Godišnje doba je tromesečni period koji se svake godine ponavlja u ravnomernom ritmu, prema kontinuiranim godišnjim promenama vremenskih prilika. Zbog Zemljine revolucije i nagnutosti njene ose u odnosu na ravan rotacije, u toku godine se menja količina toplote koju dobijaju pojedini delovi njene površine. Sunčevi zraci tokom godine padaju pod različitim uglom na Zemljinu površinu, pa je i različito zagrevaju. Zagrevanje je veće što je ugao upada sunčevih zraka veći. Sa promenom količine toplote dolazi do smene godišnjih doba, kojih ima četiri:

1) proleće,

2) leto,

3) jesen,

4) zima.

Svako godišnje doba karakterišu posebne klimatske odlike, koje zavise od položaja Zemlje u odnosu na Sunce. Ona nisu podjednako izražena u svim krajevima – u tropskim krajevima postoje dva godišnja doba, kišno i sušno, u pustinjama je večno leto, dok je na Arktiku i na Antarktiku večna zima.

Na južnoj Zemljinoj polulopti godišnja doba suprotna su od onih na severnoj. To znači da kad na severnoj Zemljinoj polulopti počinje proleće (odnosno leto, jesen, zima), na južnoj počinje jesen (odnosno zima, proleće, leto). Sve podele na godišnja doba u daljem tekstu date su za severnu Zemljinu poluloptu.

Podela na godišnja doba

Postoje tri osnovna kriterijuma za podelu na godišnja doba:

1. astronomski,

2. meteorološki,

3. klimatološki.

1. Prema astronomskom kriterijumu, podela na godišnja doba izgleda ovako:

1) proleće – od 21. marta (prolećna ravnodnevica) do 21. juna,

2) leto – od 21. juna (najduža obdanica) do 23. septembra,

3) jesen – od 23. septembra (jesenja ravnodnevica) do 21. decembra,

4) zima – od 21. decembra (najkraća obdanica) do 21. marta.

Podela prema astronomskom kriterijumu ne poklapa se sa podelom prema meteorološkom odnosno klimatološkom kriterijumu, tako da se na osnovu te podele ne može vršiti kvalitetna klasifikacija i analiza godišnjih doba u meteorologiji i klimatologiji.

2. Prema meteorološkom kriterijumu, podela na godišnja doba izgleda ovako:

1) proleće – od 1. marta do 31. maja,

2) leto – od 1. juna do 31. avgusta,

3) jesen – od 1. septembra do 30. novembra,

4) zima – od 1. decembra do 28/29. februara.

Godišnja doba su prema meteorološkom kriterijumu podeljena striktno po mesecima i to tako što svako od njih traje po tri meseca. Međutim, ta podela vrši se iz praktičnih razloga – radi obrade i analize meteoroloških podataka na osnovu četiri godišnja doba jednakog trajanja. Podela doba prema meteorološkom kriterijumu, iako je praktična, nikako ne odgovara stvarnom stanju, tj. raspodeli temperature na godišnjem nivou.

3. Prema klimatološkom kriterijumu, podela na godišnja doba (za veći deo Srbije) izgleda ovako:

1) proleće – od 10. marta do 25. maja (77 dana),

2) leto – od 26. maja do 11. septembra (109 dana),

3) jesen – od 12. septembra do 23. novembra (73 dana),

4) zima – od 24. novembra do 9. marta (106 dana).

Klimatološki kriterijum određen je kombinovanjem kretanja srednjih dnevnih i maksimalnih temperatura po mesecima u godini za dato područje. Kako se iz podele može videti, godišnja doba ne traju podjednako (kao što je to slučaj u podeli prema astronomskom i meteorološkom kriterijumu), već postoji jasna podela na dva osnovna (leto i zima) i dva prelazna (proleće i jesen) godišnja doba. Ovde je važno naglasiti da je podela prema klimatološkom kriterijumu najrealnija (najkvalitetnija) i najrelevantnija za ocenu godišnjih doba jer je određena na osnovu kretanja temperatura u sklopu njihovog analiziranog godišnjeg toka.

opsteobrazovanje