog rastavića koji se potopi u 10l vode. Nakon što odstoji 24 sata, smesa se kuva na laganoj vatri 30 minuta. Kada je gotovo, ohladi se i procedi, a pre tretiranja razređuje se vodom u razmeri 1:5. Ovaj preparat jača biljke i preventivno deluje protiv gljivičnih oboljenja, a kako bi se bolje primio, treba dodati malo mleka ili piva, navodi struč.spec.ing.agr. Nikolina Perče iz savetodavne službe.

Pažljivo sa fungicidima
Iako često preventivne mere nisu dovoljne, pogotovo u kišnim godinama, potrebno je koristiti fungicide. Koja sredstva najbolje deluju na plamenjaču, najbolje da se posavetujete sa stručnjacima za zaštitu bilja ili zaposlenima u poljoprivrednim apotekama.

Ako primenjujete fungicide površinskog delovanja, prilikom prskanja ne zaboravite sredstvo da primenite i sa donje strane lišća, odnosno naličja. Ako meteorolozi predviđaju kišu, tada koristite sistemične fungicide. Kod primene koristite zaštitnu opremu, pazite na doze ali i na karencu.

agroklub.