Kakvo zemljište traži trešnja?

Može se gajiti i na skeletnim i na peskovitim zemljištima uz dovoljno vode i primenu većih količina organskih đubriva. Veoma je važno na kojoj su podlozi sorte trešnje kalemljene, pa tako podloga divlja trešnja zahteva duboka, rastresita, umereno vlažna i plodna zemljišta.

Trešnja je veoma skromna voćna vrsta prema zemljištu. Najveće prinose i najbolji kvalitet ploda trešnja postiže na dubokim, propusnim, rastresitim, umereno plodnim i ocednim ilovasto-peskovitim zemljištima. Najpogodniji tipovi su gajnjače, aluvijalni nanosi, karbonatni černozemi i lakše smonice, navodi Milena Zafirović Stojanović, stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Požarevac.

Umereno laka zemljišta sa 60 odsto gline i 40 odsto peska odgovaraju trešnji, dok zemljišta sa više od 60 odsto gline nisu pogodna. Ne podnosi hladna, teška, zbijena i vlažna zemljišta i zaslanjena. Ako se posadi na takvom zemljištu slabije rađa, osetljiva je na smolotočinu i mraz. Nakon obilnih padavina može doći do zabarivanja, gušenja korena sušenja i propadanje stabala trešnje.

Može se gajiti i na skeletnim i na peskovitim zemljištima uz dovoljno vode i primenu većih količina organskih đubriva. Veoma je važno na kojoj su podlozi sorte trešnje kalemljene, pa tako podloga divlja trešnja zahteva duboka, rastresita, umereno vlažna i plodna zemljišta. Podloga magriva podnosi suva, karbonatna i manje plodna zemljišta, naglašava požarevački stručnjak.

Najviše joj odgovaraju zemljišta slabo kisele ili neutralne reakcije
Što se tiče reakcije zemljišta, najviše joj odgovaraju zemljišta slabo kisele ili neutralne reakcije. Optimalna pH vrednost za trešnju je 5,5 do 7,5, mada uspešno može da se gaji i na pH vrednostima manjim od sedam, ukoliko je kalemljena na magrivu.

Za gajenje trešnje zemljište treba da sadrži najmanje dva odsto humusa, sedam miligrama P2O5 i 20 mg K2O u 100 gr vazdušno suvog zemljišta. Ona zemljišta koja sadrže više od 10 odsto fiziološki aktivnog kreča nisu pogodna, jer se može javljati hloroza. Ako je kalemljena na divljoj trešnji i podlozi F 12/1 može podneti pet do 10 odsto aktivnog kreča, a ako se kalemi na magrivi podnosi 12-15 aktivnog kreča. Zemljišta koja imaju višak kreča mogu da imaju manje bora kao elementa.

Inače, kako smo ranije pisali, kada je reč o iskustvima sa terena, zabeleženi su uglavnom pojedinačni slučajevi trešnje koja je kalemljena na divljoj podlozi, ali u intenzivnim zasadima, odnosno, na većim površinama ne kalemi se na ovu vrstu. Stabla divlje trešnje jače su razvijena, donose više roda po jednom stablu, dugovečnija su, bolje podnose sušu. Osobine koje prenosi na novu voćku su bujnost, ali i otpornost prema bolestima.

agroklub.