Zdravo Gost, ako čitate ovo, to znači da niste registrovani. Kliknite ovde da se registrujete u nekoliko jednostavnih koraka, uživaćete u svim odlikama našeg Foruma. Imajte na umu da su zabranjeni nepristojni ili besmisleni nikovi (bez brojeva ili slova nasumice).
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Rezultati 21 do 30 od 30

Tema: Dogodilo se u Septembru

  1. #21
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 21. septembar

    19. p. n. e. - Umro rimski pisac Publije Vergilije Maron, tvorac djela u kojima je veličao rimsku prošlost i vijekovima bio uzor evropskim pjesnicima. U junačkom epu "Enejida" /12 knjiga, 9.896 heksametara/, pisanom 11 godina, po ugledu na Homera, opisao je trojanskog junaka Eneju koji je poslije dugih lutanja i borbi došao u Lacijum i postao rodonačelnik Rimljana. Ostala djela: "Pastirske pjesme" /ekloge, 900 heksametara/, "Pjesme o poljoprivredi" /georgike, 2.000 heksametara/.

    1327. - Engleskog kralja Edvarda Drugog u zamku Berkli ubili supruga Izabela od Francuske i njen ljubavnik Rodžer de Mortimer. Kraljičin ljubavnik je potom vladao u ime prestolonasljednika Edvarda Trećeg, koji ga je 1330. zatvorio i pogubio.

    1452. - Rođen italijanski vjerski reformator Đirolamo Hijeronimus Savonarola, dominikanski kaluđer, koji je napadao moralnu iskvarenost rimske kurije, posebno pape Aleksandra Šestog. Podstakao je i vodio ustanak u Firenci 1494, zbacio s vlasti Pjetra de Medičija i protjerao porodicu Mediči, proglasio republiku i stvorio teokratski obojen demokratski poredak, ali i unio duh vjerske histerije. Papa ga je isključio iz rimokatoličke crkve, a 1498. je uhapšen u borbi i potom spaljen u Firenci. Djela: "Propovijedi", "Ispitivanje savjesti".

    1792. - U Francuskoj na prvoj sjednici Konventa, na prijedlog Koloa d'Erbua, zbačena monarhija.

    1832. - Umro škotski pisac Valter Skot, tvorac modernog istorijskog romana. U romanima koji se odlikuju živošću, zanimljim pojedinostima, dramatikom i raznolikošću, iskazao se kao majstor u stvaranju zapleta i živih likova. Skupljao je i narodne pjesme i pisao epove iz istorije Škotske. Preveo je na engleski jezik srpsku narodnu pjesmu "Hasanaginica". Djela: romani "Veverli", "Gaj Manering", "Starinar", "Rob Roj", "Ajvanho", "Talisman", "Kenilvort", "Kventin Dervard", "Grof Robert".

    1846. - Rođen srpski političar i pisac Svetozar Marković, osnivač socijalističkog pokreta u Srbiji i prvi teoretičar realizma u srpskoj literaturi. Po povratku sa studija u Švajcarskoj - gdje je upoznao Karla Marksa, Nikolaja Gavriloviča Černiševskog, Dmitrija Ivanoviča Pisareva - pokrenuo je 1871. prvi socijalistički list na Balkanu "Radenik". Ubrzo je protjeran iz Srbije i godinu dana je živio u Novom Sadu. Po povratku je 1873. i 1874. pokrenuo listove "Javnost" i "Glas javnosti", a 1875. "Oslobođenje". Zbog štamparske krivice odležao je devet mjeseci u požarevačkom zatvoru, odakle je izašao teško bolestan. Izučavao je samoupravu i nacionalno pitanje jugoslovenskih naroda, zalažući se za federativno rješenje. Člancima "Realni pravac u nauci i životu", "Pevanje i mišljenje" i "Realnost u poeziji" snažno je uticao na srpsku književnost krajem 19. vijeka. Političke ideje je razradio u djelu "Srbija na istoku", najznačajnijem i najoriginalnijem spisu.

    1860. - Umro njemački filozof Artur Šopenhauer, čija je folozofija duboko pesimistična, čak mračna: individualna egzistencija je beskrajna patnja, ovaj svijet je najgori mogućni svijet, a osnovno moralno osjećanje jeste sažaljenje. Djela: "O četvorostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

    1866. - Rođen engleski pisac Herbert Džordž Vels, rodonačelnik naučno-fantastične literature, autor mnogih popularno-naučnih, istorijskih, socijalnih i fantastičnih romana i pripovijedaka. Djela: "Rat svjetova", "Vremenska mašina", "Istorija svijeta", "Ostrvo doktora Moroa", "Hrana bogova", "Nevidljivi čovjek", "Novi Makijaveli", "Tono Bangi", "Čovječanstvo", "Novi svijet", Nauka o životu", "Kips".

    1867. - Rođen američki političar Henri Luis Stimson, ministar rata SAD od 1911. do 1913. i od 1940. do 1945, idejni tvorac najvećeg pojedinačnog ratnog zločina u istoriji čovječanstva. Na njegovu preporuku predsjednik SAD Hari Truman je odlučio da u avgustu 1945. baci atomske bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, premda je Japan praktično već bio poražen u Drugom svjetskom ratu.

    1909. - Rođen ganski državnik i publicista Kvame Nkrumah, prvi premijer i predsjedik Gane, istaknuti borac protiv kolonijalizma i lider pokreta nesvrstanosti. Djela: "Autobiografija Kvame Nkrumaha", "Govorim o slobodi", "Afrika se mora ujediniti", "Neokolonijalizam, posljednji stadijum imperijalizma", "Kongoanski izazov", "Glas iz Gane", "Velika laž", "Tamni dani Gane", "Priručnik revolucionarne borbe", "Spektar crne moći".

    1915. - Umro srpski arheolog i istoričar umjetnosti Mihailo Valtrović, prvi profesor arheologije na Velikoj školi u Beogradu, upravnik Narodnog muzeja, osnivač Srpskog arheološkog društva, član Srpske kraljevske akademije. Pokrenuo je časopis "Starinar" i među prvima istraživao srpsku srednjovjekovnu arhitekturu i umjetničko-zanatlijske predmete iz srednjeg vijeka. Djela: "Građa za istoriju umjetnosti u Srbiji", "Pogled na staru srpsku crkvenu arhitekturu".

    1938. - Vlada Čehoslovačke pristala na britansko-francuski plan o prepuštanju Sedetske oblasti nacističkoj Njemačkoj.

    1939. - Rumunski fašisti, pripadnici "Gvozdene garde", ubili premijera Rumunije Armanda Kalineskua, protivnika Trećeg rajha.

    1964. - Malta postala nezavisna poslije 164 godine britanske vladavine.

    1973. - Jugoslavija prekinula diplomatske odnose s Čileom, deset dana nakon što je general August Pinoče izveo puč, uz pomoć SAD, u kojem je ubijen socijalistički predsjednik Salvador Aljende.

    1974. - Umro američki filmski glumac Volter Brenan, prvi glumac dobitnik tri "Oskara", vjerovatno najčuveniji epizodista svih vremena. Filmovi: "Frankeštajnova nevjesta", "Furija", "Dođi i uzmi", "Zapadnjak", "Kentaki", "Imati i nemati", "Moja draga Klementina", "Crvena rijeka", "Rio Bravo".

    1976. - Bivši čileanski ministar Orlando Letelije poginuo u atentatu u Vašingtonu od eksplozije bombe podmetnute pod njegov automobil.

    1992. - Meksiko i Vatikan uspostavili pune diplomatske odnose poslije prekida od 130 godina.

    1993. - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin raspustio parlament, koji mu je ugrozio vlast izborom potpredsjednika Aleksandra Ruckoja za vršioca dužnosti šefa države.

    1996. - U avionu predsjednika Kolumbije Ernesta Sampera, koji je trebalo da putuje u SAD, na aerodromu u Bogoti, poslije anonimne prijave, pronađeno skoro četiri kilograma heroina, što je izazvalo lavinu optužbi i sumnjičenja šefa države za veze s narkomafijom.

    1999. - Na Tajvanu u zemljotresu poginulo više od 2.100 ljudi.

    2000. - NATO poslao pojačanje na Kosmet od 2.000 vojnika iz zapadne Evrope da bi bilo spriječeno "moguće nasilje između Srba i Albanaca".

    2000. - Okružni sud u Beogradu proglasio krivim i osudio na 20 godina zatvora zapadne lidere i članice NATO-a zbog krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koje su počinili napade na SRJ. "Potjernica" je raspisana za liderima SAD, Engleske, Francuske, Njemačke i čelnicama NATO-a.

    2003. - Okončana 14-godišnja misija američke svemirske sonde "Galilej". Letjelica izgorjela kada se srušila na planetu Jupiter.

    2004. - Makedonski MUP zabranio, na zahtjev Makedonske pravoslavne crkve, episkopima Srpske pravoslavne crkve da ulaze u Makedoniju i prolaze preko njene teritorije.

     
     
  2. #22
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 22. septembar


    1241. - Islandski pisac i istoričar Sturulson Snori, autor najobimnije sage o norveškim kraljevima, ubijen je u atentatu u kojem je učestvovao i njegov zet Gisur Torvaldson. Ubistvo je naručio norveški kralj Hakon Šesti Hakonson, jer je Snori kao vođa moćnog roda Sturlunga bio prepreka njegovim planovima, uključujući pripajanje Islanda Norveškoj, što mu je uspjelo 1262.

    1499. - Mirom u Bazelu okončan Švapski rat između Švajcarske lige i njemačkog kralja Maksimilijana Prvog, kojim je Švajcarska stekla nezavisnost.

    1499. - Poslije pobjede nad mletačkom flotom Turci su opustošili Veneciju.

    1735. - Robert Volpol postao prvi britanski premijer koji je uselio u rezidenciju u Dauning stritu broj 10 u Londonu.

    1773. - Ubijen avanturista Šćepan Mali, poznat kao "lažni car Šćepan Mali", koji je 1766. zbacio sa vlasti crnogorskog mitropolita Savu uz pomoć pećkog patrijarha Vasilija Brkića i uspio da se nametne Crnoj Gori za gospodara. Predstavljao se kao ruski car Petar Treći Romanov /koga je 1762. sa prijestola uklonila njegova supruga Katarina Druga Aleksejevna, poznata kao Katarina Velika/. Represivnim mjerama je suzbio krvnu osvetu, nastojao je da iskorijeni pljačku i otimačinu, uveo je sud, gradio puteve i počeo popis stanovništva. Zaklao ga je na spavanju sluga Grk, koga je potplatio skadarski paša.

    1789. - Rusko-austrijske snage pod komandom ruskog vojskovođe Aleksandra Vasiljeviča Suvorova nanijele težak poraz Turcima u bici kod Rimnika.

    1791. - Rođen engleski fizičar i hemičar Majkl Faradej, koji je 1831. otkrio zakon elektromagnetske indukcije, što je naučni osnov elektrotehnike, a 1833. dva osnovna zakona elektrolize - osnov elektrohemije i učenja o elektricitetu sa gledišta korpuskularne strukture. Otkrio je i vezu magnetnog polja i svjetlosti, utemeljio učenje o fizičkom polju, unaprijedio hemiju i optiku. Njegovim imenom je nazvana mjerna jedinica za električnu kapacitivnost - farad /oznaka F/ - i više efekata i uređaja: "Faradejev tamni prostor", "Faradejev efekat", "Faradejev cilindar", "Faradejev broj". Nije bio matematičar, pa je njegove ideje i pronalaske matematički formulisao i razradio engleski fizičar Džejms Klerk Maksvel. Djela: "Eksperimentalna istraživanja u elektricitetu", "Eksperimentalna istraživanja u hemiji i fizici", "O raznim silama u prirodi", "Predavanja o hemijskoj istoriji jedne svijeće".

    1862. - Oto fon Bizmark postao pruski kancelar i odmah je naglasio da su "krv i gvožđe" osnov spoljne i unutrašnje politike, što je pokrenulo lavinu militarizma u Pruskoj, zatim i u ujedinjenoj Njemačkoj.

    1862. - Predsjednik SAD Abraham Linkoln objavio da su svi robovi u pobunjenim južnim državama slobodni od 1. januara 1863.

    1882. - Umrla Katarina Ivanović, slikar, prva žena član Srpskog učenog društva. Slikarstvo je učila u Pešti i Beču, jedno vrijeme živjela u Parizu i Beogradu, potom do smrti u rodnom Stonom Beogradu /Sekešfehervar/ u Mađarskoj. Slikala je portrete, istorijske žanr-kompozicije i s posebnim uspjehom mrtvu prirodu. Neke njene slike su među najboljima u srpskom klasicizmu, poput "Portreta knjeginje Perside Karađorđević", "Autoportreta", "Korpe s grožđem".

    1885. - Rođen američki filmski režiser i glumac austrijskog porijekla Erih fon Štrohajm, protagonista snažnog naturalističko-senzualnog stila u kinematografiji, jedan od najvećih režisera u doba nijemog filma. U Francuskoj je na samrti 1957. odlikovan Legijom časti. Filmovi: režija - "Slijepi muževi", "Lude žene", "Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli", gluma - "Velika iluzija", "Nestali iz Sent-Ažila", "Bulevar sumraka".

    1895. - Rođen američki filmski i pozorišni glumac porijeklom ruski Jevrejin Muni Vajsenfrojnd, poznat kao Pol Muni, isticao se isprva po ulogama u kriminalističkim filmovima, potom kao specijalista za uloge u filmskim biografijama znamenitih ljudi. Filmovi: "Lice sa ožiljkom", "Dobra zemlja", "Priča o Luju Pasteru" /nagrada "Oskar"/, "Život Emila Zole".

    1918. - Rođen meksički violinista porijeklom poljski Jevrejin Henrik Šering, jedan od najvećih majstora violine svih vremena, koji je temeljito produbio klasičan i savremeni repertoar izvanrednom tehnikom i stilskom kulturom. Emigrirao je kad je nacistička Njemačka 1939. napala Poljsku i do 1945. u Londonu je bio oficir za vezu poljske izbjegličke vlade i prevodilac premijeru - generalu Vladislavu Sikorskom. Profesor Muzičkog fakulteta u Meksiku postao je 1945, a od 1953. je kao ambasador dobre volje meksičke vlade priređivao koncerte koji su oduševljavali publiku širom svijeta.

    1934. - Od eksplozije u rudniku "Gresford" u Velsu poginulo više od 260 rudara.

    1960. - Proglašena nezavisnost afričke države Mali /bivši Francuski Sudan/ sa predsjednikom Modibom Keitom.

    1969. - Kina saopštila da je izvela prvu podzemnu nuklearnu probu.

    1974. - Saopšteno da je od uragana u centralnoameričkoj državi Honduras poginulo oko 5.000 ljudi.

    1980. - U Beogradu u prisustvu 2.000 delegata iz 150 zemalja otvoreno 21. zasjedanje generalne konferencije Uneska.

    1980. - Neprijateljstva između Bagdada i Teherana eskalirala u pravi iračko-iranski rat kad su iračke snage prodrle u jugozapadni dio Irana, riješene da uspostave kontrolu nad strateški značajnom deltom Šat el Arab na ulazu u Persijski zaliv.

    1985. - Francuski premijer Loran Fabijis priznao da su francuski tajni agenti, na osnovu naređenja vlade, u Novom Zelandu potopili brod "Dugin ratnik" organizacije "Grinpis", koja se ogorčeno protivila francuskim nuklearnim eksperimentima u južnom Pacifiku.

    1990. - U Sremskim Karlovcima, uz učešće oko 100.000 ljudi, održana centralna proslava 300-godišnjice velike seobe Srba pod patrijarhom Arsenijem Trećim Čarnojevićem.

    1990. - Saudijska Arabija protjerala jemenske i jordanske diplomate i prekinula snabdijevanje Jordana naftom, optužujući te dvije države za podršku Iraku.

    1992. - Na plenarnoj sjednici Generalne skupštine UN iz rada tog tijela isključena Jugoslavija. Jugoslovenskoj misiji pri UN dozvoljeno je da kontaktira sa Savjetom bezbjednosti i drugim nadležnim tijelima UN.

    1995. - U udesu američkog vojnog aviona na Aljasci, koji je nosio radarski uređaj AVAKS, poginula sva 24 člana posade.

    1996. - Australijanac Bob Dent, neizlječivi bolesnik od raka, postao je prvi čovjek u svijetu kojem je na osnovu zakona o eutanaziji medicinsko osoblje legalno pomoglo da pomoću smrtonosne injekcije izvrši samoubistvo.

    2000. - Savjet ministara BiH prihvatio jedinstven pasoš BiH.

    2004. - Ustavni sud BiH proglasio nevažećim neke članove Zakona o teritorijalnoj organizaciji i lokalnoj samoupravi RS i člana 1 i 2 Zakona o gradu Srpsko Sarajevo, nakon što je konstatovano da zakonodavac RS /Narodna skupština i Vijeće naroda/ nije u roku od tri mjeseca izvršio odluku Ustavnog suda kojom je utvrđeno da 12 naziva opština i gradova nisu u skladu sa Ustavom BiH, jer sadrže pridjev - srpski.

     
     
  3. #23
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 23. septembar

    63. p. n. e. - Rođen rimski državnik i vojskovođa Gaj Julije Cezar Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Godinu dana poslije ubistva Cezara 44. godine prije nove ere, kao komandant senatske vojske kod Mutine potukao je Marka Antonija, ali je ubrzo s njim i Markom Emilijem Lepidom sklopio trijumvirat. Poslije druge pobjede nad Antonijem kod Akcijuma 31. prije nove ere - koja mu je omogućila osvajanje Egipta - pod imenom Avgust preuzeo je svu vlast i ukinuo republiku. Zaveo je novi oblik vladavine i administracije, poznat kao "principat" (centralizacija vlasti). Uljepšao je Rim mnogim građevinama, pomagao nauku i umjetnost i njegova vladavina je najsjajniji period rimske istorije, nazvana "Avgustov vijek" ili "Zlatni vijek".

    1689. - Srpski vojvoda Stojan Janković, vođa uskoka u Ravnim Kotarima u sjevernoj Dalmaciji, poginuo je u napadu na Turke u Duvnu. U borbi sa Turcima 1666. je zarobljen i odveden u Carigrad, odakle je poslije 14 mjeseci pobjegao, što je opjevano u srpskoj narodnoj pjesmi "Ropstvo Janković Stojana", a 1686. je oteo Sinj od Turaka. Za podvige u borbama protiv Turaka mletačke vlasti su ga odlikovale titulom "kavaljera" i dale mu veliko imanje u Kotarima.

    1719. - Lihtenštajn postao nezavisna kneževina u okviru Svetog rimskog carstva.

    1817. - Španija i Velika Britanija potpisale Sporazum o zabrani trgovine robljem.

    1819. - Rođen francuski fizičar Arman Ipolit Luj Fizo, koji je s Leonom Fukoom izračunao brzinu svjetlosti. Dokazao je da se svjetlost sporije kreće u vodi, pronašao metod za mjerenje širenja čvrstih tijela na toploti i optičkim eksperimentima prikazao uvlačenje etra u tijela pri kretanju.

    1840. - Crnogorci u Mljetičku na Durmitoru ubili 80 turskih vojnika i muselima gatačkog, pivskog i drobnjačkog Smail-agu Čengića, koji je pošao da kupi harač. O tom događaju je spjevan herojski ep "Smrt Smail-age Čengića".

    1846. - Njemački astronom Johan Gotfrid Gale otkrio planetu Neptun.

    1866. - Srpski knez Mihailo Obrenović i crnogorski knez Nikola Prvi Petrović zaključili ugovor o ujedinjenju Srbije i Crne Gore i savezu u ratu protiv Otomanskog carstva.

    1870. - Umro francuski pisac Prosper Merime, koji se odlikovao uglađenim i sažetim stilom. Njegove novele "Karmen" i "Kolomba" su inspirisale francuskog kompozitora Žorža Bizea da napiše opere. Oduševljavao se i pisao o ruskim piscima Aleksandru Sergejeviču Puškinu, Nikolaju Vasiljeviču Gogolju i Ivanu Sergejevuču Turgenjevu. Ostala djela: istorijski roman "Hronika vremana Šarla Devetog", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", pozorišne scene "Seljačka buna".

    1893. - U Beogradu stavljena u pogon prva javna električna centrala u Srbiji.

    1916. - Rođen italijanski političar i univerzitetski profesor Aldo Moro, premijer Italije od 1963. do 1968. i od 1974. do 1976. Bio je i ministar pravosuđa, ministar prosvjete, politički sekretar Hrišćanskodemokratske stranke i više puta šef diplomatije. U martu 1978. otela ga je i u maju ubila teroristička grupa "Crvene brigade".

    1920. - Rođen američki filmski glumac Džo Jul, poznat kao Miki Runi, koji je već kao dijete bio filmska zvijezda. Filmovi: "Avanture Haklberi Fina", "Bebe u vojsci", "Mladi Tom Edison", "Osnujmo orkestar", "Bebe na Brodveju", "LJudska komedija", "Nacionalna Velvet", "Riječi i muzika", "Endi Hardi dolazi kući", "Privatni život Adama i Eve".

    1930. - Rođen američki pjevač i kompozitor afričkog porijekla Rej Čarls, koji je, iako slijep, postigao blistavu karijeru. Na njegov stil je najviše uticala crnačka gospel muzika i bluz.

    1939. - Umro austrijski ljekar jevrejskog porijekla Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize, ljekar za nervne bolesti i profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču. Pred nacistima je 1938. emigrirao u London, gdje je umro. Posebno je isticao značaj nesvjesne psihe i seksualnog nagona na psihički život ljudi, filozofiju. Objavio je veliki broj djela i psihoanalitičkih studija od opšte medicinske, posebno psihoterapijske vrijednosti. Djela: "Uvod u psihoanalizu", "Psihopatologija svakodnevnog života", "Tumačenje snova", "Tri raspave o seksualnoj teroriji", "Dosjetka i njen odnos prema nesvjesnom", "Prilog istoriji psihoanalitičkog pokreta", "Čovjek Mojsije i monoteistička religija", "Totem i tabu", "O snu", "Psihologija masa i analiza ega", "Ja i ono", "Sumanutost i snovi u 'Gradivi' V. Jensena", "Jedna uspomena iz djetinjstva Leonarda da Vinčija", "Mikelanđelov Mojsije", "Dostojevski i oceubistvo", "Nelagodnost u kulturi", "Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu", "Studije o histeriji" (sa Jozefom Brojerom), "Autobiografija".

    1957. - Grčka odbacila zahtjev Bukurešta da se Rumunija priključi Balkanskom savezu, koji su ugovorima 1953. u Ankari i 1954. na Bledu zaključile Jugoslavija, Grčka i Turska.

    1973. - Umro čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda, najveći liričar Latinske Amerike, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Djela: pjesničke zbirke "Praznična pjesma", "Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma", "Pokušaj beskonačnog čovjeka", "Boravak na Zemlji", "Španija u srcu", "Treći boravak 1935 -1945", "Opšta pjesma", "Grožđe i vjetar", "Elementarne ode".

    1973. - Na vanrednim izborima treći put za predsjednika Argentine izabran Huan Domingo Peron, a za potpredsjednika njegova supruga Isabela.

    1982. - Novi lider libanskih hrišćana Amin Džemajel izabran za predsjednika Libana, devet dana pošto su islamski teroristi ubili šefa države, njegovog brata Bešira.

    1991. - Jermenija proglasila nezavisnost od SSSR.

    1996. - Grčki socijalistički premijer Kostas Simitis, koji je na položaj došao u januaru 1996. umjesto teško oboljelog Andreasa Papandreua, pobijedio je na izborima konzervativnog suparnika i dobio četvorogodišnji mandat da upravlja zemljom.

    1997. - Na mirovnim pregovorima u Sjevernoj Irskoj protestanski unionisti prvi put poslije 75 godina razgovarali licem u lice sa vođama Šin Fejna, političkog krila sjevernoirske rimokatoličke terorističke organizacije Irska republikanska armija.

    2003. - Kontakt-grupa na sastanku u Njujorku dala saglasnost da sredinom oktobra u Beču započne dijalog Beograda i Prištine o tehničkim pitanjima na Kosovu i Metohiji.

    2008. - Evropska komisija usvojila plan finansijske pomoći EU za BiH od 2008. do 2010. godine, kojim je predviđeno 269,9 miliona evra bespovratne pomoći.

     
     
  4. #24
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 24. septembar

    768. - Umro franački kralj Pipin Treći - Mali, prvi monarh iz dinastije Karolinga. Vladao je od 747. godine, a potpunu vlast je prigrabio 751. kad je uz saglasnost rimskog pape zbacio Hilderika Trećeg, posljednjeg vladara iz dinastije Merovinga. Osnovao je Papsku državu 756, poklonivši papi zemlje u srednjoj Italiji.

    1227. - Umro prvi srpski kralj - Stefan Nemanjić Prvovjenčani, drugi sin velikog župana Stefana Nemanje, za vrijeme čije vladavine je Srbija dobila i državnu i crkvenu samostalnost. Prije nego što se Nemanja 1196. zamonašio ustupio je prijesto njemu, a ne najstarijem sinu Vukanu, čije je državničke sposobnosti manje cijenio, a i zato što je Stefan bio zet vizantijskog cara Aleksija Trećeg - Anđela. Braća su se potom oštro sukobila, ali ih je izmirio najmlađi Nemanjin sin - monah Sava. U toku vladavine Stefan je razvio jake trgovinske veze sa Dubrovčanima i Mlečanima, a pred kraj života napisao je "Žitije Svetog Simeona" (Stefana Nemanje).

    1706. - Švedska i Saksonija u Altrantštatu sklopile mir kojim se Švedska odrekla poljske krune i priznala poljskog kralja Stanislava Lešćinjskog, štićenika švedskog kralja Karla Dvanaestog.

    1852. - Francuski inženjer Anri Žifar izveo prvi let dirižablom na parni pogon, preletjevši 27 kilometara od Pariza do Trapa.

    1863. - Donesen zakon o osnivanju Velike škole u Beogradu, koja je nastavila i reformisala rad započet na Liceju. Škola je imala Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet, a nastava je održavana u Kapetan-Mišinom zdanju. Škola je prerasla u Beogradski univerzitet 1905, kad je zakonom propisano i otvaranje Medicinskog, Bogoslovskog i Poljoprivrednog fakulteta.

    1868. - U Subotici osnovana gradska muzička škola, prva takva na teritoriji sadašnje Srbije.

    1884. - Rođen turski državnik i vojskovođa Mustafa Ismet Ineni, predsjednik Turske od 1938. do 1950. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svjetskom ratu, a posebno se istakao u tursko-grčkom ratu 1921, kad je poslije uspjeha u bici kod Inenija dobio titulu paše i uzeo prezime Ineni. Iste godine je kao komandant Zapadnog fronta predvodio turske trupe u pobjedonosnoj bici nad grčkom vojskom na rijeci Sakarija. Od 1922. do 1924. bio je šef turske diplomatije, a potom do 1937, kao blizak saradnik Kemala Ataturka, predsjednik vlade.

    1899. - Rođen srpski kompozitor i dirigent Jovan Bandur, profesor Muzičke akademije i dirigent Beogradske opere. Poslije studija u Beču i Pragu komponovao je inspirišući se motivima narodne muzike. Djela: kantate "Poema 1941.", "Raspeva se zemlja", ciklus madrigala za mješoviti hor, "Jugoslovenska partizanska rapsodija", koncert za violinu i orkestar, solo pjesme.

    1911. - Rođen ruski državnik Konstantin Ustinovič Černjenko. Na najmoćniji položaj u državi - mjesto generalnog sekretara sovjetske Komunističke partije - dospio je poslije smrti Jurija Vladimiroviča Andropova u februaru 1984. Na tom položaju je ostao samo 13 mjeseci, do smrti u martu 1985.

    1915. - Francuska i Velika Britanija u Prvom svjetskom ratu odlučile da otvore Solunski front, na koji su upućene snage sa fronta u Galipolju. Početkom 1916. te trupe su ojačane s pet britanskih i četiri francuske divizije, a do polovine maja 1916. sa ostrva Krf je prebačena srpska vojska, svrstana u tri armije, koja je 1918. imala odlučujuću ulogu u proboju Solunskog fronta i ubrzanju ratnog sloma Centralnih sila.

    1941. - Užički partizanski odred u Drugom svjetskom ratu oslobodio Užice, koje je potom više od dva mjeseca bilo sjedište Užičke republike (jedine slobodne teritorije u porobljenoj Evropi) i Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije - do 30. novembra 1941. kad je palo u njemačkoj ofanzivi.

    1941. - Na konferenciji u Londonu vlade SSSR, Australije, Kanade, Velike Britanije, Novog Zelanda, Južnoafričke Unije i izbjegličke vlade Čehoslovačke, Grčke, Belgije, Luksemburga, Holandije, Norveške, Poljske, Jugoslavije i Francuske potpisale Atlantsku povelju. O sadržaju Povelje u osam tačaka - koja je bila politički program o borbi protiv Sila osovine u Drugom svjetskom ratu - prethodno su se dogovorili predsjednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt i britanski premijer Vinston Čerčil i taj dokument je kasnije poslužio kao osnova Povelje UN.

    1968. - Švajcarska postala članica UN.

    1971. - Velika Britanija protjerala 90 sovjetskih građana zbog navodne špijunske djelatnosti.

    1980. - Pogranični sukobi Iraka i Irana prerasli u sveopšti rat dviju zemalja kad su iračke trupe prešle granicu i opkolile grad Abadan, zapalivši najveću svjetsku rafineriju nafte.

    1988. - Na Olimpijskim igrama u Seulu kanadski sprinter afričkog porijekla Ben Džonson postavio svjetski rekord u finalnoj trci na 100 metara od 9,79 sekindi, ali je rezultat poništen i šest dana kasnije mu je oduzeta zlatna medalja, jer je trčao dopingovan.

    1990. - Predsjednik Zapadne Njemačke Rihard fon Vajczeker potpisao sporazum kojim će 3. oktobra 1990. dvije njemačke države ponovo biti ujedinjene, a istog dana je Istočna Njemačka formalno napustila Varšavski pakt.

    1993. - Kralj Norodom Sihanuk ponovo preuzeo kambodžanski prijesto, s kojeg je sišao 1955. godine i potpisao ustav, prema kojem je Kambodža postala ustavna monarhija.

    1996. - SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska odbacile prigovore Indije i potpisale dokument o zabrani nuklearnih proba.

    1998. - Iran i Velika Britanija postigli sporazum o podizanju diplomatskih odnosa na ambasadorski nivo pošto je Teheran odustao od "fatve" - smrtne kazne zaprijećene autoru "Satanskih stihova" britanskom piscu indijskog porijekla Salmanu Ruždiju.

    2000. - Savjet ministara BiH prihvatio jedinstveni pasoš BiH.

    2000. - Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio Nacrt zakona kojima se odobrava finansijska pomoć od 500 miliona dolara demokratskim snagama u Srbiji i Crnoj Gori, uključujući 50 miliona dolara za finansiranje aktivnosti prodemokratskih i disidentskih grupa.

    2001. - U Kantonalnom sudu u Zenici počeo istražni postupak protiv 15 lica, osumnjičenih za zločine protiv čovječnosti i kršenje međunarodnog prava, što je prvi masovni proces u FBiH za zločine nad srpskim stanovništvom.

    2001. - SRJ primljena u Interpol odlukom većine članova Generalne skupštine te međunarodne policijske organizacije.

    2001. - Američki predsjednik Džordž Buš objavio prvu listu ciljeva u borbi protiv međunarodnog terorizma, na kojoj se nalazi 11 organizacija, 12 pojedinaca i četiri udruženja, čija imovina će biti zamrznuta.

    2003. - Podignute optužnice protiv Slobodana Miloševića, Milorada Lukovića - Legije, Radomira Markovića, Nebojše Pavkovića i Milorada Bracanovića zbog ubistva Ivana Stambolića i pokušaja ubistva Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine.

    2008. - Preminula poznata beogradska glumica Sonja Savić.

     
     
  5. #25
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 25. septembar

    1493. - Španski moreplovac italijanskog porijekla Kristofor Kolumbo isplovio iz luke Kadis na drugo putovanje u Novi svijet, koji je otkrio 1492. godine.

    1513. - Španski istraživač Vasko Nunjes de Balboa prešao Panamski zemljouz i postao prvi Evropljanin koji je vidio Tihi okean.

    1555. - Mirom u Augsburgu njemačke luteranske zemlje /protestanti/ izjednačene u pravima sa rimokatoličkim državama.

    1744. - Rođen pruski kralj Fridrih Vilhelm Drugi, koji je tokom vladavine od 1786. do smrti 1797. provodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podjele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske.

    1823. - Srpskom piscu i jezičkom reformatoru Vuku Stefanoviću Karadžiću dodijeljen počasni doktorat Univerziteta u Jeni.

    1849. - Umro austrijski kapelnik i kompozitor Johan Štraus - Stariji, otac popularnih bečkih kompozitora Johana Mlađeg, Jozefa i Eduarda, najzaslužniji za veliku rasprostranjenost bečkog lakog valcera početkom 19. vijeka. Najprije je bio kapelnik više zabavnih orkestara, zatim dvorskog plesnog orkestra u Beču. Komponovao je veliki broj valcera, kadrila, marševa, polki, galopa.

    1866. - Rođen američki biolog i genetičar Tomas Hant Morgan, osnivač genetike, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1933. za otkriće funkcije hromozoma u prenošenju nasljednih svojstava. Izradio je prve mape položaja gena u hromozomima i smatraju ga glavnim predstavnikom hromozomne teorije nasljeđa.

    1896. - Rođen italijanski državnik Alesandro Pertini, predsjednik Italije od 1978. do 1985, najpopularniji italijanski političar poslije Drugog svjetskog rata. Član italijanske Socijalističke partije postao je 1918, niz godina je proveo u fašističkim zatvorima, u Drugom svjetskom ratu je učestvovao u Pokretu otpora, a potom je bio poslanik i senator.

    1897. - Rođen američki pisac Vilijam Fokner, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1949, koji je bio zaokupljen problemom zla. Prikazao je društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosjedilačke gospoštine i surovost i bezobzirnost došljaka. Djela: romani "Sartoris", "Svjetlost u avgustu", "Komarci", "Medvjed", "Konjički gambit", "Uljez u prašinu", "Divlje palme", "Vojnikova plata", "Starac", "Gospodska kuća", "Rekvijem za iskušenicu", "Lupeži", "Utočište", pripovijetke "Svetilište" i "Nepobijeđeni".

    1897. - Rođen srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za djecu u srpskoj literaturi. Između dva svjetska rata pripadao je pokretu nadrealista. Djela: romani "Gluvo doba" /s Dušanom Matićem/, "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pjesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".

    1906. - Rođen ruski kompozitor Dimitrij Dmitrijevič Šostakovič, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, čije kompozicije su čvrsto povezane s ruskom muzičkom prošlošću kojom se inspirisao u stvaranju stila nerijetko naglašene satire. Napisao je monumentalnu "Petu simfoniju", a u najtežim danima njemačke blokade Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu "Sedmu simfoniju". Ostala djela: opere "Nos", "Ledi Makbet Mscenskog okruga /Katarina Izmajlovna/", oratorijum "Šume pjevaju", simfonije, koncerti, kamerna muzika.

    1932. - Španskoj pokrajini Kataloniji data autonomija.

    1940. - U okupiranoj Norveškoj Nijemci u Drugom svjetskom ratu ustoličili marionetsku vladu vođe norveških fašista Vidkuna Kvislinga, čije je ime postalo sinonim izdajstva i saradnje s nacističkim okupatorima širom Evrope. Kvisling je 1945. kao izdajnik osuđen na smrt i strijeljan.

    1942. - U Bosanskom Petrovcu u Drugom svjetskom ratu je održan prvi kongres ljekara partizana i sanitetskih radnika Jugoslavije, s kojeg je upućen poziv ljekarima i studentima medicine da se priključe borbi protiv okupatora.

    1943. - Crvena armija u Drugom svjetskom ratu oslobodila Smolensk, jedno od posljednjih značajnih uporišta njemačkih nacističkih snaga na teritoriji SSSR.

    1956. - U upotrebu pušten prvi transatlantski telefonski kabl, postavljen između Obena u Škotskoj i Njufaundlenda u Kanadi.

    1959. - Na cejlonskog premijera Solomona Bandaranaikea u Kolombu izvršio atentat jedan budistički kaluđer. Predsjednik cejlonske vlade je dan kasnije podlegao povredama.

    1963. - Vojska u Dominikanskoj Republici oborila liberalnu vladu Huana Boša Gavinja, formiranu sedam mjeseci ranije.

    1970. - Umro njemački pisac Erih Marija Remark, koji je romanom "Na Zapadu ništa novo" pokazao besmisao ljudske klanice u Prvom svjetskom ratu. I taj i drugi njegovi romani doživjeli su izuzetan uspjeh kod čitalaca zbog spretnosti u komponovanju radnje, jednostavnom stilu, ograničenom broju likova i temama rata i okupacije, koncentracionih logora, inflacije. Knjige tog antifašiste i antimilitariste, koji je opisivao i okrutnost nacista, rasizam i neljudske metode Trećeg rajha spaljivane su na nacističkim lomačama. Emigrirao je 1932. u Švajcarsku, pa u SAD i 1947. je postao američki državljanin. Ostala djela: "Povratak", "Tri ratna druga", "Nebo ne zna za miljenike", "Iskra života", "Crni obelisk", "Trijumfalna kapija", "LJubi bližnjeg svoga", "Vrijeme života i vrijeme smrti".

    1972. - Premijer Kakuei Tanaka doputovao u Peking kao prvi šef Vlade Japana koji je stupio na tlo Kine poslije Drugog svjetskog rata.

    1973. - Američki vasionski brod "Skajlab 2" spustio se u Pacifik s tri člana posade, koji su proveli 59 dana u orbiti oko Zemlje.

    1978. - Američki putnički avion "boing 727" iznad San Dijega sudario se sa malim avionom i u nesreći je poginula 151 osoba, uključujući 14 na zemlji.

    1991. - Savjet bezbjednosti UN jednoglasno uveo embargo na uvoz oružja svim stranama u ratu u Jugoslaviji.

    1992. - Moskva i Vašington odbacili jedan od posljednjih ostataka "hladnog rata", dozvolivši slobodu putovanja ruskim i američkim novinarima i poslovnim ljudima koji rade u Rusiji, odnosno u SAD.

    1994. - Švajcarci na referendumu odobrili plan vlade o donošenju zakona protiv rasizma.

    1997. - Britanski supersonični automobil postavio u Nevadi novi svjetski brzinski rekord na tlu od 1.142 kilometra na sat.

    2001. - Ministar za izbjegla i raseljena lica FBiH Sefer Halilović predao se Haškom tribunalu, koji ga je optužio za kršenje zakona i običaja rata.

     
     
  6. #26
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 26. septembar

    1371. - U bici na desnoj obali rijeke Marice kod Černomena Turci porazili srpsku vojsku braće Mrnjavčević - kralja Vukašina i despota Uglješe, koji su u boju poginuli, čime je propao pokušaj zaustavljanja prodora Osmanlija na Balkan. Turci su pod komandom rumelijskog beglerbega Lale Šahina u zoru iznenadili ulogorenu srpsku vojsku /između 10.000 i 15.000 ljudi/ i potpuno je razbili. Posljedice su bile pogubne: već 1372. Turci su prodrli duboko u Grčku i srpsku Makedoniju i potom postepeno pokoravali samostalne hrišćanske državice.

    1580. - Engleski moreplovac Frensis Drejk uplovio u luku u Plimutu, okončavši poslije 33 mjeseca plovidbu oko svijeta kao prvi Englez kome je to uspjelo.

    1815. - Rusija, Austrija i Pruska stvorile "Svetu alijansu" radi gušenja revolucionarnih pokreta u Evropi i očuvanja Bečkog ugovora kojim je prekrojena karta Evrope.

    1826. - Rođen srpski pisac LJubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Njemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

    1849. - Rođen ruski ljekar Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspjesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje pljuvačne žlijezde i varenja, provjeravanje dejstva lijekova na rad srca, proučavanje najviših funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svjetskim centrom fiziologije u koje su dolazili naučnici radi usavršavanja. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu.

    1860. - Umro srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1958. do smrti, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima poslije propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814. da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju. Potom je, vešto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu nasljednost kneževskog dostojanstva.

    1888. - Rođen engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1948, čija poezija zrači pobunom protiv jalove industrijske, materijalističke civilizacije. Djela: "Sabrane pjesme", "Sabrani eseji", poetske drame "Ubistvo u katedrali", "Porodični sastanak", "Koktel-partija".

    1889. - Rođen njemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najznačajnijih mislilaca 20. vijeka, profesor univerziteta u Frajburgu. Bio je zaokupljen smislom bivstvovanja i istraživanjima koja je imenovao izrazom "fundamentalna ontologija", namjeravajući da dovede u smisaono razotrkivajuću vezu bivstvovanje i vrijeme, ali na način bitno različit od razjašnjenja u tradicionalnoj nauci i metafizici. Djela: "Bivstvovanje i vrijeme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Uvod u metafiziku", "Šta znači mišljenje", "Šta je to filozofija", "Niče", "O suštini istine", "Šumske staze", "Kantova teza o bivstvovanju", "Oznake na putu".

    1892. - Rođena ruska pjesnikinja Marina Ivanovna Cvetajeva, čije je djelo veoma značajno za razvoj tonskog stiha, pjesničke sintakse, ciklusa, poeme, za unapređenje žanra romantičarske drame filozofske orijentacije i tragedije s antičkim motivima, za stvaranje novog tipa eseja-portreta. Pet godina poslije Oktobarske revolucije je emigrirala i do 1938. živjela je u Parizu, Berlinu i Pragu. Poslije povratka u otadžbinu 1941. je izvršila samoubistvo. Djela: zbirke pjesama i poeme "Večernji album", "Volšebni fenjer", "Vrste 1", "Stihovi Bloku", "Rastanak", "Zanat", "Psiha", "Poslije Rusije", "Poema Kraja", "Poema Planine", "Pacolovac", drame "Pub herc", "Mećava", "Fortuna", "Avantura", "Kameni anđeo", "Feniks", tragedije "Tezej", "Fedra", proza i eseji "Dom kraj starog Pimena", "Nečastivi", "Moj Puškin", "Povijest o Sonječki", "Natalija Gončarova", "Pjesnik i vrijeme", "Ep i lirika savremene Rusije: Vladimir Majakovski i Boris Pasternak", "Pjesnici sa istorijom i pjesnici bez istorije".

    1893. - Rođen srpski pisac Miloš Crnjanski, izuzetan stilista, vjerovatno najveći "mađioničar riječi" u srpskoj literaturi. Studirao je istoriju umjetnosti u Beču, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. bio je u diplomatskoj službi, u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svjetski rat, odakle je otišao u London. Iz emigracije se vratio u otadžbinu 1965. U romanu "Seobe", čiji je prvi dio napisao 1929. a drugi 1962, uspio je da poetizuje istorijsku viziju inspirisanu tragičnim rasijanjem Srba, a da je ne liši činjenične osnove - roman je velika istorijska freska i poema o lutanju i bespuću. Ostala djela: romani "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejaca", "Roman o Londonu", pjesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame: "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "LJubav u Toskani", "Knjiga o Njemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu", "Boka Kotorska". Po dolasku u Beograd je objavio posljednje djelo - "Embahade".

    1898. - Rođen američki kompozitor porijeklom ruski Jevrejin Džejkob Geršvin, poznat kao Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku unio elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pjesama i bluza. Djela: opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Klavirski kloncert u F-duru", kompozicije za klavir i orkestar, "Melanhonična rapsodija" /kod nas pogrešno prevedena kao "Rapsodija u plavom"/, muzika za filmove.

    1902. - Rođen srpski slikar i likovni kritičar Mihailo Petrov, jedan od vodećih učesnika u velikom preobražaju umjetnosti u Jugoslaviji između dva svjetska rata. Bio je profesor Akademije primijenjenih umjetnosti u Beogradu. Ilustrovao je mnogobrojne knjige.

    1945. - Umro mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, profesor Muzičke akademije u Budimpešti, koji je razvio originalan stil, prožet elementima mađarske narodne muzike. Djela: simfonijska poema "Košut", klavirske kompozicije "Allegro barbaro", "Mikrokozmos", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin", gudački kvarteti, koncerti za orkestar, klavir, violinu, violu, "Muzika za gudače, udaraljke i čelestu", "Sonata za dva klavira i udaraljke".

    1959. - Umro cejlonski državnik sinhaleškog porijekla Solomon Bandanaraike, premijer Cejlona od 1956. i vođa Partije slobode, na koga je prethodnog dana u Kolombu pucao jedan budistički kaluđer. Školovao se u Oksfordu, a kao predsjednik vlade iskazao se kao liberalan političar, zahtijevao je ukidanje stranih vojnih baza, nacionalizaciju stranog kapitala i vanblokovsku spoljnu politiku.

    1969. - U Boliviji armija pod vođstvom generala Alfreda Ovanda Kandije oborila predsjednika Silesa Salinasa.

    1984. - London i Peking se sporazumjeli o vraćanju Hong Konga 1997. pod suverenitet Kine.

    1989. - Vijetnam povukao trupe iz Kambodže, koje su u toj zemlji bile od kraja 1978, ostavivši snage vlade Hun Sena da se same bore protiv maoističke gerilske organizacije "Crveni Kmeri".

    1994. - Alžirske snage bezbjednosti ubile šefa najjače islamske terorističke organizacije GIA Šerifa Guzmija, poznatog kao Abu Abdala.

    1995. - Počelo suđenje bivšem sedmostrukom premijeru Italije Đuliju Andreotiju za bliske veze s mafijom i umiješanost u ubistva.

    1997. - Zemljotres u centralnoj Italiji usmrtio 11 ljudi i teško oštetio srednjovjekovnu baziliku Svetog Franje Asiškog u Asiziju.

    2003. - JAT ervejz letom iz Beograda za Sarajevo otvorio prvu redovnu liniju na ovoj relaciji.

    2006. - Sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralenih odnosa između RS i Srbije u Banjaluci potpisali predsjednik RS Dragan Čavić i premijer RS Molorad Dodik - u ime RS, a u ime Srbije predsjednik Boris Tadić i premijer Vojislav Koštunica.

     
     
  7. #27
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 27. septembar

    1601. - Rođen francuski kralj Luj Trinaesti, koji je tokom vladavine od 1610. do 1643. zaveo apsolutizam uz pomoć kardinala Armana Žana di Plesija Rišeljea. Ugušio je ustanak hugenota, nastavio kolonijalno širenje Francuske i započeo Tridesetogodišnji rat da bi oslabio moć Njemačkog carstva. U vrijeme njegove vladavine 1635. osnovana je Francuska akademija.

    1783. - Rođen španski general i meksički car Agustin Iturbide, koji je 1820. prešao na stranu meksičkih ustanika, a Kongres Meksika ga je 1822. proglasio carem Agustinom Prvim. Nekoliko mjeseci poslije krunisanja prinuđen je da abdicira i ode u izbjeglištvo, a kad se vratio i pokušao da vrati vlast, 1824. uhapšen je i strijeljan.

    1825. - Engleski pronalazač Džordž Stivenson u Darlingtonu pokrenuo putnički voz na prvoj željezničkoj pruzi u svijetu: Darlington - Stokton u sjeveroistočnoj Engleskoj, koji je vukla njegova parna lokomotiva "aktiv". Uspjeh je bio ogroman i željeznica je ubrzo "osvojila" Evropu, potom i cijeli svijet.

    1862. - Rođen južnoafrički general i državnik Luis Bota, jedan od vođa Bura u ratu s Englezima od 1899. do 1902. i prvi premijer Južnoafričke Unije od 1910. do 1919. Bio je premijer Transvala od 1907. do 1910, kad su se burske republike Transval, Natal, Orandž i Kejplend udružile u Uniju.

    1854. - U Atlantskom okeanu se dogodila prva velika nesreća - potonuo je parobrod "Arktik" sa oko 300 ljudi.

    1891. - Umro ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i parazitizam ruskog plemstva polovinom 19. vijeka. Atmosferi apatije i besmislenosti koja je obuzela rusko plemstvo suprotstavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mlade građanske klase. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dijela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Ostala djela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene na Bjelinskog", putopis "Fregata `Palada`".

    1895. - Rođen srpski ljekar Vojislav Arnovljević, osnivač kardiološke škole u Jugoslaviji, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu i član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Školovao se u Beogradu i u Francuskoj, gdje je upućen poslije prelaska Albanije u Prvom svjetskom ratu sa srpskom vojskom. Organizovao je prve kurseve iz kardiologije za ljekare iz cijele zemlje i objavio oko 90 studija iz kardiologije i drugih oblasti interne medicine. Od 1932. do 1934. izdavao je "Medicinski godišnjak", a od 1948. do 1963. uređivao je "LJekarski priručnik".

    1902. - Rođen srpski pisac i pozorišni kritičar Milan Dedinac, sljedbenik francuske avangardne lirike. Doprinio je oslobađanju srpske poezije od tradicionalne forme. Filozofski fakultet je završio u Beogradu, do Drugog svjetskog rata bio je novinar "Politike", od 1941. do 1943. bio u njemačkom zarobljeništvu, a poslije oslobođenja zemlje urednik "Politike", potom "Književnih novina", koje je osnovao sa grupom pisaca, bio ataše za kulturu u Parizu, dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Djela: "Javna ptica", "Jedan čovek na prozoru", "Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211", "Od nemila do nedraga", "Poziv na putovanje", "Studija o Branku Radičeviću", "Pozorišne hronike".

    1917. - Umro francuski slikar, grafičar i vajar Iler Žermen Edgar Dega, virtuozan crtač, slikar kojeg je najviše zanimala živost i raznovrsnost pokreta. U početku realista, kasnije se približio impresionizmu. U uljanoj tehnici izradio je više sjajnih portreta, naročito u mladosti - kasnije se više služio pastelom. U zrelom dobu radio je gotovo isključivo figure. Potkraj života radio je i sitne figure u vosku i glini.

    1921. - Umro njemački kompozitor Engelbert Hamperdin, profesor Konzervatorijuma u Barseloni, Kelnu, Frankfurtu na Majni i Berlinu, koji se romantičnom operskom pričom "Ivica i Marica", prožetom duhom narodne muzike, odupro vagnerijanstvu i dao putokaz razvoja njemačke opere tog tipa. Ostala djela: opere "Kraljevska djeca", "Trnoružica", horske balade, solo pjesme.

    1922. - Grčki kralj Konstantin Prvi zbog vojnog poraza u ratu s Turskom primoran, poslije dvogodišnje vladavine, da drugi put abdicira, čime je definitivno sišao s prijestola. Kralj je postao 1913, ali je 1917. prvi put abdicirao, jer je njegova odluka o neutralnosti Grčke u Prvom svjetskom ratu izazvala veliko nezadovoljstvo i u grčkom narodu i među zapadnim saveznicima.

    1938. - Društvo naroda označilo Japan kao agresora u Kini.

    1939. - Poslije 19 dana otpora i neprestanog trodnevnog bombardovanja Varšava se predala Nijemcima u Drugom svjetskom ratu.

    1940. - Njemačka, Italija i Japan potpisali u Berlinu desetogodišnji vojni i ekonomski pakt, poznat pod nazivom Osovina Berlin - Rim - Tokio. Trojnom fašističkom paktu pristupile su ubrzo Mađarska, Rumunija, Bugarska, Slovačka i Finska, a zbog velikih demonstracija u Beogradu i ostalim srpskim gradovima 27. marta 1941. propao je pokušaj jugoslovenske vlade da mu priključi Jugoslaviju.

    1947. - U Varšavi na savjetovanju komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije odlučeno da se osnuje Informacioni biro tih partija sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbiroa "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti".

    1959. - Tajfun usmrtio skoro 5.000 ljudi na japanskom ostrvu Honšu.

    1962. - U Jemenu u vojnom udaru pukovnik Abdula al Salal oborio monarhiju i proglasio Jemensku Arapsku Republiku. S prijestola je zbačen imam Mohamed, samo sedmicu pošto je naslijedio umrlog oca imama Ahmada.

    1968. - Portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar, koji je vladao 36 godina, morao je zbog moždanog udara da napusti mjesto premijera.

    1970. - Na inicijativu egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nasera kralj Jordana Husein i vođa palestinske gerilske grupe "Al Fatah" Jaser Arafat su se u Kairu sastali s liderima deset arapskih zemalja i potpisali sporazum o okončanju građanskog rata u Jordanu.

    1990. - Iran i Velika Britanija obnovili diplomatske odnose, koje je Teheran prekinuo 1989. zbog knjige "Satanski stihovi" britanskog pisca indijskog porijekla Salmana Ruždija, ali su oni podignuti na ambasadorski nivo tek 1998. kad su iranske vlasti odustale od "fatve", smrtne kazne zaprijećene Ruždiju.

    1995. - Izraelska vlada Palestincima predala na samoupravu veliki dio Zapadne obale.

    1996. - Snage fundamentalističkog islamskog pokreta talibana zauzele glavni grad Avganistana Kabul i objesile bivšeg šefa države Nadžibulu.

    2000. - Komisija za traženje nestalih i zarobljenih lica RS, na lokalitetu sela Zalazje na području opštine Srebrenica, pronašla ostatke 23 leša - lica srpske nacionalnosti koja su nestala na Petrovdan 1992. godine u ovom selu.

    2000 . - Na Trgu Republike u Beogradu održan veliki protest DOS-a , na kojem je izraženo negodovanje zbog odluke Jugoslovenske izborne komisije da niko od kandidata za predsjednika SRJ ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu izbora. Mitingu je prisustvovalo između 150.000 do 200.000 građana. Prema podacima DOS-a, Vojislav Koštunica pobijedio je Slobodana Miloševića u prvom krugu sa 52,54 odsto osvojenih glasova.

    2001. - Glavni tužilac Haškog tribunala Karla del Ponte potpisala novu optužnicu protiv bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića za zločine u Hrvatskoj.

    2003. - Hrvatska povukla potjernicu protiv potpukovnika Vojske Srbije i Crne Gore Mila Novakovića, koga je makedonska policija uhapsila 25. septembra. Županijski sud u Šibeniku dao je nalog za povlačenje potjernice protiv Mila Novakovića, jer je utvrđeno da je zamijenjen identitet. Novaković pušten iz pritvora 29. septembra.

    2006. - Haški tribunal osudio bivšeg predsjednika Narodne skupštine RS Momčila Krajišika na 27 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, počinjene tokom rata u BiH.

    2008. - Penzionisani general Hrvatske vojske Vladimir Zagorec, osumnjičen za pronevjeru i zloupotrebu oružja, uhapšen u Beču.

    2008. - Umro legendarni američki glumac Pol Njumen

     
     
  8. #28
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 28. septembar

    48. p. n. e. - Rimski vojskovođa i državnik Gnej Pompej Veliki ubijen u Egiptu, gdje se sklonio pošto ga je u bici kod Farsale porazio Gaj Julije Cezar. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. prije nove ere predvodio Spartak, a glas velikog vojskovođe je stekao 66. godine p. n. e. pobjedom nad pontskim kraljem Mitridatom Šestim - Eupatorom, čime je učvrstio rimsku vlast u Maloj Aziji. Osvojio je Jerusalim 61. p. n. e, a godinu dana kasnije je s Cezarom i Markom Likinijem Krasom stvorio Prvi trijumvirat, na šta je bio prinuđen, jer ga je Senat spriječio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa Senatom, koji ga je 52. p. n. e. izabrao za jedinog konzula, ali je i vlast i glavu izgubio porazom kod Farsale.

    1066. - Normandijski vojvoda Vilijam, budući engleski kralj Vilijam Prvi - Osvajač, iskrcao se sa vojskom francuskih Normana kod Pevensija u južnoj engleskoj pokrajini Saseks i započeo osvajanje Engleske.

    1803. - Rođen francuski pisac Prosper Merime, koji se odlikovao uglađenim i konciznim stilom, čije su novele "Karmen" i "Kolomba" inspirisale njegovog sunarodnika Žorža Bizea da komponuje opere. Ostala djela: istorijski roman "Hronika vremana Šarla Devetog", novele "Mateo Falkone", "Zauzimanje utvrđenja", "Tamango", "Etrurska vaza", "Lokis", pozorišne scene "Seljačka buna".

    1841. - Rođen francuski državnik Žorž Benžamin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920.

    1864. - U Londonu osnovana Prva internacionala, prva međunarodna revolucionarna organizacija radnika, za koju je Statut i Osnivački manifest izradio njemački filozof Karl Marks.

    1891. - Umro američki pisac Herman Melvil, autor romana "Mobi Dik", oštrouman kritičar sebičnosti i komercijalizacije američkog društva, pri čemu je majstorski koristio simbole i alegoriju. Ostala djela: "Tajpi", "Omu", "Bili Bad".

    1895. - Umro francuski hemičar i biolog Luj Paster, pronalazač vakcina protiv bjesnila, antraksa i crvenog vjetra. Otkrio je i da se hrana može konzervisati sprečavanjem razmnožavanja bakterija, zahvaljujući čemu je razvijen postupak nazvan "pasterizacija". Osnovao je mikrobiologiju i stereohemiju i organizovao 1888. čuveni institut u Parizu, nazvan njegovim imenom.

    1902. - Umro francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i pripovijetke, drame, kritike, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprinio rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Njemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Svojim talentom i strasnim ubjeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Djela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zvijer - čovjek", "Novac", "Zemlja", "Plodnost", "Rad", "Istina", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".

    1914. - Umro srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović - Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije i horovođa Beogradskog pjevačkog društva, u stilizaciji folklornih motiva uzor generacijama kompozitora. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i na konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, a po povratku u otadžbinu osnovao je Srpsku muzičku školu i Beogradski gudački kvartet. Njegove kompozicije odlikuje izvanredan, umnogome neprevaziđen smisao za umjetničku obradu narodnih pjesama, pri čemu su rukoveti vrhunski domet naše muzike, a crkvena pojanja nesumnjivo među najistaknutijim djelima cjelokupnog pravoslavnog bogosluženja. Napisao je i više muzikoloških studija. Djela: "Rukoveti, 1 -15", "Primorski napjevi", "Kozar", solo pjesma "Lem-Edim", scenska muzika za "Ivkovu slavu", crkvena muzika "Opelo", "Akatist Bogorodici", "Liturgija".

    1924. - Rođen italijanski filmski glumac Marčelo Mastojani, jednako uspješan kao komičar, romantični heroj, dramski glumac, ljubavnik i tumač rola u filmovima hermetičnog intelektualizma. Filmovi: "Djevojke sa Španskog trga", "Hronika o siromašnim ljubavnicima", "Bijele noći", "Sladak život", "Razvod na italijanski način", "Noć", "Porodična hronika", "Osam i po", "Privatan život", Leo posljednji", "Miris žene".

    1934. - Rođena francuska filmska glumica Brižit Bardo, najveći filmski seks simbol, koja je stekla nezapamćenu popularnost otkrivajući ženske čari više nego ijedna glumica ranije. Karijeru je prekinula relativno rano - mnogi smatraju mudro, jer bi joj u poznijim godinama skroman glumački kvalitet bio nepouzdan oslonac. Filmovi: "I Bog stvori ženu", "Žena i njena igračka", "U slučaju nesreće", "Istina", "Babet ide u rat", "Privatan život", "Prezir", "Odmor ratnika", "Parižanka", "Viva Marija".

    1944. - Jedinice Crvene armije u Drugom svjetskom ratu prešle u Srbiju na osnovu jugoslovensko-sovjetskog dogovora.

    1949. - Moskva jednostrano otkazala ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći SSSR i Jugoslavije, što su slijedile ostale zemlje "socijalističkog lagera" - Mađarska 30. septembra, Bugarska i Rumunija 1. oktobra, Čehoslovačka 4. oktobra 1949.

    1966. - Umro francuski pisac Andre Breton, koji je u psihoanalizi tražio sredstvo za otkrivanje istine i pokušao da je u prvom i drugom "Nadrealističkom manifestu" - 1924. i 1930. primijeni na umjetnost, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Djela: "Nadrealistička revolucija", "Nađa", "Sjaj zemlje", "Izgubljeni koraci", "Praskozorje", "Fatamorgana", "Nadrealizam i slikarstvo".

    1970. - Umro egipatski državnik Gamal Abdel Naser, šef države od 1956, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavjereničke vojne organizacije "Slobodni oficiri" i inicijator udara 23. jula 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk Prvi. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. je postao predsjednik Ujedinjene Arapske Republike, koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu sa Izraelom 1967. dao je ostavku, ali su ga građani referendumom vratili na položaj predsjednika Egipta.

    1978. - Umro italijanski sveštenik Albino Lučani, poglavar Rimokatoličke crkve samo 33 dana, pod imenom Jovan Pavle Prvi. Od 1969. bio je nadbiskup Venecije, a za papu je izabran 26. avgusta 1978. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima.

    1989. - U izbjeglištvu na Havajima umro bivši filipinski diktator Ferdinand Edralin Markos, koji je skoro 22 godine vladao Filipinima. U Drugom svjetskom ratu bio je gerilac antijapanskog pokreta otpora, 1959. je postao predsjednik Senata, a 1965. je nadmoćnom većinom izabran za šefa države. U početku je bio veoma popularan, jer je podstakao snažan razvoj privrede, pa je ponovo izabran za predsjednika 1969. Na kraju drugog mandata trebalo je da se povuče sa vlasti, ali je u septembru 1972., prije isteka mandata, zaveo vanredno stanje i kršeći ustav vladao diktatorskim metodama, uz prećutnu američku podršku. Zbačen je 1986. na talasu narodnog revolta, poslije čega je pobjegao na Havaje.

    1990. - Umro italijanski pisac Alberto Moravija, koji je stekao slavu djelima o moralnom raslojavanju italijanske buržoazije. Pisao je romane, pozorišne komade, priče, eseje, putopise, filmsku i pozorišnu kritiku. Djela: romani "Ravnodušni ljudi", "Prezir", "Rimljanka", "Dosada", "Komformist", "Ćoćara", "Ja i on", "Pažnja", "Godina 1934", "Unutrašnji život", priče "Automat", "Rimske priče", "Drugi život".

    1994. - U najvećoj mirnodopskoj pomorskoj nesreći u Evropi više od 900 ljudi je poginulo kad je u nevremenu u Baltičkom moru, naspram finske obale, potonuo feribot "Estonija".

    1995. - Izrael i PLO u Vašingtonu potpisali sporazum o vraćanju većeg dijela Zapadne obale pod palestinsku samoupravu.

    2000. - Jugoslovenska izborna komisija donijela odluku o održavanju drugog kruga izbora za predsjednika SRJ. DOS saopštio da ostaje čvrsto i jedinstveno pri stanovištu da ni pod kojim uslovima neće pristati na drugi krug izbora. Širom Srbije održani protesti zbog odluke Savezne izborne komisije.

    2009. - Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo Iliju Jurišića na 12 godina zatvora za napad na "tuzlansku kolonu" u maju 1992. godine.

     
     
  9. #29
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 29. septembar

    106. godine p. n. e. - Rođen rimski vojskovođa i državnik Gnej Pompej Veliki, osvajač Jerusalima 61. godine prije nove ere. Učestvovao je u gušenju ustanka rimskih robova koji je od 71. do 69. p. n. e. predvodio Spartak, a glas velikog vojskovođe stekao je 66. godine p. n. e. pobjedom nad pontskim kraljem Mitridatom Šestim Eupatorom, čime je učvrstio rimsku vlast u Maloj Aziji. Sa Gajem Julijem Cezarom i Markom Licinijem Krasom 60. godine p. n. e. stvorio je Prvi trijumvirat, na šta je bio prinuđen, jer ga je Senat spriječio da uspostavi ličnu diktaturu. U borbi za primat kasnije se udružio sa Senatom, koji ga je 52. godine p. n. e. izabrao za jedinog konzula, ali je vlast izgubio porazom od Cezara 48. godine p. n. e. u bici kod Farsale, poslije koje se sklonio u Egipat, gdje je ubijen.

    1399. - Kralj Ričard Drugi kao prvi engleski monarh prinuđen da abdicira, jer mu je prijesto preoteo brat od strica Henri Bolingbrok, koji je postao kralj Henri Četvrti.

    1518. - Rođen italijanski slikar Jakopo Robusti Tintoreto, jedan od najvećih majstora 16. vijeka. Radio je ogromne kompozicije, ali s osjećanjem i za najmanje pojedinosti. Snažno je uticao na evropske slikare, posebno na impresioniste. Radio je u rodnoj Veneciji, u kojoj su ostala glavna djela "Raj" u Duždevoj palati, "Tajna večera" u crkvi San Đorđo Mađore, "Raspeće" u Skuoli di San Roko.

    1758. - Rođen engleski admiral Horejšo Nelson, koji je unio radikalne novine u vođenju borbi na moru i odnio ključne pobjede nad francuskom flotom. Učestvovao je u 140 bitaka i 40 puta je ranjavan. Izgubio je oko u bici kod Kalvija 1794, a desnu ruku u bici kod Tenerifa 1797. Kod Trafalgara je 1805. uništio francusku flotu, ali je smrtno ranjen.

    1839. - Rođen srpski arheolog i istoričar umjetnosti Mihailo Valtrović, prvi profesor arheologije na Velikoj školi u Beogradu, upravnik Narodnog muzeja, osnivač Srpskog arheološkog društva, član Srpske kraljevske akademije. Pokrenuo je časopis "Starinar" i među prvima istraživao srpsku srednjovjekovnu arhitekturu i umjetničko-zanatlijske predmete iz Srednjeg vijeka. Djela: "Građa za istoriju umetnosti u Srbiji", "Pogled na staru srpsku crkvenu arhitekturu".

    1851. - Rođen srpski novinar i publicista Mita Cenić, najistaknutija ličnost radničkog pokreta u Srbiji od 1875. do smrti 1888. Studirao je medicinu u Francuskoj, odakle je protjeran pod optužbom da priprema atentat na kneza Milana Obrenovića koji je tada boravio u Parizu. U Srbiji je potom optužen da sprema prevrat i osuđen na osam godina robije. Po izlasku iz zatvora pokrenuo je list "Radnik", zatim "Borbu", "Istinu" i političko-književnu reviju "Čas".

    1867. - Otvarajući Miholjsku skupštinu u Kragujevcu, srpski knez Mihailo Obrenović je rekao: "Jedina moja i narodna velika želja ispunjena je: jer su garnizoni turske vojske iseljeni iz Srbije, gradovi na rijekama Savi i Dunavu u našim su rukama, sloboda i unutrašnja nezavisnost Srbije postale su istina".

    1901. - Rođen italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi, koji je prvi bombardovao uran neutronima, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. Zasnovao je teoriju kretanja neutrona, a u Drugom svjetskom ratu je u SAD, gdje je 1938. emigrirao iz fašističke Italije, na čikaškom univerzitetu rukovodio gradnjom prvog nuklearnog reaktora. Njegovim imenom nazvano je više pojmova u nuklearnoj fizici: "Fermijevo pravilo selekcije", "Fermijev model gasa", "Fermijeva 'starost' neutrona", "fermi" kao jedinica za dužinu.

    1903. - Rođena američka filmska glumica irskog porijekla Grir Garson, najpoznatija po ulogama inteligentnih žena visokih moralnih principa, koja je dobila nagradu "Oskar" za film "Gospođa Miniver", snimljen 1942. Ostvarila je zapaženu karijeru i u ranoj epohi televizije. Ostali filmovi: "Zbogom, mister Čips", "Ponos i predrasuda", "Madam Kiri", "Julije Cezar", "Izlazak sunca u Kampobelu".

    1904. - Rođen ruski pisac Nikolaj Aleksejevič Ostrovski, tvorac sovjetskog revolucionarno-vaspitnog romana. Djela: romani "Kako se kalio čelik", "Rođeni u oluji".

    1905. - Rođen srpski pisac Vladan Desnica. Pisao je sugestivno o naravima ljudi zavičajne Dalmacije. Prava i filozofiju je studirao u Zagrebu i Parizu i do Drugog svjetskog rata bio je advokat. Direktni je potomak legendarnog srpskog uskoka Stojana Jankovića. Djela: romani "Zimsko ljetovanje", "Proljeća Ivana Galeba", zbirke novela "Olupine na suncu", "Proljeće u Badrovcu", "Tu odmah pokraj nas", zbirka stihova "Slijepac na žalu".

    1911. - Italija objavila rat Turskoj i upala u libijsku provinciju Tripolitaniju s namjerom da se dokopa sjeverne Afrike. Njen ekspedicioni korpus je potukao Turke, ali je potom vodio težak rat protiv Arapa sve do sloma fašističke Italije 1943. u Drugom svjetskom ratu.

    1913. - Sa broda kojim je putovao iz Antverpena u London nestao njemački inženjer Rudolf Dizel, koji je 1893. konstruisao prvi motor sa unutrašnjim sagorijevanjem na principu samopaljenja.

    1923. - Na osnovu mandata Društva naroda Velika Britanija počela da vlada Palestinom.

    1930. - Umro ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, začetnik ruskog kolorizma i sjajan portretista. Njegov realizam prožet je osjećanjem za rusku zemlju i čovjeka, a kolorit je svjež i sočan i podsjeća na bogatstvo boja u narodnoj umjetnosti. Radio je i žanr slike iz života seljaka, a posebno je značajan po kompozicijama.

    1938. - U Minhenu Velika Britanija, Francuska, Italija i Njemačka potpisale sporazum kojim su zapadni saveznici izručili Njemačkoj oblast Sudeta, žrtvujući nezavisnost Čehoslovačke.

    1940. - Rumunija u Drugom svjetskom ratu istupila iz Balkanskog pakta, koji je 9. februara 1934. u Atini zaključila sa Jugoslavijom, Turskom i Grčkom.

    1941. - U Moskvi u Drugom svjetskom ratu počela konferencija SSSR, SAD i Velike Britanije, na kojoj su Vašington i London uslovili pomoć slanjem britanskih divizija na istočni front i stvaranjem vazduhoplovne baze SAD u Sibiru, što je Moskva odbila. Ipak je sklopljen Povjerljivi protokol, kojim su se SAD i Velika Britanija obavezale da narednih devet mjeseci šalju oružje i opremu Crvenoj armiji.

    1941. - U Babi Jaru kod Kijeva Nijemci su u Drugom svjetskom ratu okončali masakr nad Jevrejima, tokom kojeg su za dva dana ubili 33.771 civila, uključujući žene i djecu.

    1957. - U Zapadnom Pakistanu poginulo skoro 300 ljudi kad je ekspresni voz u punoj brzini udario u kompoziciju cisterni s naftom.

    1970. - Potpredsjednik Egipta Anvar el Sadat preuzeo dužnost šefa države dan poslije smrti Gamala Abdela Nasera.

    1972. - Japan i Kina okončali ratno stanje i normalizovali odnose.

    1979. - Predsjednik Ekvatorijalne Gvineje Fransisko Masijas Nguema zbačen s vlasti u avgustu 1979, strijeljan je pod optužbom da je kriv za "genocid, izdaju, pronevjeru i sistematsko kršenje ljudskih prava".

    1988. - Mirovne snage UN dobile Nobelovu nagradu za mir.

    1990. - U susretu na najvišem nivou, prvi put nakon Vijetnamskog rata, sastali se državni sekretar SAD Džejms Bejker i šef vijetnamske diplomatije Ngujen Ko Tak, što je ubrzalo normalizaciju odnosa bivših neprijatelja.

    1994. - NATO pojačao vazdušne napade na Republiku Srpsku.

    2000. - Visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič nametnuo Zakon o jedinstvenom pasošu BiH.

    2001. - Savjet bezbjednosti UN usvojio široku antiterorističku rezoluciju koja zahtijeva od svih zemalja da zamrznu finansije osumnjičenih za terorizam i slome grupe koje im pomažu.

    2003. - Milan Lukić, Oliver Krsmanović i Dragutin Dragićević osuđeni su pred Okružnim sudom u Beogradu po 20 godina zatvora za otmicu i ubistvo 16 muslimana, mještana Sjeverina, u oktobru 1992. godine, dok je četvrti optuženi Đorđe Šević osuđen na 15 godina zatvora.

    2003. - Ministri inostranih poslova EU zatražili su da se Iraku vrati suverenitet, ne postavljajući za to vremenski rok.

    2009. - Francuski državljanin Bris Taton preminuo od rana koje je zadobio u bašti kafića "Ajriš pab" na Obilićevom Vencu u Beogradu prije fudbalskog meča "Partizan" - "Tuluz"

     
     
  10. #30
    Srebrni Član Katarina74 avatar Germany

    Datum registracije
    12.11.2019
    Pol
    Zensko
    Poruke
    1.666
    Hvala Thanks Given 
    2
    Hvala Thanks Received 
    56
    Thanked in
    56 Posts

    Podrazumevano Odg: Dogodilo se u Septembru

    Dogodilo se na dan 30. septembar

    1399. - Osnivač Lenkasterske dinastije Henri Bolingbork je kao pobjednik u borbi za vlast postao engleski kralj Henri Četvrti. Henri Četvrti je stupio na prijesto dan pošto je abdicirao njegov brat od strica Ričard Drugi, prvi monarh u istoriji Engleske prinuđen da napusti prijesto.

    1846. - Američki zubar Vilijam Morton prvi upotrijebio anesteziju (etar) prilikom vađenja zuba.

    1876. - Rođen srpski pjesnik, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić, reformator stiha i veliki znalac jezika, član Srpske kraljevske akademije i predsjednik srpskog PEN kluba. Poslije završenih studija prava u Parizu radio je u Beogradu kao činovnik, a od 1904. bio je u diplomatskoj službi. Pojavio se 1903. zbirkom "Pesme" kao potpuno izgrađen pisac, misaon i osjećajan, pjesnik unutrašnjih nemira i sukoba, čiji pesimizam potiče iz intelektualnog razmišljanja o prolaznosti svijeta. Objavio je 1912. zbirku "Nove pesme" i 1936. "Pesme". Pedesetak pjesama, koliko je ukupno napisao, odlikuje se elegancijom i savršenstvom forme i spadaju u vrh srpske lirike 20. vijeka. Najpoznatije su mu pjesme "Na Gazimestanu", "Jefimija", "Dolap", "Simonida", "Napuštena crkva", "Orhideja", "Iskrena pesma", a njegove pozorišne kritike su izraz velike kulture i pouzdanog suda.

    1882. - Rođen njemački fizičar Hans Vilhelm Gajger, koji se bavio izučavanjem radioaktivnih supstanci i 1928. izumio napravu za registrovanje i brojanje naelektrisanih čestica i gama-zraka, odnosno mjerenje radioaktivnosti, poznatu kao Gajgerov brojač.

    1891. - Francuski general Žorž Ernest Bulanže, ministar vojske od 1886. do 1887. vođa uticajnog političkog pokreta koji umalo nije srušio Treću Republiku, izvršio samoubistvo. Stvorio je reakcionarni i antiparlamentarni pokret bulanžista, okupivši sve neprijatelje Republike, koju je težio da uništi i obnovi monarhiju u Francuskoj. Kad su ga republikanci optužili za pokušaj prevrata, pobjegao je u Belgiju, gdje je sebi oduzeo život.

    1912. - Srbija i Bugarska objavile mobilizaciju za rat protiv Turske. Prvi balkanski rat od oktobra 1912. do maja 1913, u kojem su se protiv Turske borile i Grčka i Crna Gora, završen je oslobađanjem balkanskih naroda od turske vlasti.

    1918. - Bugarska armija kapitulirala u Prvom svjetskom ratu. Kapitulacija je objavljena pošto je na granice Bugarske izbila srpska vojska, koja je poslije proboja Solunskog fronta presjekla bugarske trupe na dva dijela i potpuno ih slomila.

    1938. - Britanski premijer Nevil Čemberlen izjavio da je spašen mir, dan po potpisivanju sporazuma u Minhenu, kojim su zapadni saveznici dozvolili Adolfu Hitleru komadanje Čehoslovačke. Ovaj Hitlerov potez otvorio je put ka izbijanju Drugog svjetskog rata.

    1941. - Počela prva njemačka ofanziva prema Moskvi. Nijemci su, uprkos velikim gubicima Crvene armije, zaustavljeni, ali su sredinom novembra 1941. krenuli u drugu ofanzivu i opet nisu uspjeli, što je početkom decembra omogućilo protivnapad i odbacivanje Nijemaca 200 kilometara od Moskve. Time je pokopan njemački plan "Barbrosa" o `munjevitom ratu` protiv SSSR.

    1941. - Završen krvavi marš u kojem su Nijemci u Drugom svjetskom ratu više od 5.000 Šapčana - kažnjavajući ih što su pomagali partizanima tokom borbi u Mačvi - dotjerali na savski most, gdje su neke ubili i bacili u rijeku, druge gonili da trče, pa ih malaksale ubijali. Preživjele su vratili u Šabac, dio strijeljali, a ostale zatvorili u novoformirani logor.

    1947. - U Beogradu osnovana organizacija partizanskih ratnih veterana u Drugom svjetskom ratu - Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačko rata.

    1949. - Okončan berlinski vazdušni most, uspostavljen poslije sovjetske blokade Zapadnog Berlina krajem juna 1948, tokom kojeg su američki i britanski avioni obavili 277. 264 leta do Zapadnog Berlina.

    1955. - U automobilskoj nesreći u 24. godini poginuo američki glumac Džejms Din, simbol uznemirene i pobunjene mladosti poslije Drugog svjetskog rata, čiji je tragičan kraj doprinio da preraste u svojevrstan mit. Filmovi: "Istočno od raja", "Buntovnik bez razloga", "Div".

    1962. - Bijeli rasisti izazvali nerede u Oksfordu u američkoj državi Misisipi zato što je na osnovu odluke federalnog suda crnac Džejms Meredit upisan na Univerzitet Misisipija, do tada rezervisan ekskluzivno za bijelce.

    1965. - Otmicom i ubistvom šest generala u Indoneziji otpočeo neuspješni državni udar, okončan masakrom članova i pristalica Komunističke partije Indonezije.

    1966. - Bivši britanski protektorat u Africi Bečuanalend stekao nezavisnost pod nazivom Republika Bocvana. Prvi predsjednik postao je Serece Kama.

    1966. - Njemački ratni zločinci Albert Šper i Baldur fon Širah izašli iz zatvora Špandau u kojem su odslužili kaznu od 20 godina robije.

    1970. - Ričard Nikson doputovao u Beograd, što je bila prva posjeta Jugoslaviji jednog predsjednika SAD.

    1980. - U simboličnom podsjećanju na biblijska vremena Izrael uveo valutu šekel koja je zamijenila funtu.

    1985. - Umro američki seizmolog Čarls Rihter, čijim je imenom nazvana skala za mjerenje jačine zemljotersa.

    1988. - Penzionisano pet visokih sovjetskih funkcionera, uključujući predsjednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta Andreja Andrejeviča Gromika.

    1990. - SSSR i Izrael se sporazumjeli da uspostave konzularne odnose. Moskva je prekinula diplomatske odnose zbog šestodnevnog izraelsko-arapskog rata 1967. Istog dana su uspostavljeni i puni diplomatski odnosi SSSR i Južne Koreje.

    1993. - U seriji jakih zemljotresa u jugozapadnoj Indiji poginulo najmanje 22.000 ljudi.

    2000. - Četvorodnevni pregovori na visokom nivou između Sjeverne i Južne Koreje završeni na južnokorejskom ostrvu Čedžu o unapređenju ekonomskih, socijalnih i drugih veza.

    2003. - Bivši predsjednik Kriznog štaba opštine Bratunac Miroslav Deronjić priznao pred Haškim tribunalom krivicu za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti.

    2008. - Američki Kongres odbio da usvoji paket od 700 milijardi dolara za spas Vol strita.

    2008. - Najmanje 144 osobe poginule, a oko 150 povrijeđeno u velikom stampedu u hindu hramu u zapadnoj indijskoj državi Radžastan.

    2009. - Više od 100 ljudi poginulo, a nekoliko stotina povrijeđeno kada je serija cunamija zahvatila obalu pacifičkih ostrva Američke i Zapadne Samoe, uništavajući cijela sela.

     
     
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Informacije teme

Korisnici koji pretražuju ovu temu

Trenutno je 1 korisnik(a) koji pretražuje(u) ovu temu. (Članova: 0 - Gostiju: 1)

Slične teme

  1. Dogodilo se na danasnji dan
    Od maja11 u forumu Zanimljivosti
    Odgovora: 134
    Poslednja poruka: 03.09.2020, 06:38
  2. Dogodilo se u Aprilu
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 20.03.2020, 10:00
  3. Dogodilo se u Martu
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 11.01.2020, 20:36
  4. Dogodilo se u Februaru
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 29
    Poslednja poruka: 28.12.2019, 19:35
  5. Dogodilo se u Januaru
    Od Katarina74 u forumu Istorija
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 16.12.2019, 21:56

Bookmarks

Ovlašćenja postavljanja

  • Vi ne možete postavljati nove teme
  • Vi ne možete postavljati odgovore
  • Vi ne možete postavljati priloge
  • Vi ne možete menjati vaše poruke
  •  

Prijatelji Sajta